BRISEL – Ministri spoljnih poslova Evropske unije razgovaraće naredne nedjelje na Kipru o tome ko bi mogao da predstavlja Brisel u eventualnim pregovorima sa Rusijom, objavio je „Fajnenšel tajms”, pozivajući se na izvore upoznate sa pripremama sastanka. Neformalni sastanak šefova diplomatija EU zakazan je za 27. i 28. maj u Limasolu.

Prema navodima britanskog lista, u evropskim prijestonicama se razmatra ideja da Unija dobije posebnu političku figuru koja bi, ukoliko se otvori prostor za razgovore, mogla da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razmatranje ovog pitanja uslijedilo je poslije signala iz Vašingtona i Kijeva da se ne protive tome da Evropa ima sopstveni kanal komunikacije sa Moskvom, paralelno sa američko-ruskim kontaktima.

Prema riječima neimenovanog visokog ukrajinskog zvaničnika, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski želio bi da tu ulogu preuzme neko poput bivšeg italijanskog premijera Marija Dragija ili jak aktuelni lider. Očekuje se da Zelenski o tome razgovara sa liderima Francuske, Njemačke i Velike Britanije.

Među imenima koja se pominju su bivši predsjednik Evropske centralne banke i bivši premijer Italije Mario Dragi, nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, aktuelni predsjednik Finske Aleksandar Stub i njegov prethodnik Sauli Niniste. Dragi se u Briselu posmatra kao figura sa velikim autoritetom unutar EU, dok Merkelova ima dugo iskustvo direktnih razgovora sa Putinom. Stub i Niniste dolaze iz zemlje koja ima neposredno iskustvo odnosa sa Rusijom i snažan bezbjednosni profil unutar Evrope.

Na sastanku na Kipru, kako se navodi, neće se razgovarati samo o imenima mogućih pregovarača, već i o evropskim uslovima za bilo kakav budući dijalog sa Moskvom. Ministri bi trebalo da razmotre i crvene linije u vezi sa okončanjem rata u Ukrajini, kao i pitanje kakve bi odnose EU mogla da gradi sa Rusijom poslije rata.

Moskva je, sa svoje strane, već pokušala da utiče na raspravu o mogućem evropskom sagovorniku. Putin je ranije kao poželjnu ličnost za razgovore pominjao bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera, uz ocjenu da bi evropski pregovarač trebalo da bude neko ko „nije govorio ružno” o Rusiji. Taj prijedlog je u Briselu odbačen, a visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas poručila je da ne bi bilo mudro dozvoliti Rusiji da bira evropskog pregovarača.

U evropskim diplomatskim krugovima zato se ovo pitanje tretira kao test političke težine EU. Brisel želi da izbjegne situaciju u kojoj bi se o bezbjednosti Evrope i budućnosti Ukrajine odlučivalo isključivo u formatu Vašington–Moskva, ali istovremeno mora da utvrdi ko bi uopšte imao dovoljan politički autoritet da u ime Unije razgovara sa Kremljom.