Hrvatski zvaničnici su, nakon pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, iznijeli niz očekivanja od buduće vlasti u Beogradu, stavljajući u prvi plan pitanja ratnih dešavanja tokom devedesetih godina, nestalih lica, otvaranja bezbjednosnih arhiva i procesuiranja ratnih zločina. Iz Zagreba poručuju da promjena vlasti u Srbiji treba da bude praćena i promjenom odnosa prema prošlosti, odnosno prihvatanjem odgovornosti za ono što hrvatski zvaničnici nazivaju „velikosrpskom agresijom na Hrvatsku“.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je da očekuje da će nova politička situacija u Srbiji otvoriti prostor za preispitivanje događaja iz devedesetih godina, ali je istovremeno priznao da je još rano za procjene o tome kakvu će politiku voditi buduća vlada.

Odgovarajući na pitanje novinara da li će Srbija nakon izbora pokazati veću spremnost za saradnju u rasvjetljavanju sudbine nestalih i procesuiranju ratnih zločina, Jandroković je rekao da treba sačekati konkretne poteze novih vlasti.

On je ukazao da pojedini predstavnici pobjedničke Studentske liste, kada govore o odnosima sa Hrvatskom, i dalje ističu postojanje različitih pogleda na događaje iz devedesetih godina.

„Samo je jedna istorijska istina. Mi to jako dobro znamo. Nadam se da će tamo ipak doći do analize onoga što se događalo u devedesetim godinama, da će prihvatiti odgovornost za ono što se događalo“, izjavio je Jandroković uoči sjednice Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Predsjednik Sabora ipak je naglasio da se o budućem pravcu srpske politike ne može suditi isključivo na osnovu izbornog rezultata, već da treba sačekati formiranje novih institucija.

„Vidjećemo kada imenuju premijera, ministre, kako i u kojem smjeru će Srbija ići“, poručio je Jandroković, ocijenivši da je rezultat parlamentarnih izbora bio očekivan.

Medved traži otvaranje srpskih bezbjednosnih arhiva

Još konkretnije zahtjeve budućoj vlasti u Beogradu uputio je potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je zatražio otvaranje arhiva i dostavljanje dokumentacije koju Zagreb, prema njegovim riječima, bezuspješno traži već deset godina.

Medved je pozvao predstavnike pobjedničke Studentske liste da, nakon konstituisanja nove vlasti, omoguće pristup arhivskoj građi koja se ranije nalazila u nadležnosti Službe državne bezbjednosti, a danas je, kako tvrdi, u posjedu bezbjednosno-obavještajnih struktura Srbije.

On je zatražio da nova vlast dostavi Hrvatskoj dokumenta i informacije koje su, prema njegovim navodima, hrvatske institucije više puta tražile tokom prethodne decenije.

„Neka to bude jasan iskorak u odnosu na sve ono čemu smo svjedočili u posljednjih toliko godina i neka na taj način pokažu da su spremni da se suoče sa svojom ulogom u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku“, poručio je Medved.

Pored otvaranja arhiva, hrvatski ministar očekuje i nastavak procesuiranja lica odgovornih za ratne zločine, prenijeli su hrvatski mediji.

Njegove poruke pokazuju da Zagreb namjerava da pitanja ratne prošlosti, nestalih lica i pristupa arhivskoj dokumentaciji postavi među prioritete u odnosima sa novom srpskom vladom.

Plenković već razgovarao sa Ilijom Srdanovićem

Izjavama Jandrokovića i Medveda prethodio je telefonski razgovor hrvatskog premijera Andreja Plenkovića sa Ilijom Srdanovićem, nosiocem pobjedničke liste „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“.

Plenković je potvrdio da je kontaktirao Srdanovića kako bi mu čestitao izbornu pobjedu, izrazivši očekivanje da će nakon konstituisanja novih vlasti doći do poboljšanja odnosa Srbije i Hrvatske.

Razgovor je održan nakon vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra, na kojima je Studentska lista ostvarila pobjedu nad koalicijom koju je predvodio Aleksandar Vučić.

Plenkovićev kontakt sa Srdanovićem predstavlja jedan od prvih političkih signala Zagreba upućenih pobjednicima izbora u Srbiji, dok su istovremeno drugi visoki hrvatski funkcioneri javno precizirali očekivanja od buduće vlasti.

Tako su se, svega dva dana nakon glasanja, u prvi plan odnosa Zagreba prema novoj političkoj većini u Srbiji našla pitanja istorijske odgovornosti, ratnih zločina i dokumentacije bezbjednosnih službi.

Iako Plenković najavljuje mogućnost boljih bilateralnih odnosa, izjave Jandrokovića i Medveda pokazuju da hrvatska strana od pobjednika izbora očekuje konkretne poteze u oblastima koje su decenijama među najosjetljivijim pitanjima u odnosima dvije države.

Ostaje da se vidi kakav će stav prema ovim zahtjevima zauzeti budući premijer i ministri Srbije, posebno imajući u vidu da su različita tumačenja ratova devedesetih godina i do sada bila jedna od glavnih tačaka neslaganja Beograda i Zagreba.