PODGORICA – Srbi u Crnoj Gori trenutno su „ni na nebu ni na zemlji”, ocijenio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, navodeći da bi jedni željeli da srpski narod u toj državi uopšte ne postoji, dok bi ga drugi prihvatili samo ukoliko bi bio odvojen od sopstvene istorije i identiteta.

Knežević je u intervjuu za „Blic” govorio o položaju Srba, odnosima Podgorice i Beograda, politici premijera Milojka Spajića, inicijativi za povlačenje priznanja takozvanog Kosova, razmimoilaženjima sa Andrijom Mandićem i evropskim integracijama Crne Gore.

„Srbi su u Crnoj Gori trenutno ni na nebu ni na zemlji. Mnogi bi voljeli da ih uopšte nema, dok bi drugi voljeli da postoje, ali kao robotizovani narod isključen iz istorije stvaranja, oslobađanja i ponovnog stvaranja ove države”, kazao je Knežević.

„Srbi se predstavljaju kao remetilački faktor”

Govoreći o mjestu srpskog naroda u obrazovnom sistemu i javnom životu Crne Gore, Knežević je ironično primijetio da se, imajući u vidu aktuelnu političku realnost, postavlja pitanje šta Srbi uopšte imaju da traže u udžbenicima za peti razred.

„Šta će oni u ’Poznavanju društva’, osim kao remetilački faktor? Danas nije popularno govoriti ni o Kosovskom boju, ni o bojevima na Ivankovcu, Mišaru i Čegru, a kamoli o Bregalnici, Kolubari, Ceru, Mojkovcu i Kajmakčalanu”, rekao je lider DNP-a.

On je ocijenio da se činjenica da Srbi čine oko 33 odsto stanovništva Crne Gore potiskuje u ime, kako je naveo, evropskog puta koji Podgorici trasiraju predstavnici Brisela.

„Opterećivati djecu u tom uzrastu zajedničkom istorijom i činjenicom da 33 odsto Srba živi u Crnoj Gori stvarno je nehumano i nije u skladu sa našim evropskim putem, koji nam trasira ambasador Satler sa Ribnice. Inače, ’satler’ na njemačkom znači sedlar, tako da nije teško zaključiti kako smo odavno osedlani za dugo jahanje u Evropu”, naveo je Knežević.

Oštre kritike na račun Spajića

Osvrćući se na nedavnu izjavu Milojka Spajića da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić glumi „ruskog pi-ara”, Knežević je ocijenio da premijer Crne Gore ne pokazuje dovoljno poštovanja prema Srbiji i Rusiji.

„Prije nego što spomene Rusiju, premijer Spajić treba da ustane i zahvali se, jer bez te bratske države Crna Gora nikada ne bi postala nezavisna, a samim tim ni on ne bi mogao da bude premijer nepriznate države”, rekao je Knežević.

On je iznio i niz oštrih ličnih ocjena na račun crnogorskog premijera, tvrdeći da je upravo podrška predsjednika Srbije bila značajna za Spajićev politički uspon.

„Kada spomene Aleksandra Vučića, gospodin Spajić treba da ustane i da se prekrsti tri puta kao pred slavskom ikonom, jer da mu nije bilo predsjednika Srbije, još bi po Sutomoru i Šušnju radio natalne karte i gledao u šolju penzionerkama”, kazao je Knežević.

Lider DNP-a je ponovio svoju tvrdnju da je Spajić rezervista Vojske Srbije i da bi, shodno tome, morao da pokaže više obzira prema državi koju bi, kako je rekao, na njen poziv trebalo da brani.

„Očekivao sam mnogo više senzibiliteta prilikom napada na zemlju koju treba da brani i mnogo više kuraži u odgovorima hrvatskom državnom rukovodstvu i takozvanim prištinskim vlastima. Ali očigledno je da je janičarski sindrom i dalje jak među bivšim Srbima, tako da im nema ništa milije nego da svako malo zabiju nož u leđa Srbiji kako bi se dokazali onima koji jedva čekaju da nama zabiju nož u leđa”, rekao je Knežević.

