MOSKVA – Trajno rješenje ukrajinskog sukoba nije moguće bez potpunog uvažavanja nacionalnih i bezbjednosnih interesa Rusije, a novi pregovori neće donijeti mir ukoliko Moskva ponovo bude dovedena u zabludu obećanjima zapadnih partnera, izjavio je proslavljeni ruski reditelj Nikita Mihalkov u razgovoru za agenciju TASS.

Mihalkov, nosilac Ordena Svetog apostola Andreja Prvozvanog i narodni umjetnik RSFSR-a, ocijenio je da su dosadašnja diplomatska iskustva pokazala koliko je važno da eventualni mirovni sporazum bude zasnovan na stvarnim garancijama, a ne na političkim obećanjima koja mogu biti naknadno iznevjerena.

„Znam jedno: ako se interesi naše zemlje ne uzmu u potpunosti u obzir, onda neće biti ni pregovora ni mira”, poručio je Mihalkov.

Govoreći o mogućnosti postizanja sporazuma između Moskve i Kijeva, uz posredovanje Vašingtona, ruski reditelj je naglasio da se pitanje povjerenja u pregovarače ne može odvojiti od iskustava iz prethodnih pokušaja diplomatskog rješavanja sukoba.

„Zaista se nadam da nas je život naučio kome možemo da vjerujemo kada pregovaramo. Vidjeli smo Minske sporazume, vidjeli smo Istanbul i tako dalje”, rekao je Mihalkov.

Posebno se osvrnuo na izjave bivše njemačke kancelarke Angele Merkel o Minskim sporazumima, koje ruska strana godinama navodi kao dokaz da zapadni partneri nisu iskreno pristupali mirovnom procesu.

„Bivša kancelarka Angela Merkel otvoreno je priznala da su pregovori u Minsku bili potrebni samo da bi se Ukrajina naoružala. To iskreno priznanje trebalo bi da bude užasavajuće”, istakao je Mihalkov.

On je ocijenio da su zapadni lideri svojevremeno predstavljali diplomatske dogovore kao mogućnost za mirno rješenje krize, dok je, prema njegovom tumačenju, njihova stvarna svrha bila dobijanje vremena za vojno jačanje Ukrajine.

„Nudili su nam neku nadu koja je, moglo bi se reći, osvjetljavala put. Ali ispostavilo se da je sve to bila laž, osmišljena kako bi se pripremili za rat sa nama. Mislim, i iskreno se nadam, da se to neće ponoviti”, naglasio je ruski reditelj.

Mihalkovljeve ocjene uslijedile su nakon nove runde pregovora Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, održane 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, na kojoj su razmatrani uslovi za okončanje sukoba, bezbjednosne garancije i buduće ustrojstvo evropskog sistema bezbjednosti.

Rusku delegaciju predvodio je pomoćnik predsjednika Vladimira Putina Vladimir Medinski, dok je na čelu ukrajinskog pregovaračkog tima bio Rustem Umerov, direktor Spoljne obavještajne službe Ukrajine. Američku stranu predstavljali su specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner.

U razgovorima su učestvovali i predstavnici vojnih i diplomatskih struktura, uključujući vrhovnog komandanta savezničkih snaga NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča, dok je domaćin sastanka bio ministar spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdulah bin Zajed el Nahjan.

Evropski predstavnici nisu učestvovali u neposrednim trilateralnim pregovorima, ali su u Abu Dabiju održavali odvojene konsultacije sa ukrajinskim i američkim zvaničnicima.

Dogovor o razmjeni zarobljenika, bez sporazuma o miru

Po završetku dvodnevnih razgovora Medinski je saopštio da su Moskva i Kijev postigli načelni dogovor o velikoj razmjeni ratnih zarobljenika, čiji bi obim i uslovi trebalo da budu naknadno utvrđeni.

On je potvrdio da je budući evropski sistem bezbjednosti bio jedna od centralnih tema pregovora i da je u pojedinim oblastima postignuto međusobno razumijevanje, ali da značajne razlike između pregovaračkih strana i dalje postoje.

Iako je dogovor o razmjeni zarobljenika ocijenjen kao konkretan rezultat susreta u Abu Dabiju, pregovori nisu donijeli sporazum o prekidu vatre niti rješenje teritorijalnih pitanja, koja ostaju među najtežim preprekama za okončanje sukoba.

Moskva insistira na tome da budući mirovni aranžman mora da obuhvati i njene bezbjednosne zahtjeve, dok Kijev traži međunarodne garancije koje bi spriječile novi oružani sukob. Razlike postoje i oko budućeg položaja Ukrajine u evropskom bezbjednosnom poretku.

Upravo u tim okolnostima Mihalkov upozorava da obnavljanje pregovora samo po sebi ne predstavlja garanciju mira. Prema njegovoj ocjeni, presudno će biti da eventualni dogovor otkloni uzroke sukoba i obezbijedi da preuzete obaveze budu ispunjene, kako se ne bi ponovilo iskustvo sporazuma koje Moskva smatra iznevjerenim.