Velika Britanija će od 1. oktobra po prvi put u istoriji dobiti ženu na čelu svoje Tajne obavještajne službe (MI6). Na tu dužnost postavljena je Blejz Metreveli, iskusna oficirka bezbјednosti sa skoro tri decenije službe. No, u sjenci ovog "istorijskog trenutka", britanska i svjetska javnost sve više se bave mračnom i šokantnom prošlošću njene porodice.

Kako je otkrio Daily Mail, đed novoimenovane šefice MI6 bio je ni manje ni više nego Konstantin Dobrovolski, ukrajinski dezerter iz Crvene armije koji je prešao na stranu nacista tokom Drugog svjetskog rata. Arhivska dokumenta iz Frajburga u Njemačkoj otkrivaju da je Dobrovolski, nadimka „Mesar“, ne samo izdao svoju zemlju već i lično učestvovao u masakrima nad Jevrejima, silovanjima zatvorenica i saradnji sa tajnom policijom Trećeg rajha.

Nasleđe zla


Dobrovolski je rođen 1906. u Černigovskoj oblasti (današnja Ukrajina), u mješovitoj njemačko-poljsko-ukrajinskoj porodici. Nakon što je 1926. osuđen na progonstvo u Sibir zbog antisemitske i antisovjetske djelatnosti, vratio se u SSSR i studirao u Vladivostoku. Sa izbijanjem rata, dobrovoljno je tražio da bude poslat na front, ali je već 4. avgusta 1941. prebjegao Njemcima, kako je sam naveo u pismu koje je potpisao fašističkim pozdravom.

Prema navodima istraživača, ubrzo se priključuje SS-u, gdje služi u tenkovskoj jedinici, a zatim i u policijskim jedinicama koje su vršile masovna pogubljenja Jevreja u Černigovu. Svjedoci su izjavili da se smijao kad je čuo za silovanja zatvorenica. Zaradio je pohvale od mađarskog pukovnika za "izvrsne obavještajne podatke" i postao član zloglasne Geheime Feldpolizei, nacističke tajne policije koja je ubijala partizane i civile.

Crvena armija je raspisala potjernicu i ponudila nagradu od 50.000 rubalja za njegovo hvatanje, nazvavši ga "fašističkim kanibalom". Tačan datum i mjesto njegove smrti nikada nisu utvrđeni.

Blejz Metreveli – uspon u sjenci


Metreveli je diplomirala antropologiju na Pembruk koledžu u Kembridžu, gdje je bila i dio pobjedničke ekipe u Ženskoj trci čamaca 1997. godine. Od 1999. radi u obavještajnim strukturama UK, uključujući i MI5, a posebno je angažovana u radu na Bliskom istoku i Evropi. Trenutno obavlja funkciju direktorke za tehnologiju i inovacije u MI6.

Njeno postavljenje na čelo službe potvrdio je 16. juna premijer Kir Starmer, ističući da je u pitanju „istorijska odluka u vremenu velikih globalnih izazova“. Ministar spoljnih poslova Dejvid Lami istakao je da Metreveli posjeduje „neprocjenjivo iskustvo“ u oblasti bezbjednosti i da će „osigurati bezbjednost UK u zemlji i u inostranstvu“.

Skandal ili simbol?


U trenutku kada se britanska bezbjednosna struktura suočava sa rastućim globalnim tenzijama, otkriće o Metrevelijevom porijeklu postavlja ozbiljna pitanja. Iako Ministarstvo spoljnih poslova tvrdi da Metreveli nikada nije upoznala đeda i da njeno porodično stablo „sadrži mnoge nejasnoće kao i kod mnogih ljudi istočnoevropskog porijekla“, javnost ostaje podijeljena.

Da li je moguće da potomak čovjeka optuženog za najmonstruoznije ratne zločine predvodi službu koja se zaklinje u vrijednosti demokratije i slobode? Ili je upravo Metreveli, svojim profesionalizmom i predanošću, najbolji primjer kako se individualne vrijednosti mogu uzdići iznad porodične sjenke?

Jedno je sigurno – na čelo britanske obavještajne službe dolazi osoba sa više nego kontroverznom pozadinom, i to u vremenu kada je istorija daleko od zatvorene knjige.