ANKARA – Američki predsjednik Donald Tramp završio je samit NATO-a u Ankari porukama o jedinstvu i ogromnoj ljubavi među saveznicima, samo nekoliko sati pošto je oštro kritikovao evropske članice Alijanse zbog vojnih izdvajanja i odbijanja da podrže američke operacije protiv Irana.

Nagla promjena tona američkog predsjednika obilježila je završnicu dvodnevnog skupa, tokom kojeg su se pitanja Grenlanda, Irana i raspodjele troškova odbrane nametnula ispred pažljivo pripremljene agende o jačanju vojne industrije i povećanju evropske odgovornosti za bezbjednost kontinenta.

Tramp je uoči glavnog sastanka 32 lidera izjavio da je veoma ljut na NATO, tvrdeći da saveznici nisu bili spremni da pomognu Vašingtonu u sukobu sa Iranom. Posebno je kritikovao evropske države koje nisu dozvolile upotrebu svojih vazdušnih baza i vazdušnog prostora za američke vojne operacije.

Na meti kritika našla se i Velika Britanija, pošto je London u početku odbijao da dozvoli korišćenje baze Ferford za napade na iranske ciljeve. Britanska vlada je naknadno promijenila stav i odobrila ograničenu upotrebu baze.

Američki predsjednik je istovremeno ponovio zahtjev da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom, samoupravnom teritorijom u sastavu Kraljevine Danske, uz ocjenu da je ostrvo od izuzetnog strateškog značaja za Vašington.

Danska premijerka Mete Frederiksen odgovorila je da Grenland „nije na prodaju” i da će Danska braniti svaki dio svoje teritorije. Francuski predsjednik Emanuel Makron naglasio je da među saveznicima, pored obaveze međusobne odbrane, postoji i pravilo da jedna članica ne ugrožava drugu.

Tramp je najoštrije riječi uputio Španiji, koju je nazvao lošim partnerom zbog odbijanja Madrida da prihvati povećanje vojnih izdvajanja. Američki predsjednik je u jednom trenutku zatražio i obustavljanje trgovine sa Španijom.

Španski premijer Pedro Sančez kasnije je saopštio da je sa Trampom imao „veoma srdačan” razgovor, ali da pitanje vojne potrošnje nije bilo tema. Španska vlada poručila je da neće prihvatiti pritiske i da samostalno odlučuje o svojoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici.

Članice NATO-a su se na prošlogodišnjem samitu obavezale da do 2035. godine za odbranu i šira bezbjednosna ulaganja izdvajaju ukupno pet odsto bruto domaćeg proizvoda. Od toga bi 3,5 odsto bilo namijenjeno osnovnim vojnim potrebama, a preostalih 1,5 odsto infrastrukturi, sajber-bezbjednosti i drugim oblastima povezanim sa odbranom. Španija se usprotivila primjeni tog cilja u punom obimu.

Iako je u javnom nastupu iznio čitav niz primjedaba, Tramp, prema izvorima upoznatim sa razgovorima, na zatvorenoj sjednici nije ponavljao kritike. Saveznicima je poručio da Sjedinjene Države žele da ostanu uz njih.

„Bio je to sjajan sastanak. U prostoriji je bilo mnogo ljubavi i mnogo jedinstva”, izjavio je Tramp poslije sjednice.

Američki predsjednik je kasnije ocijenio da je riječ koja najbolje opisuje skup u Ankari – jedinstvo. Takav ishod u evropskim prijestonicama protumačen je kao olakšanje, budući da su uoči samita postojale ozbiljne nedoumice o odnosu Vašingtona prema budućnosti Alijanse.

Završna deklaracija, koju su podržali Tramp i lideri preostalih 31 članice, potvrdila je „čvrstu posvećenost” Članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

„Poruka ovog samita je jednostavna – NATO ispunjava svoje obaveze”, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute, koji je tokom skupa nastojao da američke zahtjeve za većim evropskim izdvajanjima predstavi kao Trampov politički uspjeh.

Rute je američkom predsjedniku rekao da je uspio da ostvari ono što su prethodne američke administracije bezuspješno zahtijevale – da evropski saveznici preuzmu veći dio finansijskog i vojnog tereta.

Na sastanku sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, Tramp je najavio mogućnost da Vašington izda licencu za proizvodnju sistema protivvazdušne odbrane „patriot” za potrebe Ukrajine. Američki predsjednik je tom prilikom usvojio znatno pomirljiviji ton prema Zelenskom i pohvalio njegovo djelovanje u ratu.

Samit u Ankari trebalo je prije svega da pokaže napredak u jačanju vojnih kapaciteta Alijanse. Tokom skupa predstavljeni su međunarodni ugovori i odbrambeni projekti vrijedni najmanje 50 milijardi dolara, dok je više država najavilo zajednički razvoj raketnih sistema velikog dometa.

Ipak, najveći dio pažnje privukle su Trampove poruke o Iranu, Grenlandu i pojedinim evropskim saveznicima. Uprkos tome, skup je završen deklaracijom o jedinstvu i kolektivnoj odbrani, čime su lideri pokušali da ostave utisak da su unutrašnje nesuglasice stavljene u drugi plan.

Neizvjesnost, međutim, ostaje u pogledu narednog sastanka lidera. U završnim dokumentima nije naveden datum sljedećeg samita, koji bi trebalo da bude održan u Albaniji, dok se u diplomatskim krugovima pominje mogućnost da bude odložen do 2028. godine.