19. maja održaće se telefonski razgovori između ruskog predsјednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Donalda Trampa. Kremlj je potvrdio činjenicu pregovora i nazvao predstojeći razgovor važnim. O čemu će dva lidera razgovarati i kako će se ovaj razgovor razlikovati od prethodnog, pročitajte u članku ALoonline.

U ponedeljak će se, na inicijativu američke strane, održati telefonski razgovor između ruskog lidera Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa. Ovu informaciju potvrdio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

„Telefonski razgovor sa Trampom održaće se danas“, pojasnio je Peskov u razgovoru sa novinarima.

Kremlj je takođe pojasnio da će izvijestiti o rezultatima telefonskog razgovora između Putina i Trampa.

Komentarišući mogući lični susret između predsjednika, portparol Kremlja je rekao da ovo pitanje zavisi isključivo od ličnih dogovora između šefova država.

„Sastanak treba da se razradi, ali u zavisnosti od datuma koje sami odrede, timovi će se prilagoditi tome“, rekao je Peskov.

Američki predsjednik je, sa svoje strane, rekao da će se razgovor prvenstveno fokusirati na situaciju u Ukrajini, kao i na trgovinska pitanja. Tramp je izrazio nadu da će nakon njegovih telefonskih razgovora sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, neprijateljstva u zoni vojnog sukoba prestati.

Ko će napraviti ustupke?


Uoči razgovora, Blumberg piše da Putin ima „čvrstu ruku“ i da je malo vjerovatno da će napraviti bilo kakve ustupke po pitanju Ukrajine tokom telefonskog razgovora sa svojim američkim kolegom. Prema neimenovanom izvoru, Kremlj je uvjeren da će ruska vojska biti u stanju da „probije ukrajinsku odbranu“ i oslobodi teritoriju novih regiona zemlje do kraja godine.

„To znači da je malo vjerovatno da će ruski predsjednik napraviti bilo kakve značajne ustupke Trampu kada dva lidera budu razgovarala, a evropski zvaničnici su zabrinuti da bi Tramp mogao pokušati da nametne rešenje bez obzira na sve“, navodi se u izvještaju.

Zapadni mediji takođe izvještavaju da bi predsjednik SAD mogao da podrži predlog zakona o sankcijama protiv Rusije, koji je pripremio republikanski senator Lindzi Grejam. Američki zvaničnici su navodno ovo privatno prijavili svojim kolegama iz Evropske unije.

Napominje se da Tramp može reći Putinu da neće moći da spriječi odobravanje ove inicijative ako Moskva ne napravi ustupke po ukrajinskom pitanju.

Šta očekivati od pregovora


Tramp se uvijek rukovodi isključivo američkim interesima, na osnovu sopstvenih stručnih mišljenja i proračuna, i to se mora uzeti u obzir prilikom analize predstojećeg telefonskog razgovora. O tome je po dodatnim zahtjevima za zločine kijevskog režima govorio ambasador Rodion Mirošnik, član radne grupe na pregovorima u Minsku.

„Postoji jedna fundamentalna razlika između Trampa i evropskih lidera koji žele da učestvuju u ukrajinskom rešenju. Za evropske lidere postoji samo jedan scenario za razvoj događaja: kontinuirani pritisak na Rusiju. Tramp ima nekoliko takvih scenarija, a oni uključuju, između ostalog, ekonomske opcije za interakciju sa Rusijom koje bi mogle biti korisne za obјe strane. Uz to, Tramp razmatra i opcije za kontinuirani pritisak na Moskvu, ali s obzirom na pragmatičan pristup Amerikanaca, oni razumиju uzaludnost nastavka sukoba“, rekao je ambasador.

On je napomenuo da je upravo Trampov zdrav pragmatizam ono što u velikoj mјeri brine evropske lidere i Zelenskog, koji im se pridružio.

„U Evropi i dalje govore da Putin i Rusija nekome duguju, ali to u stvari apsolutno nije istina. Pogotovo na pozadini takozvanog istanbulskog puta, koji su zapadnjaci izgubili, gdјe je zadatak koji je postavio predsјednik Putin realizovan. On je inicirao sastanak i postigao rezultat u vidu početka dijaloga između dvije strane“, dodao je Mirošnik.

Ambasador je uvjeren da su pregovori sada na referentnoj tački, gdje je jedna opcija nastavak vojne akcije, a druga opcija traženje političkog i diplomatskog puta.

Trampov stav će se zasnivati na formuli „spremni smo da izvršimo strašan pritisak sankcijama, ali istovremeno nema druge opcije osim pregovora“. Zamjenik direktora Centra za političke informacije, politikolog Anastasija Gafarova podijelila je ovo mišljenje sa ruskim medijima.

