MINSK – Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da očekuje okončanje rata u Ukrajini u narednih nekoliko mjeseci, ocjenjujući da su strane uključene u sukob iscrpljene dugotrajnim borbama i nedostatkom resursa. Istovremeno je upozorio da bi nastavak eskalacije mogao da dovede do direktnog sukoba velikih sila i upotrebe nuklearnog oružja.

Obraćajući se učesnicima Četvrte minske međunarodne konferencije o evroazijskoj bezbjednosti, Lukašenko je naglasio da je riječ o njegovoj ličnoj procjeni, zasnovanoj na uvjerenju da postojeći intenzitet ratnih operacija nije moguće dugoročno održavati.

„Rat u Ukrajini završiće se u narednim mjesecima. To je moje lično mišljenje. Nema više snage, nema resursa, svi su umorni”, izjavio je bjeloruski predsjednik, prenosi agencija BelTA.

Lukašenko nije precizirao na koji bi način sukob mogao da bude okončan, niti je naveo uslove pod kojima bi Moskva i Kijev mogli da postignu politički dogovor. Njegova procjena o skorom završetku rata predstavlja političko predviđanje, a ne najavu postignutog sporazuma.

Bjeloruski predsjednik je upozorio da bi odsustvo političkog rješenja i nastavak vojne konfrontacije mogli da imaju posljedice daleko izvan granica Ukrajine. Prema njegovoj ocjeni, dalje zaoštravanje odnosa Rusije i zapadnih zemalja povećava opasnost od globalnog sukoba u kojem bi moglo da bude upotrijebljeno nuklearno oružje.

Trampu bi trebalo dati nagradu za mir

Poseban dio Lukašenkovog obraćanja bio je posvećen američkom predsjedniku Donaldu Trampu, čiju je ulogu u sprečavanju širenja sukoba ocijenio pozitivno, uprkos neslaganjima sa pojedinim odlukama Vašingtona.

Bjeloruski lider smatra da Tramp svojim političkim postupcima obuzdava evropske zemlje koje bi, prema njegovoj ocjeni, mogle da preduzmu korake sa nesagledivim bezbjednosnim posljedicama.

„Samo zato što sprečava Evropljane da započnu nuklearni sukob, Trampu bi trebalo dati Nagradu za mir”, poručio je Lukašenko.

On je ocijenio da američki predsjednik, bez obzira na kontroverze koje prate njegovu spoljnu politiku, ima važnu ulogu u sprečavanju neposrednog vojnog sukoba Rusije i zapadnih država.

Prema Lukašenkovom viđenju, pojedine evropske zemlje potcjenjuju moguće posljedice daljeg zaoštravanja odnosa sa Moskvom. Upozorio je da bi u slučaju nuklearnog rata upravo Evropa bila izložena razaranjima i da njeni politički lideri ne bi mogli da izbjegnu posljedice takvog sukoba.

Rusija i Bjelorusija ne namjeravaju da napadnu Zapad

Lukašenko je odbacio tvrdnje o navodnim planovima Moskve i Minska za vojni napad na evropske države, ističući da dvije zemlje nemaju namjeru da započnu oružanu konfrontaciju sa Zapadom.

Prema njegovim riječima, zapadne vlade nastavljaju da predstavljaju Rusiju i Bjelorusiju kao bezbjednosnu prijetnju, dok istovremeno najavljuju pripreme za mogući rat sa Rusijom do 2030. godine.

„Zapadne zemlje nikada ne prestaju da plaše svoje stanovništvo, posebno sada, izmišljenom prijetnjom sa Istoka. Dok se navodno pripremaju za rat sa Rusijom 2030. godine, Zapad vjerovatno ne shvata ozbiljno kakav bi to vojni sukob bio”, rekao je Lukašenko.

On je naglasio da Moskva i Minsk svoju bezbjednosnu politiku ne zasnivaju na planovima za napad na druge države.

„Dozvolite mi da još jednom naglasim: mi, Rusi i Bjelorusi, nemamo namjeru da napadnemo bilo koga niti da ratujemo protiv bilo koga”, poručio je bjeloruski predsjednik.

Lukašenko je istakao da se dvije zemlje zalažu za dijalog i saradnju, smatrajući da je uspostavljanje mehanizama za sprečavanje vojnih incidenata neophodno za očuvanje evropske i evroazijske bezbjednosti.

