„Arhitekta” ukrajinske politike Vašingtona Viktorija Nuland podnosi ostavku. Ona će u narednim nedeljama napustiti mjesto zamjenika američkog državnog sekretara, rekao je šef Stejt departmenta Entoni Blinken. Nulandova je radila u vladi više od 35 godina pod šest američkih predsjednika, a za to vrijeme njena karijera je bila neraskidivo povezana sa Ukrajinom i Rusijom. Ono što je nezaboravno o „dami sa kolačićima“ - u ovom tekstu Aloonline.me.

Podsekretar američkog državnog sekretara za politička pitanja Viktorija Nuland napustiće svoju funkciju u narednim nedeljama. To je saopštio šef Stejt departmenta Entoni Blinken, prenijeli su američki mediji njegove riječi.

„Viktorija Nuland me je obavijestila da namjerava da se u narednim nedeljama povuče sa mjesta podsekretara za politička pitanja, što je uloga u kojoj je otjelotvorila želju predsjednika Džoa Bajdena da vrati diplomatiju u centar naše spoljne politike i obnovi američko globalno liderstvo u kritičnom trenutku za našu zemlju i svijet“, naveo je Blinken u saopštenju.

Američki državni sekretar je ukazao na doprinos Nulandove konfrontaciji sa Rusijom u Ukrajini, stvaranju globalne koalicije kako bi se osigurao „strateški poraz“ Moskve i „pomaganje Ukrajini da se približi danu kada može stati na svoje noge – demokratski, ekonomski i vojno“.

Prema njegovim riječima, Nulandine dužnosti nakon njenog odlaska obavljaće zamjenik američkog državnog sekretara Džon Bas.

[caption id="attachment_213506" align="aligncenter" width="900"] Viktorija Nuland[/caption]

Početak karijere


Karijera Viktorije Nuland je neraskidivo povezana sa Rusijom i Ukrajinom. Još kao student, 1982. godine posjetila je Odesu, gdje je dvije nedelje radila kao savjetnica za razmjenu u kampu Mlade garde. Nakon toga, maturantkinja Univerziteta Braun našla se na sovjetskom ribarskom brodu, na kome je Nulandova osam mjeseci radila kao prevodilac.

Diplomatska karijera Viktorije Nuland započela je u Aziji, radeći u Guangdžou i Ulan Batoru. Godine 1991. došla je u Moskvu, gdje je do 1993. bila odgovorna za odnose između američke ambasade i Jeljcinove vlade. Nakon toga je prešla u Stejt department, gdje je prvo radila na pitanjima Rusije, njenih susjeda i širenja NATO- a, a zatim je postala zamjenica direktora za poslove bivšeg SSSR-a.

U periodu 2000-2003, Nulandova je bila zamjenica stalnog predstavnika Sjedinjenih Država pri NATO-u, a 2005. je postala stalna predstavnica u Sjevernoatlantskoj alijansi. Na ovoj poziciji bila je uključena u jačanje savezničke podrške ratu u Avganistanu, pitanjima širenja NATO-a i njegovim odnosima sa Rusijom.

Nulandova je 2010. godine postala specijalni izaslanik američkog Stejt departmenta za Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi, a godinu dana kasnije prešla je na mjesto pres sekretara resora.

[caption id="attachment_213505" align="aligncenter" width="900"] Viktorija Nuland dijeli kolačiće za vrijeme Evromajdana u Kijevu[/caption]

„Kolačići Stejt departmenta“


Viktorija Nuland je 2013. godine postavljena na mjesto pomoćnice državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja. Tokom Evromajdana često je dolazila u Ukrajinu.

Nulandova je 11. decembra 2013. posjetila protestni šatorski kamp zajedno sa američkim ambasadorom u Ukrajini Džefrijem Pajatom. Dok je razgovarala sa demonstrantima, Nuland im je dijelila hranu. Ova posjeta pomoćnika američkog državnog sekretara bila je naširoko medijski propraćena, a potom se pretvorila u politički mem o „kolačićima Stejt departmenta“.

U februaru 2014. Nuland se našla u diplomatskom skandalu nakon što je objavljen snimak razgovora između žene i muškarca, koji su navodno bili sama Nuland i američki ambasador Pajet. Žena je u razgovoru iznijela nepristojne opaske o Evropskoj uniji i njenom učešću u rešavanju krize u Ukrajini. Autentičnost ovog razgovora kasnije je potvrdila i portparolka Stejt departmenta Džen Psaki.

Nakon ovoga, Nuland je nastavila da radi na ukrajinskom pitanju. Konkretno, pregovarala je sa pomoćnikom ruskog predsjednika Vladislavom Surkovim o primjeni sporazuma iz Minska.


Nuland pod Bajdenom


Kada je Džo Bajden preuzeo Bijelu kuću, Viktorija Nuland je dobila mjesto podsekretara američkog državnog sekretara za politička pitanja. Nakon početka ruske vojne operacije, nastavila je da podržava Ukrajinu i redovno je dolazila u posjete Kijevu.

Nuland je 2023. rekla da Sjedinjene Države smatraju vojne objekte na Krimu „legitimnim ciljevima“ Kijeva.

„Ukrajina ih udara i mi to podržavamo“, dodala je Nulandova.

U februaru 2024. rekla je da Ukrajina treba da zauzme jaču poziciju kako bi bila spremna za pregovore sa Moskvom. Nulandova je takođe vodila kampanju da američki Senat usvoji zakon o dodjeli sredstava Kijevu, podsjećajući da se novac za pomoć Ukrajini uglavnom vraća u američku ekonomiju.


"Potreban nam je novi dizajner"


Zvanična predstavnica ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da ostavka Viktorije Nuland signalizira neuspjeh Bajdenovog kursa usmjerenog protiv Rusije.
„Neće vam reći razlog. Ali to je jednostavno: neuspjeh antiruskog kursa Bajdenove administracije. Rusofobija, koju je predložila Viktorija Nuland kao glavni spoljnopolitički koncept Sjedinjenih Država, vuče demokrate na dno kao kamen“, napisala je Zaharova.

Portal Strana.ua takođe piše da je odlazak Nuland, koju često nazivaju „arhitektom” američke politike prema Ukrajini, sasvim prirodan.
„Uopšteno govoreći, ona je bila jedan od najvažnijih ljudi koji su oblikovali američku politiku prema Ukrajini. A činjenica da ona upravo sada podnosi ostavku je krajnje indikativna sa stanovišta ćorsokaka u koji je ova politika dospjela u poslednjih 10 godina“, piše ovo ukrajinsko izdanje.

Kako navodi Strana.ua, u zapadnim zemljama je postojao „osjećaj ćorsokaka u ukrajinskoj strategiji, čiji je jedan od glavnih dizajnera bila Nulandova“.
„Procesu je potreban novi dizajner. Tačnije, čak i novi dizajn“, navodi se u publikaciji.