TALIN – Bivši premijer Estonije, nekadašnji potpredsjednik Evropske komisije i jedan od osnivača estonske Reformske partije Sim Kalas preminuo je u noći uoči subote, u 78. godini.

Vijest o smrti saopštila je njegova kćerka Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku.

„Sa tugom vas obavještavam da je moj dragi otac Sim Kalas preminuo tokom noći”, napisala je Kaja Kalas na društvenim mrežama. Porodica nije objavila detalje o uzroku smrti, prenio je Estonski javni servis ERR.

Od Kalasa se oprostio i predsjednik Estonije Alar Karis, ocijenivši da je riječ o državniku koji je odigrao važnu ulogu u oblikovanju savremene Estonije.

„Sim Kalas ostaće među državnicima koji su hrabrim i dalekovidim ciljevima i postupcima oblikovali lice Estonije”, poručio je Karis.

On je istakao Kalasov doprinos ekonomskim reformama, obnovi estonske državnosti i pristupanju zemlje Evropskoj uniji i NATO-u, navodi se u saopštenju kabineta predsjednika Estonije koje prenosi ERR.

Estonski premijer Kristen Mihal nazvao je Kalasa uzorom brojnim generacijama članova Reformske partije, naglasivši njegovu široku obrazovanost, vedar duh i sposobnost da pruži savjet u gotovo svakoj oblasti.

Od sovjetskih finansija do vrha Evropske unije

Sim Kalas rođen je 2. oktobra 1948. godine u Talinu. Diplomirao je finansije i kredit na Univerzitetu u Tartuu, sa najvišim ocjenama, a profesionalnu karijeru započeo je 1975. godine u Ministarstvu finansija tadašnje Estonske Sovjetske Socijalističke Republike.

Od 1979. do 1986. rukovodio je estonskom centralom sistema sovjetskih štedionica. Potom je do 1989. bio zamjenik urednika lista „Rahva Hel”, glasila Komunističke partije Estonije. Član Komunističke partije Sovjetskog Saveza bio je od 1972. do 1990. godine.

Kalas je 1987. godine, zajedno sa Edgarom Savisaarom, Titom Madeom i Mikom Titmom, učestvovao u izradi prijedloga o ekonomski samostalnoj Estoniji. Plan, poznat pod skraćenicom IME, predviđao je veću ekonomsku nezavisnost Estonije unutar Sovjetskog Saveza, uvođenje tržišnih mehanizama, sopstvenog poreskog sistema i nacionalne valute.

Poslije obnove nezavisnosti Estonije, Kalas je od 1991. do 1995. godine bio guverner centralne banke. Na toj funkciji imao je jednu od ključnih uloga u pripremi monetarne reforme i ponovnom uvođenju estonske krune 1992. godine.

Bio je jedan od osnivača liberalne Reformske partije 1994. godine i njen dugogodišnji predsjednik. Obavljao je funkciju ministra spoljnih poslova od 1995. do 1996, a potom i ministra finansija od 1999. do 2002. godine.

Na čelu Vlade Estonije nalazio se od januara 2002. do aprila 2003. godine, u periodu kada je zemlja ubrzavala pripreme za pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u.

Poslije ulaska Estonije u EU, Kalas je od 2004. do 2014. godine bio evropski komesar i potpredsjednik Evropske komisije. Na početku mandata bio je zadužen za ekonomska i monetarna pitanja, zatim za administraciju, reviziju i borbu protiv prevara, a od 2010. do 2014. godine za saobraćaj.

Kao evropski komesar ostao je upamćen kao jedan od pokretača inicijative za veću transparentnost rada institucija EU. Kao komesar za saobraćaj učestvovao je u izradi Transevropske transportne mreže – TEN-T, čiji je pravni okvir usvojen 2013. godine, nakon čega je znatno povećano finansiranje evropske saobraćajne infrastrukture.

Kalas je 2016. godine bio kandidat za predsjednika Estonije, ali nije izabran. Od 2017. do 2019. obavljao je funkciju predsjednika opštine Vijmsi, a potom se vratio u nacionalni parlament. Iz politike se povukao u septembru 2024. godine, poslije ukupno pet mandata u estonskom parlamentu.

Pored političke i ekonomske karijere, bio je poznat i široj estonskoj javnosti kao dugogodišnji urednik i voditelj popularnog radijskog kviza „Mnemoturnir”, koji je vodio od 1976. do 1989. godine.

Iza njega su ostali supruga Kristi, sin Ilo i kćerka Kaja Kalas, nekadašnja premijerka Estonije i aktuelna šefica evropske diplomatije.