Dok građani Srbije ulaze u završnicu izbornog procesa i pripremaju se da u nedjelju, 25. oktobra, odluče kome će povjeriti vlast, hrvatski mediji i pojedini politički analitičari iz inostranstva nastavljaju sa žestokom kampanjom protiv Aleksandra Vučića. Umjesto poštovanja izborne tišine i prava građana Srbije da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti, medijski prostor u Hrvatskoj preplavljen je tekstovima o Studentskoj listi, mogućoj smjeni vlasti, navodnoj izbornoj krađi i političkom kraju Vučića.

Samo tokom jutra 23. oktobra, kada je u Srbiji već počela izborna tišina, na stranicama i društvenim mrežama hrvatskih medija pojavio se čitav niz objava čiji su zajednički imenitelji kritika Vučića, promovisanje Studentske liste i dovođenje u pitanje regularnosti izbora prije nego što je glasanje uopšte počelo.

Posebno je upadljivo što se u ovu medijsku priču neposredno uključio i Ilija Srdanović, nosilac Studentske liste, koji je za hrvatski „Večernji list” dao ekskluzivni intervju kako bi poručio da Hrvatska nema veze sa studentskim pokretom u Srbiji.

„Građanima je jasno da Hrvatska nema veze sa studentskim pokretom”, glasi naslov intervjua.

Srdanovićevo objašnjavanje odnosa Hrvatske i studentskog pokreta upravo hrvatskoj javnosti otvara jednostavno političko pitanje: zbog čega nosilac liste koja pretenduje da preuzme vlast u Srbiji osjeća potrebu da se o ovoj temi posebno pravda u Zagrebu?

Ironija je utoliko veća što se njegov intervju pojavljuje u medijskom ambijentu u kojem hrvatski portali iz dana u dan, a sada i tokom izborne tišine, posvećuju ogromnu pažnju političkim protivnicima Vučića.

Dok Srdanović uvjerava javnost da Hrvatska nema nikakve veze sa studentskim pokretom, hrvatski mediji svojim čitaocima detaljno predstavljaju aktivnosti tog pokreta, prenose njegove poruke i analiziraju izglede za promjenu vlasti u Beogradu.

„Jutarnji list” oduševljen skupom Studentske liste

Posebno mjesto u tom izvještavanju zauzima „Jutarnji list”, koji je skup Studentske liste na beogradskoj Slaviji predstavio u izrazito afirmativnom tonu.

„Nestvarni prizori iz Beograda! Nepregledna masa studenata i građana preplavila je sinoć Slaviju na završnom skupu Studentske liste uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora”, navedeno je u objavi ovog hrvatskog medija.

U nastavku su čitaoci pozvani da pogledaju snimke okupljanja koje je, prema opisu „Jutarnjeg lista”, dovelo ljude iz svih krajeva Srbije.

Praktično u istom periodu ovaj medij objavio je i tekst o istraživanju javnog mnjenja agencije Ipsos, uz naglašavanje da je anketu naručio Vučić.

Tako se tokom izborne tišine pred čitaocima nižu sadržaji koji se direktno tiču izborne borbe u Srbiji — od predstavljanja opozicionog skupa do analiziranja izbornih šansi aktuelne vlasti.

„Tportal” već najavljuje krađu glasova i nasilje

Još oštriji ton prisutan je na hrvatskom „Tportalu”, koji je objavio tekst pod naslovom „Spremamo se na krađu glasova i nasilje: Aktivistkinja iz Srbije otkrila čega se boji uoči izbora”.

U pratećoj objavi prenesena je poruka aktivistkinje iz Srbije:

„Moramo biti spremni i na to da u najgorem scenariju izađemo na ulicu i već sutradan branimo slobodnu volju.”

Dva dana prije izbora, dakle, u hrvatskom medijskom prostoru već se govori o krađi glasova, nasilju i izlasku na ulice.

Postavlja se pitanje zašto se javnosti unaprijed serviraju scenariji izborne krađe, iako glasanje nije ni počelo. Takve poruke dodatno podižu političke tenzije i stvaraju atmosferu nepovjerenja u izborni proces prije nego što je dat ijedan glas.

Na istom portalu objavljen je i tekst u kojem analitičar objašnjava zašto Vučić opstaje na vlasti, uz tvrdnju da koristi „najstariji demokratski trik na svijetu”.

„Izgledno je da se u Srbiji ipak neće ništa promijeniti”, stoji u objavi koja prati ovaj tekst.

