Zašto SAD odbijaju da pregovaraju sa Rusijom oko Ukrajine?

SAD nisu ulazile i ne planiraju da uđu u pregovore sa Rusijom o okončanju sukoba u Ukrajini. Ovo je naveo Stejt department u odgovoru na zahtjev da komentariše Rojtersovu publikaciju da je Vašington odbio da razmotri predlog Moskve da zamrzne sukob, prenosi Aloonline.me.

Prema izvorima agencije, Rusija je preko posrednika predložila da se prekinu neprijateljstva na sadašnjim pozicijama bez ikakvih teritorijalnih ustupaka Ukrajini.

„Ništa o Ukrajini bez Ukrajine“

U odgovoru Stejt departmenta se navodi da Sjedinjene Države neće podržati „prisiljavanje Ukrajine da se odrekne teritorije“. Odeljenje je takođe naglasilo da okončanje sukoba ne zavisi od Vašingtona.

„Mi smo vjerni principu „ništa o Ukrajini bez Ukrajine“. Rusija možda misli da put za okončanje ovog rata leži preko Vašingtona. To, naravno, nije tačno“, saopštio je Stejt department.

Američki spoljnopolitički resor je istakao da Rusija, po njihovom mišljenju, ne izražava želju da okonča sukob u bliskoj budućnosti, već, naprotiv, namjerava da „potpuno potčini Ukrajinu i njen narod“. Takođe se dodaje da je Moskva javno dala „signale o svom interesu za prekid vatre“, ali ništa ne ukazuje da je „Rusija zapravo spremna da uđe u bilo kakve pregovore koji uključuju odustajanje od svojih maksimalističkih zahtjeva“.

O predlogu Rusije

Izvori Rojtersa su ranije rekli da je Vladimir Putin preko bliskoistočnih posrednika (koji nisu precizirani) predložio Sjedinjenim Državama da uspostave primirje u Ukrajini. O predlogu se razgovaralo uz učešće državnog sekretara Entonija Blinkena, direktora CIA Vilijama Barnsa i savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivana. Očekivalo se da će Salivan o toj ideji razgovarati sa Jurijem Ušakovim, pomoćnikom ruskog predsjednika.

U januaru ove godine Ušakov je pozvao savjetnika Bijele kuće, ali je ovaj odbio da pregovara o prekidu vatre bez učešća Kijeva. Stav Sjedinjenih Država je razočarao Moskvu i ona sada ne vidi smisao u daljim takvim kontaktima.

Posrednici su se, kako primjećuje Rojters, sastali u Turskoj krajem 2023. godine. I Stejt department i drugi zvanični krugovi negiraju postojanje zvaničnih i nezvaničnih kontakata između stranaka.

Putin je više puta izrazio spremnost za pregovore o Ukrajini. On je na sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane 19. decembra najavio mogućnost dijaloga sa Kijevom, Briselom i Vašingtonom, u skladu sa interesima Rusije.

"Ne žele? Nema potrebe da forsiramo. Istorija će sve staviti na svoje mjesto. Nećemo se miješati, ali nećemo odustati od onoga što je naše. To treba razumjeti i u Ukrajini, i u Evropi, i u SAD. Ako hoće da pregovaraju, neka pregovaraju. I mi ćemo djelovati na osnovu naših interesa“, naglasio je tada Putin.

Putin je u intervjuu novinaru Takeru Karlsonu takođe izrazio nadu da će se situacija u Ukrajini riješiti pregovorima, ali je napomenuo da ih je Ukrajina odbila „po instrukcijama Vašingtona“. U istom intervjuu Putin je to naglasio da je mir u Ukrajini moguć samo kada Rusija ostvari ciljeve specijalne operacije. Predsjednik Putin je kao jednu od njih naveo denacifikaciju.

Ukrajinske vlasti su zauzvrat odbacile mogućnost bilo kakvih teritorijalnih ustupaka. Predsjednik zemlje Vladimir Zelenski je takođe rekao da je neophodno izbjeći zamrzavanje sukoba, jer bi to moglo dovesti do nastavka neprijateljstava u budućnosti.

Posrednički napori

Predloge za posredovanje u ukrajinskom sukobu više puta je iznosio turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. Ovu inicijativu je uputio i Putinu i Zelenskom.

Dan ranije je rekao da će Ankara nastaviti da ulaže napore da okonča borbe u Ukrajini.

„Uvjeren sam da će Turska nastaviti da radi u ovom kontekstu na postizanju rezultata u rešavanju ovog i drugih sukoba“, rekao je Erdogan.

Prema riječima ruskog ambasadora u Vatikanu Ivana Soltanovskog, papa Franja je takođe najavio svoju spremnost da bude posrednik u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine.

On je napomenuo da je Rusija nakon pokretanja Sjevernog vojnog okruga od pontifika dobila predlog da posreduje u uspostavljanju dijaloga sa Ukrajinom, koji je naknadno više puta iznošen. Kako je rekao diplomata, prava prepreka pregovorima je poricanje njihove neophodnosti od strane ukrajinskih vlasti i kolektivnog Zapada, „sumanje napumpavajući kijevski režim savremenim oružjem, gurajući ga na taj način da nastavi vojne avanture“.

Zastoj u pregovorima

Posle prekida pregovora u proljeće 2022. godine, vlasti Rusije i Ukrajine su više puta izražavale spremnost za diplomatsko rešenje sukoba, ali su iznosile suprotne teze.

Moskva odbacuje bilo kakve mirovne inicijative koje ne priznaju njen suverenitet nad Krimom, Donbasom, Hersonom i Zaporožjem. Ostali zahtjevi uključuju priznavanje neutralnog statusa i denacifikacija Ukrajine. Zauzvrat, Kijev pristaje da započne dijalog samo pod uslovom povlačenja ruskih trupa na granice iz 1991. godine i zvaničnog snimanja kraja sukoba. Ukrajinske vlasti ne namjeravaju da odustanu od želje da uđu u NATO.