Njegove izjave uslijedile su poslije odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da potpiše ukaz koji se odnosi na razvoj vojno-tehničke saradnje sa Bjelorusijom. Moskva i Minsk godinama razvijaju vojnu saradnju u okviru Savezne države, uključujući zajedničke vojne vježbe i koordinaciju odbrambene politike.

Hapšenje Madura nazvao sramotom

Govoreći o međunarodnim odnosima, Lukašenko je oštro kritikovao američku vojnu operaciju u Venecueli i hapšenje njenog predsjednika Nikolasa Madura, ocjenjujući da je taj slučaj pokazao koliko su borba za prirodne resurse i ekonomski interesi postali važni pokretači globalnih sukoba.

„Svijet se pred našim očima ponovo dijeli. Glavni razlog za to, iskreno govoreći, jeste borba za resurse i neodgovorna konkurencija. Hvala Trampu što nam je to jasno pokazao”, izjavio je Lukašenko.

Kao primjer naveo je Venecuelu i njene velike rezerve nafte, dovodeći američku intervenciju u vezu sa nastojanjima Vašingtona da obezbijedi pristup strateškim energetskim resursima.

„Pogledajte Venecuelu, otmicu predsjednika Madura. Zašto bi nekome bila potrebna nafta? Pa, oni zaista imaju ogromne rezerve”, rekao je bjeloruski predsjednik.

On je otkrio da je prije američke operacije bio uključen u razgovore o venecuelanskom pitanju, i to, kako je naveo, na inicijativu američke strane.

„Mogao bih mnogo toga da vam ispričam o Venecueli. Na podsticaj tih istih Amerikanaca bio sam uključen u taj proces prije hapšenja venecuelanskog predsjednika”, izjavio je Lukašenko.

Bjeloruski lider smatra da je postojala mogućnost da se sporna pitanja riješe pregovorima, bez upotrebe vojne sile i lišavanja slobode šefa države.

„Bez svih tih gluposti, bez hapšenja predsjednika, što je sramota, mogli su da budu riješeni svi problemi savremenog svijeta, uključujući i pitanja nafte”, poručio je Lukašenko.

Američka operacija u Venecueli

Sjedinjene Američke Države su 3. januara 2026. godine izvele vojnu operaciju na teritoriji Venecuele, tokom koje su američke snage zarobile Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores i prebacile ih u SAD.

Maduro i njegova supruga izvedeni su 5. januara pred savezni sud u Njujorku, gdje su se izjasnili da nisu krivi po optužbama američkih vlasti povezanim sa trgovinom narkoticima.

Poslije Madurovog hapšenja dužnost šefa države u Venecueli preuzela je Delsi Rodrigez, koja je prethodno obavljala funkciju izvršne potpredsjednice.

Američki predsjednik Donald Tramp tada je najavio da će Sjedinjene Države preuzeti privremenu kontrolu nad Venecuelom, što je otvorilo pitanja suvereniteta te zemlje i pravnih osnova za američku intervenciju.

Lukašenko je ocijenio da je venecuelanski slučaj dio šireg procesa preraspodjele globalne ekonomske i političke moći, u kojem kontrola nad naftom i drugim prirodnim bogatstvima ima sve značajniju ulogu.

Minsk traži novi model evroazijske bezbjednosti

Četvrta minska međunarodna konferencija o evroazijskoj bezbjednosti održava se 3. i 4. novembra, uz učešće predstavnika država, međunarodnih organizacija i stručnjaka za bezbjednosnu politiku.

Među učesnicima je i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, a jedna od centralnih tema skupa jeste uspostavljanje nove arhitekture bezbjednosti na evroazijskom prostoru.

Na dnevnom redu su pitanja kontrole naoružanja, sprečavanja vojnih sukoba, međunarodne saradnje, energetske bezbjednosti i razvoja političkih mehanizama koji bi omogućili smanjivanje konfrontacije između velikih sila.

Posebna pažnja posvećena je inicijativi za izradu Evroazijske povelje o raznolikosti i multipolarnosti u 21. vijeku, kojom Moskva i Minsk nastoje da podstaknu razgovore o novom sistemu međunarodnih bezbjednosnih odnosa.