Hrvatski mediji tako istovremeno prenose poruke o očekivanoj promjeni vlasti i ocjene zbog čega bi Vučić mogao da ostane na vlasti. Zajedničko im je to što izbori u Srbiji postaju povod za neprekidno političko analiziranje i osporavanje aktuelnog rukovodstva Srbije.

Vratili se i Tuđmanu da bi govorili o Srbiji

Posebnu težinu ima objava „Tportala” sa izjavama Vesne Škare Ožbolt, objavljena pod naslovom „Tuđmanova dijagnoza Srbije bila je tačna”.

U najavi je navedena njena ocjena da je Vučić tokom cijele izborne kampanje govorio o Hrvatskoj.

Tako se u raspravu o savremenim političkim prilikama u Srbiji ponovo uvodi Franjo Tuđman i njegov pogled na Srbiju.

Teško je ne primijetiti koliko je ovaj izbor istorijskih poređenja politički opterećen. Umjesto rasprave o programima stranaka, ekonomiji, institucijama i interesima građana Srbije, čitaocima se nude stare političke kvalifikacije i ocjene iz devedesetih godina.

Florijan Biber iz Beča najavljuje mogući Vučićev pad

Istovremeno, austrijski list „Der Standard” objavio je tekst politikologa Florijana Bibera pod naslovom „Vučić se ljulja. Da li će doći do promjene vlasti u Srbiji?”

Biber je tekst predstavio i na svojim društvenim mrežama, uz poruku da je riječ o njegovom doprinosu analizi izbora u Srbiji.

U najavi teksta razmatra se mogućnost da Vučićev pokušaj izlaska iz političke krize putem prijevremenih izbora ne uspije, a postavlja se i pitanje da li protestni pokret ima snagu da ga ukloni sa vlasti.

Upravo upotreba izraza „autokrata” u opisu Vučića otkriva izrazito negativan politički stav u samom predstavljanju teksta.

Biberova analiza uklapa se u širu sliku izvještavanja dijela stranih medija, u kojoj se ishod izbora u Srbiji posmatra prije svega kroz pitanje može li Vučić biti smijenjen.

O izbornim programima, ekonomskim rezultatima i stavovima birača u takvom pristupu govori se kroz prizmu političke borbe protiv aktuelne vlasti, dok je promjena vlasti postavljena kao centralno pitanje.

Izbori su u Srbiji, ali je Zagreb stalno na političkoj liniji

Sve ove objave otvaraju ozbiljno pitanje odnosa dijela hrvatskih medija prema unutrašnjim političkim prilikama u Srbiji.

Nije sporno pravo hrvatskih ili austrijskih novinara da izvještavaju o izborima u drugoj državi. Ali jeste predmet opravdane kritike kada se optužbe o izbornoj krađi stavljaju u udarne naslove prije početka glasanja, a analiza izbora pretvara u neprekidno razmatranje mogućnosti političkog poraza jednog kandidata.

Posebnu odgovornost imaju mediji koji takve sadržaje objavljuju tokom izborne tišine u Srbiji, znajući da su njihovi tekstovi putem interneta i društvenih mreža dostupni i srpskim biračima.

Upravo tu se postavlja pitanje poštovanja smisla izborne tišine — da građani, oslobođeni neposrednog predizbornog nadmetanja, samostalno i bez dodatnih pritisaka donesu odluku.

Pravo Srbije da sama organizuje svoje izbore i utvrdi njihove rezultate nije stvar političkih simpatija redakcija u Zagrebu ili Beču.

O regularnosti izbornog procesa odlučuju nadležni organi na osnovu zakona i dokaza, a o tome ko će voditi državu odlučuju isključivo građani Srbije na biračkim mjestima.

I zato je, poslije svih objava hrvatskih medija, Srdanovićevo uvjeravanje „Večernjeg lista” da Hrvatska nema veze sa studentskim pokretom dobilo posebnu političku težinu.

Dok nosilac Studentske liste objašnjava Zagrebu da nema hrvatskog uticaja, dio hrvatskih medija nastavlja da se intenzivno bavi upravo njegovom listom i izgledima za smjenu Vučića.

Ali ni ekskluzivni intervjui, ni medijske prognoze, ni ocjene političkih analitičara ne mogu zamijeniti izbornu volju građana.

U nedjelju će odlučivati Srbija. I jedino Srbija ima pravo da odluči ko će njome upravljati.