KIJEV – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se sa ozbiljnim teškoćama u pronalaženju kandidata za novog ambasadora Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama, a više osoba kojima je to mjesto ponuđeno odbilo je imenovanje, piše „Politiko“, pozivajući se na ukrajinske diplomatske i vladine izvore.

Prema navodima tog lista, u Kijevu postoji zabrinutost da bi produženo odsustvo ambasadora u Vašingtonu moglo da oteža komunikaciju sa administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa u trenutku kada su za Ukrajinu ključne odluke Bijele kuće o vojnoj pomoći, sistemima protivvazdušne odbrane, obavještajnoj saradnji i eventualnom nastavku pregovora o okončanju sukoba.

„Ukrajinski predsjednik ima poteškoća da pronađe odgovarajućeg kandidata koji će predstavljati Kijev pred Trampovom administracijom, jer potencijalni kandidati nerado preuzimaju ovaj iscrpljujući zadatak u kritičnom trenutku rata“, navodi „Politiko“.

Kako tvrde izvori tog medija, potreba da se pronađe nasljednik dosadašnjoj ambasadorki Olgi Stefanišinoj bila je i jedan od faktora koji su uticali na to da rekonstrukcija ukrajinske vlasti još nije u potpunosti okončana.

Stefanišina je zvanično razriješena dužnosti ambasadorke u SAD 3. avgusta, nakon manje od godinu dana provedenih na tom mjestu. Ona je navela da je funkciju napustila iz ličnih razloga. Ukrajinski mediji su potom objavili da je protiv nje pokrenut postupak zbog sumnji u nezakonito bogaćenje u iznosu od 13,9 miliona grivni i netačno prijavljivanje prihoda.

„Politiko“ navodi da je Zelenski, u okviru širih kadrovskih promjena u vrhu ukrajinske vlasti, razmatrao mogućnost da u Vašington pošalje bivšu premijerku Juliju Sviridenko.

„Nije tajna da sam računao na Juliju Sviridenko i ponudio joj mjesto ambasadorke u Sjedinjenim Državama“, rekao je Zelenski krajem jula.

Ukrajinski predsjednik je tada objasnio da za mjesto ambasadora traži osobu sa najvišim mogućim političkim i diplomatskim kvalifikacijama, na nivou „potpredsjednika vlade, ministra ili premijera“.

Međutim, prema pisanju „Politika“, Sviridenko je odbila ponudu, nakon čega je Kijev bio primoran da revidira prvobitni kadrovski plan. Funkcija je, kako se navodi, ponuđena i drugim kandidatima, ali su i oni pokazali rezervu prema odlasku u Vašington.

„Drugi potencijalni kandidati pokazali su slično oklijevanje pred već izazovnim poslom saradnje sa nepredvidivom Bijelom kućom Donalda Trampa“, piše list.

Izvori u Kijevu navode da Zelenski želi da u Vašington pošalje osobu iz svog užeg političkog kruga, kojoj u potpunosti vjeruje, ali da je problem u tome što je broj ljudi koji istovremeno posjeduju potrebnu političku težinu, diplomatsko iskustvo i poznavanje američke administracije veoma ograničen.

Jedan bivši ukrajinski diplomata ocijenio je za „Politiko“ da bi bilo pogrešno zaključiti da niko ne želi mjesto ambasadora u Vašingtonu.

„Naravno da postoje ljudi koji žele da preuzmu tu poziciju, ali nema nikoga ko je zaista kvalifikovan za nju. Zelenski se teško snalazi sa popunjavanjem tog upražnjenog mjesta“, rekao je on.

Početkom avgusta kao jedan od mogućih kandidata pominjan je i bivši ukrajinski ministar odbrane i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov.

Ukrajinski mediji pisali su da njegova supruga i djeca žive u Sjedinjenim Državama, kao i da porodica posjeduje više nekretnina u toj zemlji, uključujući one na Floridi i u Njujorku.

Međutim, ukrajinski list „Zerkalo nedjelje“, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je da Vašington nije bio naklonjen mogućnosti da Umerov bude imenovan za ambasadora.

Prema navodima tog lista, u diplomatskoj praksi zemlja koja šalje ambasadora najprije neformalno provjerava da li bi predloženi kandidat dobio agreman države prijema.

„U skladu sa tim nepisanim pravilom, SAD su već dva puta tražile da Umerov uopšte ne bude poslat kao ambasador“, naveli su izvori „Zerkala nedjelje“.

Kao jedan od mogućih razloga za rezervu Vašingtona pominjane su, prema istim izvorima, Umerovljeve bliske veze sa Turskom. On je na kraju dobio drugu funkciju, pošto ga je Zelenski postavio na čelo Spoljne obavještajne službe Ukrajine.

„Politiko“ ocjenjuje da bi dalje odlaganje imenovanja ambasadora moglo da oslabi ukrajinsku poziciju u Vašingtonu u trenutku kada američka administracija donosi odluke koje neposredno utiču na sposobnost Kijeva da nastavi rat i na uslove eventualnih budućih mirovnih pregovora.

Istovremeno, pojedini izvori ostavljaju otvorenom mogućnost da Zelenski namjerno ne žuri sa konačnom odlukom.

Prema toj verziji, ukrajinski predsjednik mogao bi da sačeka novembarske kongresne izbore u Sjedinjenim Državama kako bi, nakon što bude jasniji novi odnos političkih snaga u Vašingtonu, izabrao kandidata koji bi se najbolje uklopio u promijenjeni američki politički pejzaž.

Takva odluka, međutim, nosila bi i rizik da Ukrajina u narednim mjesecima ostane bez politički snažnog predstavnika u jednoj od za Kijev najvažnijih svjetskih prijestonica.