Prisustvo predstavnika Podgorice na obilježavanju „Oluje”

Knežević je oštro kritikovao i odluku zvanične Podgorice da njen predstavnik prisustvuje proslavi hrvatske vojne operacije „Oluja”, dok je on istovremeno bio u Mrkonjić Gradu, na obilježavanju stradanja srpskog stanovništva.

Prema njegovoj ocjeni, riječ je o „još jednom u nizu antisrpskih poteza”, usmjerenom ne samo protiv Srba u Crnoj Gori već i protiv srpskog naroda u cjelini.

„Ovim potezom samo su potvrdili da je Crna Gora postala marioneta Hrvatske i da će onih osam ’uslova’, kako se izrazio Andrej Plenković u Tivtu, biti samo uvećavano, te da će nam biti potrebna Aladinova čarobna lampa da ispoštujemo sve što od nas traže momci iz Zagreba”, naveo je predsjednik DNP-a.

„Bez DNP-a se neće moći formirati nova vlada”

Komentarišući najnovija istraživanja javnog mnjenja, koja pokazuju rast podrške njegovoj stranci, Knežević je ocijenio da objavljeni rezultati i dalje ne odražavaju stvarnu snagu DNP-a.

On tvrdi da njegova stranka u ovom trenutku ima podršku oko 13 odsto birača na nivou Crne Gore i da će nastaviti planirane političke aktivnosti.

„Očekujem da se bez nas neće moći formirati vlada nakon parlamentarnih izbora. A to znači da će morati da budu uvaženi naši zahtjevi za rješavanje identitetskih pitanja i potreba srpskog naroda u Crnoj Gori, ali i radikalni otklon od antisrpske politike koju u ovom trenutku vodi i promoviše vlada Milojka Spajića”, rekao je Knežević.

Razmimoilaženja sa Andrijom Mandićem

Govoreći o odnosu sa predsjednikom Nove srpske demokratije i Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, sa kojim je godinama bio koalicioni partner, Knežević je podsjetio da su zajedno prošli kroz brojne političke i krivičnopravne procese.

„To je neizbrisiv trag našeg djelovanja na koji sam i te kako ponosan”, rekao je Knežević, ali je potvrdio da njih dvojica sada imaju različita gledišta o načinu borbe za interese srpskog naroda.

Prema njegovim riječima, Mandić smatra da se ti interesi mogu bolje štititi učešćem u vlasti, dok Knežević vjeruje da je aktuelna vlast naglašeno antisrpska i da joj ne treba davati legitimitet, bez obzira na to što u njoj učestvuje značajan broj ministara i potpredsjednika koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi.

On je podsjetio da je DNP napustio Vladu nakon što je Spajić odbio zahtjeve te stranke da srpski jezik bude normiran kao službeni u Ustavu, da trobojka bude proglašena narodnom zastavom i da Srbi dobiju pravo na dvojno državljanstvo.

„Vjerujem da smo napravili najbolji mogući potez u ljudskom i političkom smislu, jer nismo željeli da budemo saučesnici u institucionalnoj eutanaziji Srba u Crnoj Gori”, naglasio je Knežević.

Inicijativa za povlačenje priznanja takozvanog Kosova

Predsjednik DNP-a izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima inicijative za povlačenje priznanja takozvanog Kosova, koja je najprije usvojena u opštini Zeta, a potom i u Pljevljima.

„Ponosan sam na inicijativu o povlačenju priznanja Kosova i Metohije, jer iskreno vjerujem da je ogromna većina građana i danas protiv najsramnije odluke u crnogorskoj istoriji, a to je priznanje tvorevine OVK”, rekao je Knežević.

On je dodao da je inicijativa upućena i koalicionim partnerima DNP-a u Nikšiću i da očekuje njihov pozitivan odgovor.