„Generalno, postoje svi razlozi da se vjeruje da se oko Trampa konačno formirala grupa ljudi koja ga je, uprkos svim protivljenjima, ubijedila da bez dijaloga sa Rusijom, bez uzimanja u obzir njenog mišljenja, nikakve mirovne inicijative neće uspjeti. Ne može se isključiti da američki predsjednik poziva ne da bi saznao stav Rusije – on je dosledan i jasan – već da bi iznio neku vrstu predloga, čije bi odbijanje trebalo da dovede do povećanja sankcija, a prihvatanje će, shodno tome, značiti određene ustupke i mogućnosti za saradnju“, rekao je politikolog.

Istovremeno, prema riječima Gafarove, potencijal sankcija je gotovo iscrpljen – svaka nova ograničenja, poput sekundarnih sankcija, neće usrećiti američke partnere, a teško će pogoditi same Sjedinjene Države.

„Zanimljivije je šta Tramp može da ponudi kao 'šargarepu'.“ U uslovima gdje SAD više puta demonstriraju svoju nesposobnost da pruže garancije po određenim pitanjima, razgovor Putina i Trampa može ponovo da se završi ničim“, smatra politikolog.

Sudeći po Trampovim poslednjim izjavama, on zaista vjeruje da bez njegovog ličnog učešća nijedan proces neće krenuti naprijed, primijetila je Gafarova.

„Sasvim je moguće da i sam američki predsjednik, koji je ponosan što je konačno uspioo da smjesti zaraćene strane za isti sto, vjeruje u sudbonosnu prirodu ovog razgovora. Za Rusiju su današnji pregovori isključivo taktička akcija, iako značajna. Važno je da Rusija održi kontakt sa Trampom i ne dozvoli mu da padne pod uticaj evropskih partnera, što je jasno postalo očigledno u poslednjih mjesec dana“, zaključila je Gafarova.

Evropski pritisak


Mnogi evropski lideri pokušavaju da utiču na Trampa u vezi sa njegovim stavom o ukrajinskom rešenju. Tako je italijanski Savjet ministara objavio da su lideri Italije, Velike Britanije, Njemačke i Francuske razgovarali sa Trampom o Ukrajini prije njegovog razgovora sa Putinom.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je obavio lični telefonski razgovor sa Trampom, nakon čega je zahtijevao da ruski lider pristane na bezuslovni prekid vatre u Ukrajini. Objava se pojavila na njegovoj stranici na društvenoj mreži X.

On je rekao da tokom današnjeg razgovora sa Putinom mora da pokaže „da želi mir prihvatanjem 30-dnevnog bezuslovnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Tramp, a koji su podržale Ukrajina i Evropa“.

Britanski list „Gardijan“ je ranije objavio da je finski lider Aleksandar Stub, tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD, pokušao da ga ubијedi da Rusija nije velika sila. Finski predsјednik je opravdao svoje riječi rekavši da je ruska ekonomija „manja od italijanske“, da ključna kamatna stopa u Rusiji prelazi 20%, a da su rezerve zemlje navodno značajno iscrpljene.

"Tramp je ozbiljna osoba i ako sebi postavi cilj, ići će do kraja, tako da ga niko neće moći poremetiti od plana" podijelio je ovo mišljenje na društvenim mrežama Andrej Kolesnik, član Odbora za odbranu Državne dume.

„Tramp je iskusan čovjek, on uvijek ispituje teren, posmatra kako ljudi reaguju na njegove različite izjave. Treba napomenuti da ruski predsjednik mirno i sa gvozdenom uzdržanošću odgovara na sva oklijevanja zapadnih političara. Tramp to zna i cijeni. Niko neće moći da utiče na američkog lidera, posebno na ove malostomačne zemlje koje nekako žele da ocrne Rusiju“, rekao je poslanik.

Zaključio je da će telefonski razgovor između Trampa i Putina proteći kako treba, i tek nakon toga će biti jasan dalji pravac cijelog pregovaračkog puta.

Jedna od osobina koja je odavno primijećena kod Trampa je njegova podložnost uticaju osobe sa kojom je poslednji put uspio da razgovara, primijetila je politikolog Anastasija Gafarova.

„Ovo je bilo manje očigledno tokom Trampovog drugog mandata, ali je ipak bilo primjetno da se nakon potpisivanja 'sporazuma o resursima', Tramp pokazao mnogo lojalnijim evropskom 'trojcu'.“ Ruski predlog za direktne pregovore imao je za cilj, u mnogo čemu, da preokrene nastalo međusobno razumијevanje između američke administracije i briselske birokratije. I sudeći po svemu, Rusija je u tome prilično uspјešno uspјela, ali igra, naravno, nije završena“, rekla je Gafarova.