PODGORICA – Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija zbog besjede izgovorene nakon pomena generalu Ratku Mladiću u Pivskom manastiru, čime je nastavljena sve učestalija praksa stavljanja crkvenog velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve pod tužilačku lupu zbog njegovih javnih riječi i odnosa prema srpskoj istoriji.

Iz institucije kojom rukovodi Duško Milanović saopšteno je da je predmet formiran zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

„Provjerom kroz zvanične evidencije u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici utvrđeno je da je ovim povodom protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija formiran predmet”, naveli su iz Tužilaštva.

Nije, međutim, saopšteno kada je predmet formiran, ko je zaduženi tužilac, koje se konkretne riječi mitropolitu stavljaju na teret, niti da li je postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na osnovu krivične prijave koju su prethodno podnijele pojedine nevladine organizacije.

Nema ni informacije da je mitropolit Metodije pozvan na saslušanje ili da mu je formalno dodijeljen status osumnjičenog. Formiranje predmeta nije isto što i pokretanje istrage, a pogotovo nije optužnica ili dokaz krivice. Ipak, sama činjenica da se arhijerej SPC ponovo nalazi u tužilačkim evidencijama šalje ozbiljnu poruku – da svaka njegova besjeda može postati povod za novi postupak.

Od pomena do tužilačkog predmeta

Mitropolit Metodije služio je 28. avgusta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Svetu arhijerejsku liturgiju u Pivskom manastiru. Poslije bogosluženja odslužen je pomen novopredstavljenom slugi Božjem, generalu Ratku Mladiću, koji je dan ranije preminuo u pritvorskoj bolnici u Hagu.

Govoreći o generalu, mitropolit je rekao da je riječ o velikanu srpskog roda, velikom Srbinu i čovjeku dostojnom poštovanja, koji je sve što je imao stavio u službu slobode svoga naroda.

Podsjetio je da je Mladić, iako komandant, sa svojim vojnicima išao na prve linije i ocijenio da je narod u njemu prepoznao osobine srpskih ratnika i vitezova. Uputio je i molitvu da Presveta Bogorodica primi njegovu dušu među svete srpske vitezove.

Mitropolit je poručio i da se presudom generalu Mladiću nije pokušao osuditi samo jedan čovjek, već čitav srpski narod, njegov ponos i vjernost istorijskom zavjetu.

U besjedi nije pozivao na nasilje, nije uputio prijetnju nijednom narodu ili vjerskoj zajednici, niti je vrijeđao Bošnjake ili bilo koju drugu nacionalnu grupu. Nije govorio ni o konkretnim zločinima iz haške presude. Iznio je svoj duhovni, istorijski i nacionalni sud o životu i stradanju generala Mladića.

Uprkos tome, njegove riječi našle su se u tužilačkom predmetu.

NVO podnijele prijavu, Tužilaštvo nastavilo postupanje

Nekoliko dana poslije pomena, NVO „Promjene”, „Endelus”, „Bošnjački kulturni centar Sandžak” i „Bošnjačka kulturna zajednica” podnijele su Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama krivične prijave protiv mitropolita Metodija i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Pozvale su se na član 370, stav 2 Krivičnog zakonika, koji se odnosi na javno odobravanje, negiranje ili značajno umanjivanje težine pravosnažno utvrđenih genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kada je takvo postupanje podobno da izazove nasilje ili mržnju prema zaštićenoj grupi.

Upravo je ovaj posljednji uslov suštinski važan. Nije dovoljno da je nečiji stav za dio javnosti sporan, neprihvatljiv ili politički nepodoban. Moralo bi se dokazati da je mitropolit javno odobravao, negirao ili značajno umanjivao konkretan zločin i da su njegove riječi bile podobne da izazovu mržnju ili nasilje.

Iz dostupnog sadržaja besjede ne vidi se poziv na mržnju, a još manje na nasilje. Zato se nameće pitanje da li se krivično pravo koristi kao sredstvo za disciplinovanje crkvenog velikodostojnika čiji se stavovi ne uklapaju u poželjne ideološke okvire dijela crnogorske javnosti i NVO sektora.