Knežević tvrdi da je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler upozorio parlamentarnu većinu da više ne učestvuje u usvajanju odluka kojima se osporava priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

„DNP svoje odluke donosi samostalno, vodeći se isključivo interesima našeg naroda, i nemamo namjeru da zaustavimo ovu inicijativu”, poručio je on.

Članstvo u EU 2028. godine „bajkovita projekcija”

Kada je riječ o planu da Crna Gora postane članica Evropske unije 2028. godine, Knežević je ocijenio da taj rok u ovom trenutku nije utemeljen u političkoj realnosti.

„Volio bih da nisam u pravu, ali mi se čini da je mogućnost ulaska Crne Gore u EU 2028. godine više bajkovita projekcija za biračko tijelo nego što je utemeljena u realnosti”, rekao je on.

Prema njegovoj ocjeni, odluke o proširenju Unije neće biti donesene isključivo na osnovu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, usvajanja zakona i usklađivanja sa politikom Brisela.

„Ukoliko bi Srbija priznala Kosovo i uvela sankcije Rusiji, bila bi prvi kandidat za članstvo u EU, što najbolje govori o dvostrukim standardima i politikantstvu pojedinih evropskih birokrata”, ocijenio je Knežević.

On je dodao da sve izraženija unutrašnja kriza EU i podjele između njenog istočnog i zapadnog dijela pokazuju da su balkanske države „taoci sistema na koji ne mogu da utiču, a željele bi da postanu njegov dio”.

„Neprijatelji su Srbi, SPC, Srbija i Rusija”

Knežević smatra da zvanična Crna Gora svoje političko funkcionisanje i dalje zasniva na konstruisanju unutrašnjih i spoljnih neprijatelja.

„Unutrašnji neprijatelji su Srbi u Crnoj Gori i Srpska pravoslavna crkva, a spoljni Srbija, Aleksandar Vučić, Rusija i Vladimir Putin”, rekao je lider DNP-a.

Prema njegovim riječima, takav narativ je bio snažno zastupljen za vrijeme vladavine Mila Đukanovića, ali su ga preuzele i političke snage koje su došle na vlast poslije pada Demokratske partije socijalista.

Knežević je ocijenio da se Brisel u Crnoj Gori predstavlja kao „zlatno tele” oko kojeg narod treba da se okupi, iako je cijena takve politike, kako tvrdi, gubitak nezavisnosti i sopstvenog identiteta.

„Svi to znaju, samo su odlučili da ćute. Ja ne mogu i ne umijem da ćutim dok posmatram kako se urušavaju posljednji ostaci naše nezavisnosti i istorije. Možda to tako treba, jer dolazi neko novo vrijeme, ali ja sam previše star da bih sada bio neko drugi samo zato što to traže od mene. A isto bi bilo i da sam mlađi”, poručio je Knežević.

Odbacio optužbe o zadržavanju funkcija

Odgovarajući na optužbe da je DNP formalno napustio Vladu i otkazao podršku rukovodstvu Podgorice, ali da nije povukao svoje predstavnike sa funkcija „po dubini”, Knežević je takve tvrdnje nazvao „bezočnom laži i podmetačinom”.

On je pozvao kritičare da javno navedu koji su funkcioneri DNP-a ostali na pozicijama nakon odluke stranke da napusti vlast.

„Svi kadrovi DNP-a smijenjeni su sa pozicija koje su imali. Na državnom nivou gotovo svi naši kadrovi već su smijenjeni ili će biti smijenjeni u narednih nekoliko dana, u skladu sa dogovorom parlamentarne većine i Zakonom o privrednim društvima”, kazao je Knežević.

Kako je naglasio, niko od članova njegove stranke nije tražio da ostane na funkciji niti se žalio zbog smjene.

„Nije sve u foteljama vlasti. Mnogo više je u obrazu, a njega ne može svako da nosi”, zaključio je predsjednik Demokratske narodne partije.