Događaji na aerodromu u Tivtu, koje su crnogorske službe i njima bliski mediji predstavili kao „otklanjanje hibridne prijetnje”, sve više liče na pažljivo režiran političko-bezbjednosni scenario, u kojem je glavna meta bio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ocjenjuje Srpski kompas u komentaru posvećenom dešavanjima uoči samita u Crnoj Gori.
Umjesto da se govori o stvarnoj bezbjednosnoj akciji, hronologija događaja, curenje osjetljivih podataka, ponašanje crnogorskih institucija i sinhronizovano medijsko djelovanje otvaraju pitanje da li je kriza zaista otklanjana ili je, naprotiv, namjerno proizvedena.
Prema ocjeni Srpskog kompasa, ono što je u Podgorici i Tivtu zvanično nazvano borbom protiv „hibridne prijetnje” u stvari je imalo sve elemente hibridnog udara usmjerenog prema Srbiji i njenom predsjedniku lično. Cilj je, kako se navodi, bio da se dolazak Aleksandra Vučića na samit spriječi ili barem politički i bezbjednosno optereti do mjere u kojoj bi njegovo prisustvo bilo predstavljeno kao problem.
Posebnu pažnju u tom kontekstu izaziva sam čarter-let kojim je grupa putnika stigla na tivatski aerodrom. Srpski kompas ukazuje na osnovnu nelogičnost zvanične verzije: ako je riječ o tajnoj ili hibridnoj operaciji, kako je moguće da njeni navodni akteri zajedno sjednu u avion, uredno prijave let, popune sve formulare, na svoje ime organizuju prevoz i smještaj, sve plate i upute se pravo na zvanični granični prelaz.
Da je postojala stvarna namjera bilo kakvog prikrivenog djelovanja, logično bi bilo da se ljudi kreću u manjim grupama, različitim pravcima, bez javne evidencije ulaska ili čak pod tuđim identitetom. Upravo taj raskorak između zvanične priče i elementarne logike, prema ovom komentaru, ukazuje da je suština bila u proizvodnji utiska, a ne u otklanjanju stvarne opasnosti.
Taj utisak je dodatno pojačan medijskom kampanjom koja je, kako navodi Srpski kompas, krenula orkestrirano u Crnoj Gori, preko portala i medija bliskih lokalnim službama i političkim strukturama koje su godinama agresivno postavljene prema Srbiji. Jedan od tih portala prvi je objavio imena putnika, i to uredno otkucana u pripremljenom tekstu, dok su se fotografije spiskova pojavile tek kasnije. Takav redosljed, ocjenjuje se, djeluje neobično ako se u realnom vremenu rješava krizna situacija, ali sasvim logično ako je priča bila pripremljena unaprijed.
U tekstu se navodi i tvrdnja izvora iz crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost da je „informacija o čarter-letu stigla iz ANB prema MUP-u CG”, te da je direktor ANB-a imao veći dio spiska putnika prije nego što su sletjeli na aerodrom. Prema istom izvoru, MUP Crne Gore je samo dobio nalog da tog dana postupa.
Upravo iz toga, zaključuje Srpski kompas, vidi se ko je imao interes da se u javnosti proizvede efekat krize. Da su crnogorske institucije željele da putnike vrate bez javne pompe, mogle su to da učine. Umjesto toga, javnost je dobila fotografije sa video-nadzora aerodroma i spisak putnika, što se ocijenjuje kao presedan na bilo kom aerodromu. Niko zbog toga nije priveden, kažnjen ili pozvan na odgovornost, iako su službenim kanalima, kako se ističe, plasirane suprotne i očigledno neistinite tvrdnje.
Posebno pitanje je izostanak zvanične bezbjednosne procjene boravka predsjednika Srbije. Ta procjena je, kako se navodi, tražena danima unaprijed, ali nije dostavljena sve do noći uoči najavljenog putovanja, uprkos više urgencija. Za posjetu najvišeg državnog ranga, u uslovima realnih i poznatih bezbjednosnih izazova, to je teško objašnjivo. Srpski kompas u tom kontekstu podsjeća i na podatak da se Radoje Zvicer nalazi na teritoriji Crne Gore, što je, kako se tvrdi, poznato i srpskim i crnogorskim službama.
Uoči Vučićevog puta, na crnogorskim portalima pojavljuju se i fotografije transparenata sa uvredljivim porukama i teškim provokacijama. Oni potom bivaju „uklonjeni”, pa se ponovo pojavljuju. Taj obrazac, prema komentaru, ne djeluje slučajno, već kao dio iste režije u kojoj ruka koja postavlja provokaciju istovremeno glumi i njeno uklanjanje.
Nakon toga, Bezbjednosno-informativna agencija Srbije dostavila je i javno saopštila upozorenje o visokom bezbjednosnom riziku po predsjednika Srbije. Uprkos tome, Aleksandar Vučić je odlučio da putuje na samit. Uvredljivi transparenti, i oni ranije „uklonjeni” i novi, ponovo su se pojavljivali pored puteva u Crnoj Gori, dok su se medijski akteri usmjeravali ka mjestu događaja.
Ipak, prema ocjeni Srpskog kompasa, Vučić je tokom 24-časovnog boravka u Crnoj Gori uspio da potpuno promijeni atmosferu koja je prethodno generisana. Umjesto da bude politički sabijen u defanzivu, pred brojnim kamerama je neutralisao pravce ofanzivnog udara, suočio njegove aktere sa sopstvenim kontradikcijama i kroz političke susrete, poruke i rezultate sa samita izašao kao centralna figura skupa.
Zbog takvog ishoda, koji je bio suprotan očekivanjima onih koji su krizu pripremali, uslijedio je, kako se navodi, novi pokušaj prebacivanja odgovornosti na srpsku stranu. Dva dana kasnije, preko naručenog „novinarskog” pitanja, pokušano je da se neprofesionalizam crnogorskih političkih i bezbjednosnih činilaca pripiše Beogradu.
Međutim, taj pokušaj se urušio na detalju koji je sam po sebi postao dokaz panike. Tvrdnja o navodnom „upitu crnogorske Uprave policije na koji BIA nije odgovorila”, kako piše Srpski kompas, pojavila se u naslovima, a zatim je u panici brisana. Prekasno, jer je već poslužila kao dodatno svjedočanstvo da je od početka do kraja postojala loša namjera i ciljano djelovanje.
Konačan rezultat, zaključuje se u komentaru Srpskog kompasa, bio je suprotan od planiranog: niti je Aleksandar Vučić spriječen da dođe u Crnu Goru, niti je onemogućen da na samitu ostvari politički efekat. Naprotiv, čitav pokušaj hibridnog pritiska samo je učinio vidljivijim i njegov dolazak i njegov politički rezultat.
Komentari (0)