BEOGRAD – Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović optužio je komisiju Vrhovnog javnog tužilaštva, koja je sprovela vanredni nadzor nad radom beogradskog VJT, da pod izgovorom kontrole zakonitosti pokušava da izdejstvuje njegovu ostavku i pokrene postupke protiv tužilaca koji su postupali u predmetima obuhvaćenim nadzorom. Gostujući u emisiji „Stav dana” na televiziji Njuzmaks Balkan, Stefanović je ocijenio da postupanje komisije predstavlja „jednu vrstu pravnog nasilja” i poručio da ne postoji nijedan razlog da prije isteka mandata napusti funkciju.

„Ono što se desilo ovih dana jeste jedna vrsta pravnog nasilja. Vidjeli ste u svim medijima – nekakva komisija upala u Više javno tužilaštvo. Hajde da kažemo prvo vijest. Znači, Više javno tužilaštvo u Beogradu je sada targetirano kao neko ko je odgovoran za nezadovoljstvo građana dostupnosti pravde u Republici Srbiji”, izjavio je Stefanović.

On smatra da je suštinski cilj postupka koji je pokrenut protiv Višeg javnog tužilaštva njegovo uklanjanje sa rukovodeće funkcije, a ne utvrđivanje eventualnih nepravilnosti u radu institucije.

„Ova komisija je pokušala da targetira isključivo mene kao glavnog javnog tužioca, sa nekom idejom da ću ja da podnesem neku ostavku i da se povučem, iako imam do kraja mandata 14 mjeseci”, rekao je Stefanović.

Na direktno pitanje da li planira da podnese ostavku, odgovorio je:

„Ne postoji nijedan razlog zašto bih se povukao.”

Optužbe za „paratužilački sistem” i prijetnje razrješenjem

Povod za oštru reakciju glavnog javnog tužioca jeste prvi izvještaj komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, na čijem je čelu javni tužilac Goran Ilić. Komisija je, nakon analize postupanja u sedam predmeta, iznijela ocjenu da je u beogradskom VJT uspostavljen „paratužilački sistem”, uz tvrdnje o selektivnom postupanju i zloupotrebi ovlašćenja.

U izvještaju su predloženi krivični i disciplinski postupci, a među mjerama koje se pominju jeste i mogućnost razrješenja glavnog javnog tužioca. Komisija smatra da postoje osnovi sumnje da su u pojedinim predmetima prekršeni zakon i pravila tužilačkog postupanja.

Goran Ilić je, u izjavi prikazanoj tokom emisije, ocijenio da su uočeni pristrasno tumačenje činjenica i zaključci prilagođeni unaprijed zauzetim stavovima.

Stefanović, međutim, odbacuje takve ocjene i dovodi u pitanje način na koji su pojedini predstavnici komisije u javnosti govorili o odgovornosti njega i njegovih saradnika.

Posebno je kritikovao javne nastupe u kojima se, kako tvrdi, prije okončanja zakonom propisanih postupaka najavljuju disciplinske sankcije, krivično gonjenje i smjene tužilaca.

„Postoji jedan neformalni portparol, tužilac Branko Stamenković, koji ovih dana ide i ponavlja to – paratužilački sistem. I onda imate člana komisije koji kaže: 'Vrijeme je odgovornosti, dosta je političke zaštite Nenada Stefanovića', najavljuje krivično, disciplinsko gonjenje tužilaca. To ne smije da uradi po Etičkom kodeksu tužilac Vrhovnog tužilaštva niti bilo koji javni tužilac”, naglasio je Stefanović.

Prema njegovim riječima, izvještaj je sporan ne samo zbog iznijetih kvalifikacija već i zato što tužiocima čije je postupanje ocjenjivano, kako tvrdi, nije omogućeno da se prethodno izjasne o navodnim nepravilnostima.

„Pokušaj pranja biografija poslije izbora”

Stefanović je iznio i ocjenu da postupanje komisije ima širi institucionalni kontekst, povezujući ga sa nastojanjem pojedinih predstavnika tužilačke organizacije da odgovornost za probleme u funkcionisanju pravosuđa prebace na Više javno tužilaštvo u Beogradu.

„Ovo je sada pokušaj pranja njihovih biografija i onoga što su radili ili nisu radili u prethodnih 16 godina”, rekao je on.

Kako je objasnio, posebno zabrinjava to što se u izvještaju pominju najteže sankcije protiv nosilaca javnotužilačkih funkcija, a da, prema njegovoj ocjeni, nisu predočeni dokazi koji bi opravdali takve kvalifikacije.

