Ukrajina ozbiljno razmatra mogućnost da predsjednički izbori budu održani već ove jeseni, a jedna od ključnih nepoznanica u Kijevu postala je eventualna kandidatura bivšeg vrhovnog komandanta ukrajinske vojske i sadašnjeg ambasadora u Velikoj Britaniji Valerija Zalužnog.

Prema pisanju „Ukrajinske pravde”, Zalužni je na sastanku sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu nedvosmisleno rekao da će se kandidovati ukoliko izbori budu raspisani. Ukrajinski list navodi da je bivši komandant pozvan u Kijev uoči političkih promjena u Londonu, pošto je britanski premijer Kir Starmer najavio ostavku, ali da je razgovor sa Zelenskim imao i mnogo osjetljiviju unutrašnjopolitičku dimenziju.

Zvanično, prvi dio razgovora bio je posvećen situaciji u Velikoj Britaniji i mogućim posljedicama po odnose Kijeva i Londona. Međutim, kako tvrde izvori „Ukrajinske pravde”, Zelenski je potom otvorio pitanje predsjedničkih izbora i mogućeg unutrašnjeg raskola u zemlji.

Prema istim navodima, Zelenski je Zalužnom rekao da se pojavio prozor mogućnosti za održavanje izbora, ali da je glavni zadatak da se oni organizuju tako da ne prodube političke podjele u Ukrajini. U tom kontekstu, predsjednik je direktno pitao Zalužnog da li bi se kandidovao ako izbori budu održani na jesen.

„Da. Hoću”, odgovorio je Zalužni, prema izvorima ukrajinskog lista.

Bivši vrhovni komandant je, kako se navodi, objasnio da ga politika ranije nije zanimala, ali da sada veliki broj ljudi polaže nade u njega i da ne bi mogao da im objasni zašto je ignorisao njihovo povjerenje.

Sastanak Zelenskog i Zalužnog, prema ovom izvještaju, trajao je još neko vrijeme, ali ukrajinski predsjednik nije ponudio ambasadoru nikakvu alternativnu poziciju ili politički dogovor. Na kraju razgovora su se rukovali i rastali.

„Ukrajinska pravda” piše i da je sredinom juna u vladinoj rezidenciji u blizini Kijeva održan sastanak najviših predstavnika ukrajinske vlasti, na kojem se nije razgovaralo o „apstraktnim političkim izgledima”, već o mogućim konfiguracijama buduće vlasti. Pored Zelenskog, sastanku su, prema tim navodima, prisustvovali šef njegovog kabineta Kirilo Budanov, Oleg Tatarov, lider većinske frakcije u Radi David Arahamija, ministar odbrane Mihail Fedorov i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov.

Tri pitanja su, prema izvorima, bila u središtu razgovora: da li uopšte održati izbore, kada bi oni mogli biti raspisani i ko bi učestvovao u kampanji.

Posebnu težinu u toj raspravi imale su ankete javnog mnjenja. Prema ranijem istraživanju koje je objavila „Ukrajinska pravda”, Zelenski i Zalužni nalaze se u vrhu rejtinga, dok je Budanov takođe među najvidljivijim potencijalnim kandidatima. U istraživanju kompanije „Socis” iz marta, Zelenski je imao 22,6 odsto podrške, Zalužni 19,3 odsto, a Budanov 10,5 odsto, s tim što je Budanov imao najviši rejting kao „drugi izbor” birača.

Prema najnovijim simulacijama koje su razmatrane u Kijevu, Zelenski bi mogao tijesno da vodi u prvom krugu, ali bi drugi krug bio daleko neizvjesniji. Kako navodi ukrajinski list, ukoliko bi mu protivkandidat bio Zalužni ili Budanov, aktuelni predsjednik ne bi imao zagarantovanu pobjedu.

Zbog toga se sastanak u najužem krugu vlasti tumači ne samo kao razgovor o izborima, već i kao pokušaj da se procijeni može li neko od dvojice najpopularnijih ljudi iz vojno-bezbjednosnog sistema biti odvraćen od predsjedničke trke.

U Moskvi se moguća kandidatura Zalužnog tumači kao faktor koji bi mogao da utiče na tok budućih pregovora, ali ne i kao garancija političkog zaokreta Kijeva. Zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove Aleksej Čepa ocijenio je da Zalužni „nije slučajno izašao na političku scenu” i tvrdio da je na njega veliki uticaj imao London.

„Koliko se može vjerovati Zelenskom ili Zalužnom? Ne vjerujem nikome”, rekao je Čepa.

Prema njegovoj ocjeni, Zalužni je, kao i Zelenski, dio ratne politike Kijeva, zbog čega bi, kako smatra, postizanje dogovora bilo teško.

I poslanik Državne dume Andrej Kolesnik ocijenio je da Zalužni može biti ozbiljan konkurent Zelenskom, jer je jedan od najbolje rangiranih javnih aktera u Ukrajini. On je, međutim, dodao da ne vjeruje da bi bivši vrhovni komandant bio „kompetentniji političar”, iako je, kako je naveo, nesumnjivo bolje upućen u vojna pitanja.

Zalužni je, inače, mjesecima u ukrajinskoj javnosti slovio za najozbiljnijeg potencijalnog rivala Zelenskog, ali je ranije izbjegavao da govori o političkim ambicijama. U februaru je izjavio da o svojoj političkoj budućnosti neće govoriti dok traje ratno stanje u Ukrajini.

Upravo zato bi eventualna odluka Kijeva da otvori izborni proces na jesen mogla da označi početak najvećeg unutrašnjeg političkog testa za Zelenskog od početka rata.