Dva nova predmeta za samo dva dana

Ozbiljnost položaja u kojem se mitropolit Metodije našao pokazuje i podatak da je javnost u razmaku od samo jednog dana obaviještena o postojanju dva nova predmeta protiv njega.

Pored podgoričkog predmeta zbog besjede o generalu Mladiću, Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je poseban predmet povodom mitropolitovog govora na ovogodišnjem skupu u Gornjem Zaostru.

Sve se to događa neposredno pošto je isto bjelopoljsko Tužilaštvo odbacilo dvije ranije krivične prijave protiv mitropolita Metodija zbog njegovih besjeda u manastiru Podmalinsko i Gornjem Zaostru tokom 2025. godine.

U tim slučajevima mitropolit je već morao da se izjašnjava pred nadležnim organima zbog pomena žrtvama komunističkog progona i svojih riječi o pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini i vojvodi Pavlu Đurišiću.

Poslije prikupljanja dokaza Tužilaštvo je utvrdilo da u njegovim riječima nije bilo elemenata krivičnog djela i odbacilo prijave. To, međutim, nije zaustavilo nove prijave i formiranje novih predmeta. Naprotiv, stvara se utisak neprekidnog institucionalnog pritiska u kojem se jedna odbačena prijava odmah zamjenjuje drugom.

Upadljivo ćutanje sa Cetinja

Dok se oko mitropolita Metodija steže tužilački i medijski obruč, posebno zabrinjava izostanak jasne i odlučne reakcije Mitropolije crnogorsko-primorske.

Do zaključenja ovog teksta nije bilo javno dostupnog saopštenja Mitropolije povodom podgoričkog predmeta, kao što nije bilo snažne institucionalne reakcije ni tokom prethodnih prijava, izjašnjavanja i tužilačkih provjera kojima je bio izložen mitropolit budimljansko-nikšićki.

Ovdje je riječ o pitanju da li arhijerej SPC ima pravo da slobodno propovijeda, služi pomen preminulom čovjeku i iznese svoj stav bez bojazni da će mu odmah biti formiran novi predmet.

Ako crkvena solidarnost izostane kada se jedan mitropolit gotovo serijski izlaže prijavama i tužilačkim provjerama, opravdano je pitati se kada bi uopšte trebalo da se pokaže.

Ćutanje u ovom slučaju ne djeluje kao uzdržanost, već kao prepuštanje mitropolita Metodija da se sam suočava sa institucionalnim i medijskim pritiskom. Od Mitropolije crnogorsko-primorske zato se s pravom očekuje da jasno stane u odbranu prava svog sabrata, ne zato što svi moraju dijeliti svaki njegov istorijski ili politički stav, već zato što se mora odbraniti sloboda Crkve od pokušaja da se tužilačkim predmetima određuje šta arhijerej smije da kaže u hramu.

Opasan presedan za Crkvu i društvo

Mitropolit Metodije nije čovjek koji svoje stavove prilagođava dnevnopolitičkim potrebama. Upravo zbog toga postao je meta onih koji bi željeli da SPC u Crnoj Gori bude svedena na dekorativnu instituciju, bez prava da govori o istoriji, identitetu i stradanju srpskog naroda.

Ako molitva za upokojenog, pomen i kritika jedne međunarodne presude postanu dovoljni za tužilačko postupanje, onda se otvara prostor da se sjutra predmeti formiraju zbog svake besjede koja se ne dopadne političkim aktivistima ili ideološki angažovanim organizacijama.

Institucije Crne Gore imaju pravo i obavezu da ispitaju svaku uredno podnijetu prijavu. Ali nemaju pravo da krivično pravo pretvaraju u sredstvo ideološkog nadzora nad Crkvom i srpskim narodom.

Mitropolit Metodije nije pozivao na mržnju. Govorio je o čovjeku za koga je služio pomen, o srpskom zavjetu i o svom razumijevanju istorije. Zbog toga ne smije biti izložen javnom progonu niti ostavljen bez podrške sopstvene Crkve.

Od svih koji pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi očekuje se da danas jasno kažu: mitropolit Metodije u odbrani slobode vjere, riječi i srpskog dostojanstva ne smije ostati sam.