„Izvještaj je najbitniji u onom dijelu prijetnje tužiocima – da će biti razriješeni, da će dobiti suspenziju, da će biti krivično gonjeni za neke izmišljene kvalifikacije zloupotrebe nekog službenog položaja i svega ostalog bez jednog dokaza, bez umišljaja, bez radnje izvršenja”, naveo je Stefanović.

On je ponovio da rezultati rada Višeg javnog tužilaštva moraju biti posmatrani odvojeno od interesa i motiva koje pripisuje članovima komisije.

„Kao što sam vam rekao, rezultati Višeg tužilaštva su jedno, a drugi ako imaju potrebu da peru biografije nakon izbora, onda neka rade to. Ali meni ovo djeluje na pranje biografija i targetiranje – svi ostali su odgovorni, ovi nisu”, poručio je Stefanović.

Krivična prijava protiv Gorana Ilića

Sukob između Višeg i Vrhovnog javnog tužilaštva već je dobio i formalni krivičnopravni nastavak.

Stefanović je 10. novembra podnio Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal krivičnu prijavu protiv Gorana Ilića, predsjednika komisije za nadzor, zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i ometanje pravde.

U prijavi je navedeno da je Ilić, prema tvrdnjama podnosioca, prekoračio službena ovlašćenja i unaprijed prejudicirao ishod kontrole rada VJT. Podnošenje krivične prijave ne znači da je krivična odgovornost utvrđena.

Beogradsko Više javno tužilaštvo ranije je odbacilo nalaze komisije kao neutemeljene, osporivši i način njenog formiranja i sprovođenja nadzora. U saopštenju od 11. novembra ocijenilo je da zaključci komisije narušavaju pretpostavku nevinosti i da su pojedini njeni članovi prekoračili ovlašćenja.

Stefanović je u emisiji najavio i mogućnost građanskih tužbi protiv pojedinih članova komisije, dok je povodom krivične prijave podnesene protiv njega poručio da to nije ni prva ni posljednja prijava sa kojom se suočava.

Odgovor VJT biće obimniji od izvještaja komisije

Glavni javni tužilac najavio je da će Više javno tužilaštvo objaviti detaljan odgovor na nalaze komisije i obrazložiti postupanje u svakom od sedam predmeta koji su bili predmet nadzora.

„I mi ćemo objaviti odgovor na ovaj takozvani prvi izvještaj. Već sada samo ću vam reći da taj odgovor ima više stranica nego cijeli izvještaj iz ovih sedam predmeta”, rekao je Stefanović.

Tokom gostovanja osvrnuo se i na više predmeta koji su u prethodnom periodu izazvali pažnju javnosti. Ponovio je stav da na protestu u Beogradu 15. marta 2025. godine nije upotrijebljen zvučni top, tvrdeći da je na dijelu video-snimaka zvuk naknadno dodat.

Govorio je i o istrazi ubistva na Senjaku, navodeći da su optužni akti podneseni protiv bivšeg načelnika beogradske policije i neposrednog izvršioca, dok se postupak vodi i protiv pojedinih policijskih službenika.

Kritikovao je odluku o prenošenju predmeta u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu drugom tužilaštvu, a povodom slučaja Banjska naveo da podizanje optužnice zavisi od dostavljanja potrebne dokumentacije Euleksa.

Osvrćući se na hapšenja posljednjih dana, ocijenio je da se borba protiv kriminala u Beogradu odvija istim intenzitetom kao i ranije i odbacio tvrdnje o postojanju predmeta koji se namjerno drže u tužilačkim fiokama.

Govoreći o eventualnom formiranju tužilačke policije, ocijenio je da je riječ o dobroj, ali finansijski zahtjevnoj ideji, predloživši da se izmjenama zakona obezbijedi neposrednija odgovornost policijskih službenika javnom tužiocu koji rukovodi konkretnim predmetom.

Stefanović nije želio da komentariše izjavu vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac da su nedavni događaji otklonili političke i institucionalne opstrukcije rada tužilaštava, pozivajući se na obaveze iz Etičkog kodeksa.

Odbio je i mogućnost televizijske debate sa članovima komisije, uz obrazloženje da se pravni argumenti i stavovi o zakonitosti postupanja ne sučeljavaju u televizijskom studiju, već pred nadležnim institucijama.

Uprkos zahtjevima za utvrđivanje njegove odgovornosti i mogućnost razrješenja koju je komisija navela u izvještaju, Stefanović ostaje pri stavu da nema osnova da prije isteka mandata napusti funkciju glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.