SKOPLJE – Događaji koji su prethodili promjeni vlasti u Srbiji predstavljaju klasičan primjer obojene revolucije, ocijenio je bivši makedonski diplomata Risto Nikovski, gostujući u emisiji „Samo istina” na makedonskoj televiziji Kanal 5, emitovanoj 28. oktobra.
Nikovski je politička dešavanja u Srbiji uporedio sa ranijim procesima u Sjevernoj Makedoniji i Ukrajini, tvrdeći da su slični mehanizmi političkih promjena u tim zemljama imali dalekosežne posljedice po njihov suverenitet, međunarodni položaj i unutrašnju stabilnost.
„Ono što se dešava u Srbiji jeste klasična obojena revolucija. Mi smo imali takvu. Šta je ona donijela? Donijela je Nivice, donijela je sporazum o neprijateljstvu sa Bugarskom, sa protokolima i svim ostalim. Katastrofu za državu”, izjavio je Nikovski.
Govoreći o iskustvu Sjeverne Makedonije, on je posebno ukazao na Prespanski sporazum, postignut 2018. godine u mjestu Nivici, kojim je okončan višedecenijski spor sa Grčkom oko imena države, kao i na sporazume sa Bugarskom koji su postali jedno od najosjetljivijih pitanja makedonske unutrašnje i spoljne politike.
Nikovski je ocijenio da su političke promjene koje su prethodile tim dogovorima otvorile put ustupcima sa kojima se, prema njegovom mišljenju, makedonsko društvo i danas suočava.
Poređenje sa Ukrajinom i ulogom zapadnih političara
Poseban dio njegovog izlaganja bio je posvećen Ukrajini i protestima na kijevskom Majdanu, koji su 2014. godine doveli do smjene tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča.
Nikovski je ocijenio da između ukrajinskih događaja i političkih procesa u Srbiji postoje sličnosti, ali je naglasio da je u Ukrajini, prema njegovom viđenju, učešće zapadnih političkih struktura bilo znatno vidljivije.
„Imali smo sličnu situaciju u Ukrajini. Ono što se tamo dogodilo bilo je isto, ali tamo je sve bilo direktno. Ovdje ne znamo ko se u Srbiji krije iza događaja, dok je tamo bilo jasno”, rekao je Nikovski.
On je u tom kontekstu pomenuo nekadašnjeg njemačkog ministra spoljnih poslova Gvida Vestervelea i bivšu visoku američku zvaničnicu Viktoriju Nuland, ukazujući na njihovo prisustvo i angažovanje tokom ukrajinske političke krize.
„Na trgu u Kijevu bili su Vestervele, njemački ministar spoljnih poslova, i Nuland, poznata američka političarka, koji su dijelili sendviče, a među glavnim akterima na trgu bili su desničari i fašisti”, naveo je Nikovski.
Prema ocjeni makedonskog diplomate, posljedice ukrajinske političke krize pokazuju koliko procesi unutrašnjih političkih promjena mogu da prerastu u sukobe sa širim međunarodnim posljedicama.
„I šta je to donijelo? Donijelo je rat sa Rusijom, i to je bio cilj. Ukrajina je kao država uništena”, izjavio je Nikovski, iznoseći svoje viđenje uzroka i posljedica rata.
Nikovski: Za studentske proteste u Srbiji potrošen je veliki novac
Osvrćući se na Srbiju, Nikovski je ukazao na dužinu trajanja studentskih protesta i obim aktivnosti koje su prethodile izborima 25. oktobra, na kojima je Studentska lista osvojila parlamentarnu većinu.
On je posebno otvorio pitanje finansiranja protestnih aktivnosti, smatrajući da je za njihovo dugotrajno organizovanje morao biti obezbijeđen značajan novac.
„Šta će biti u Srbiji, vidjećemo. Međutim, pogledajte samo kako su se događaji odvijali. Studenti su gotovo dvije godine bili na ulicama. Za sve to potrošen je veliki novac”, rekao je Nikovski.
Nikovski je pritom napravio razliku između Srbije i Ukrajine, naglašavajući da, prema njegovim saznanjima, u srpskom slučaju nije poznato ko bi mogao da stoji iza političkih procesa koje on naziva obojenom revolucijom.
„Šta će biti u Srbiji, vidjećemo”, poručio je Nikovski, ostavljajući otvorenim pitanje političkih i međunarodnih posljedica promjene vlasti u Beogradu.
Komentari (0)