Američki predsjednik Donald Tramp najavio je novu, znatno oštriju fazu ekonomskog pritiska na Iran, koju je nazvao „ekonomskim Danom D”, upozorivši da će se sa ozbiljnim posljedicama suočiti i države, banke i kompanije koje nastave da održavaju finansijske i trgovinske veze sa Teheranom.

Tramp je 19. avgusta na svojoj društvenoj mreži „Trut soušal” saopštio da Vašington pokreće, kako je naveo, „najrazorniju ekonomsku operaciju ikada izvedenu protiv bilo koje zemlje”, nakon što, prema njegovoj ocjeni, Iran nije iskoristio priliku za postizanje dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama. Američki mediji izvještavaju da je riječ o novom stepenu kampanje čiji je cilj gotovo potpuna ekonomska izolacija Irana.

„Niko nije dao Islamskoj Republici Iran veću priliku da postigne dogovor nego što sam ja dao. Nažalost po njih, nisu je iskoristili”, poručio je Tramp.

Američki predsjednik najavljene mjere opisao je kao „ekonomski rat” i poručio da će njihov cilj biti izolacija Irana „u neviđenim razmjerama”.

Posebno upozorenje uputio je zemljama koje nastave da pružaju ekonomsku podršku Teheranu. Prema njegovim riječima, svaka država koja svojim bankama, kompanijama, aerodromima ili drugim institucijama dozvoli da Iranu pružaju finansijsku ili trgovinsku pomoć mogla bi da se suoči sa „ogromnim ekonomskim posljedicama”.

Time je Vašington praktično najavio mogućnost još šire primjene sekundarnih sankcija, odnosno mjera protiv stranih subjekata koji posluju sa Iranom, čak i kada same transakcije nemaju neposrednu vezu sa teritorijom SAD.

Tramp je kao mete nove kampanje naveo šverc iranske nafte, transfere gotovine, devizne transakcije preko mjenjačnica, brodske registre, fiktivne kompanije i druge mehanizme koje Teheran koristi za zaobilaženje zapadnih ograničenja.

„Ovo će biti ekonomski Dan D i potrebno nam je da svi naši saveznici stanu uz Sjedinjene Američke Države kako bismo izolovali i pobijedili iransku prijetnju”, poručio je američki predsjednik.

Izraz „Dan D” najčešće se vezuje za 6. jun 1944. godine i savezničko iskrcavanje u Normandiji, jednu od prelomnih operacija Drugog svjetskog rata. Tramp ga je upotrijebio kao metaforu za odlučujuću ekonomsku ofanzivu protiv Teherana.

On je istovremeno ponovio američki zahtjev da Iran ne smije da dođe u posjed nuklearnog oružja.

Konkretni mehanizmi nove operacije, međutim, još nisu objavljeni. Tramp nije naveo koje bi zemlje, banke ili kompanije mogle prve da budu pogođene novim mjerama, niti kada će one početi da se primjenjuju. Američki mediji navode da bi dodatni pritisak mogao da bude usmjeren na posrednike u trgovini iranskom naftom i finansijske institucije koje omogućavaju Teheranu pristup međunarodnim tokovima novca.

Na novu fazu pritiska Vašington je ukazivao i prethodnih dana.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je 13. avgusta da administracija priprema mjere „kakve nikada ranije nisu viđene u istoriji ekonomske izolacije jedne zemlje”, najavljujući njihovo predstavljanje tokom naredne nedjelje. Besent je tada rekao da će ekonomska izolacija biti kombinovana sa nastavkom američkog pritiska u Ormuskom moreuzu.

Nova kampanja nadovezuje se na postojeću američku operaciju „Ekonomski bijes”, usmjerenu protiv iranskih finansijskih, naftnih i transportnih mreža. Prema podacima američkog Ministarstva finansija, od februara 2025. godine Kancelarija za kontrolu strane imovine uvela je sankcije za više od 1.000 pojedinaca, brodova i letjelica povezanih sa Iranom.

Trampova najava došla je neposredno poslije isteka 60-dnevnog roka predviđenog memorandumom SAD i Irana od 17. juna, tokom kojeg je trebalo da dvije strane postignu konačni dogovor. Rok je istekao 17. avgusta bez sporazuma.

Dan kasnije Tramp je izjavio da sa Iranom nema razgovora i da novi sastanci nisu zakazani, iako su iz njegove administracije stizale različite poruke o postojanju neformalnih kontakata.

Dodatni udarac Teheranu stigao je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su 19. avgusta obustavili trgovinske i finansijske transakcije sa Iranom nakon što su vlasti u Abu Dabiju saopštile da su dvije iranske balističke rakete, navodno usmjerene na pomorski saobraćaj, pale u Persijski zaliv. Iran je odbacio te optužbe kao neosnovane.

Ta odluka mogla bi da ima posebnu težinu jer su Emirati godinama bili jedan od najvažnijih iranskih trgovinskih partnera i ključno središte za reeksport i finansijske transakcije.

Vašington sada nastoji da takav pritisak proširi i na ostale partnere Teherana. Ukoliko najavljene mjere budu primijenjene u najširem obliku, nova američka kampanja mogla bi da otvori pitanje ne samo iranske ekonomije već i odnosa SAD sa zemljama koje nastavljaju da kupuju iransku naftu ili preko svojih banaka i kompanija održavaju poslovne veze sa Islamskom Republikom.