Kardinali će uskoro započeti konklavu za izbor novog poglavara Rimokatoličke crkve nakon smrti pape Franje. ALOonline otkriva ko je favorit, a ko „na klupi“.

Papa Franja preminuo je 21. aprila od moždanog udara. Imao je 88 godina. On je predvodio Katoličku crkvu od marta 2013. Svečana pogrebna ceremonija i sahrana papinog tijela održaće se 26. aprila. Tokom događaja, Franjin čuveni „ribarski prsten” biće uništen kako bi se spriječilo falsifikovanje. Papa je u svom testamentu tražio da bude sahranjen u jednostavnoj grobnici u prizemlju bez ikakvog posebnog ukrasa.

Od trenutka sahrane, u Vatikanu počinje devetodnevna žalost. Kada bude završena, Konklava kardinala, koja se sastoji od 135 ljudi, sastaće se da izabere novog pontifika. Prema procjenama italijanskih medija, neće početi prije 5. maja.

Iako formalno svaki katolik može postati kandidat za papu, obično se novi papa bira među kardinalima, a njegova starost ne smije biti veća od 80 godina. Trenutno se imena državnog sekretara Svete stolice, kardinala Pjetra Parolina i izaslanika pape Franje u Ukrajini, kardinala Matea Zupija, pojavljuju u većini papabilnih rejtinga.

Azijski favorit za papstvo je 67-godišnji Luis Antonio Gokim Tagle, mitropolit emeritus Manile. Velike su, kažu, i šanse za izbor tamnoputog nadbiskupa Kinšase u Kongu Fridolina Ambonga Besungija za novog poglavara Crkve.

Istovremeno, učesnici Konklave, posle dva ili tri kruga glasanja, mogu da se obrate neočekivanim kandidatima, objasnio je španski vatikanista i autor knjige „Naslednik” o Benediktu XVI i Franji, Havijer Martinez-Brokal.

„Imam na umu apostolskog nuncija u Sjedinjenim Državama Kristofa Pjera, ali on ima 79 godina, i Britanca Timotija Redklifa, koji je vodio duhovne vježbe na prošlogodišnjem Biskupskom sinodu“, rekao je on.

Istovremeno, prema njegovom mišljenju, budući papa mora prije svega da pomiri liberale i konzervativce i da uzme u obzir „stvarnost hrišćana iz cijelog svijeta“.

Na klupi je i njemački kardinal i autoritativni teolog Gerhard Ludvig Miler, čiji konzervativni stavovi i kritika sadašnjeg papinog stila rukovođenja i kadrovske politike ga čine značajnom figurom među tradicionalističkim katolicima. Kardinal je 2023. direktno optužio papu Franju za jeresi, podsjeća Cargrad.

Mađarski kardinal Peter Erdo smatra se umjerenim konzervativcem. Još jedna veoma značajna ličnost je švedski kardinal Lars Anders Arborelijus. Više puta se zalagao da se migrantima olakša dobijanje boravišne dozvole u ​​Švedskoj. Iako je njegov stav o „rodnim” pitanjima prilično konzervativan.

"Međutim, totalizator je beskorisna stvar, jer Kolegijum kardinala ima drugačiju logiku. To nije naša geopolitička logika, oni gledaju ne samo mogućnosti, već i poruku, signal. Traže ikonu, a ne profil, a mi smo fiksirani na kardinale. Oni ne traže menadžera 10-15 godina, jer biće iznenađenje za 10-15 godina. kardinali traže nekoga ko može da pomiri Crkvu i nekoga ko ima sposobnost da je pomiri“, naglasio je Havijer Brokal.

Podsjetimo se da je prije izbora Franje bilo široko raspravljeno proročanstvo koje se pripisuje arhiepiskopu Malahiju, koji je živio u Irskoj u 12. vijeku. Prema njegovim riječima, od trenutka kada je napravljeno predviđanje do drugog dolaska, u Vatikanu će se promijeniti 112 papa. Neka tumačenja sugerišu da će papa Franja biti poslednji u ljudskoj istoriji, a nakon njegovog odlaska doći će smak svijeta i početi Strašni sud.