Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Vladimir Putin i Donald Tramp, razgovarali su telefonom u srijedu, 29. aprila, u razgovoru koji je, prema navodima Kremlja, trajao više od sat i po i protekao u prijateljskoj, otvorenoj i poslovnoj atmosferi. Glavne teme bile su rat u Ukrajini, mogućnost novog prekida vatre povodom Dana pobjede, kao i sve opasnija kriza oko Irana i Persijskog zaliva.

Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, Putin je u razgovoru sa Trampom izrazio spremnost Moskve da proglasi privremeno primirje u Ukrajini u periodu obilježavanja Dana pobjede, 9. maja. Tramp je, kako je saopšteno iz Moskve, pozitivno ocijenio i ranije proglašeno vaskršnje primirje i podržao novu rusku inicijativu. Američki predsjednik je, međutim, u Vašingtonu novinarima stvar predstavio nešto drugačije, navodeći da je on Putinu predložio „malo primirje”.

Tramp je poslije razgovora, u obraćanju novinarima u Bijeloj kući, rekao da je telefonski razgovor sa Putinom bio veoma dobar i da vjeruje da bi se ukrajinski sukob mogao približiti rješenju. Prema riječima Ušakova, američki predsjednik je ruskom kolegi prenio uvjerenje da je dogovor o Ukrajini već blizu.

U istom nastupu Tramp je iznio i tvrdnju da je Ukrajina vojno poražena, uz ocjenu da zapadni mediji ne prikazuju pravo stanje na frontu. Međutim, dio njegovih obrazloženja, poput pominjanja potopljene flote i uništenog vazduhoplovstva, više zapadnih medija ocijenilo je kao moguće miješanje ukrajinskog i iranskog ratišta, budući da se navedeni podaci ne uklapaju u stvarno stanje ukrajinske mornarice.

Razgovor dvojice lidera imao je i lični ton. Putin je, kako je prenio Kremlj, izrazio podršku Trampu povodom pokušaja atentata na njega 25. aprila u hotelu „Vašington Hilton” i oštro osudio taj čin kao politički motivisano nasilje. U Moskvi je naglašeno da je riječ o zločinu koji je kategorički neprihvatljiv.

Prema ocjeni ruskih zvaničnika, Putin i Tramp su u razgovoru pokazali približno razumijevanje ukrajinske krize, naročito u dijelu koji se odnosi na ulogu evropskih prestonica. Ušakov je naveo da je Kijev, uz podršku Evropljana, ohrabrivan da nastavi strategiju koja vodi produžavanju sukoba. Takva ocjena nesumnjivo će biti dočekana sa negodovanjem u Londonu, Parizu, Berlinu, a posebno u Kijevu, gdje je Vladimir Zelenski posljednjih nedjelja više puta izražavao nezadovoljstvo ponašanjem Vašingtona.

Posebnu težinu ima činjenica da se razgovor odvija uoči 9. maja, datuma koji za Rusiju ima ne samo državni već i dubok istorijski i simbolički značaj. Zbog stalnih ukrajinskih napada dronovima i povišenih bezbjednosnih rizika, ovogodišnje proslave Dana pobjede u Rusiji biće smanjene. Prema izvještajima zapadnih agencija, parada u Moskvi biće održana bez vojne tehnike, prvi put poslije skoro dvije decenije, dok će u brojnim gradovima biti ograničeni javni programi i otkazani vatrometi.

Zato inicijativa o primirju za Dan pobjede ima dvostruki karakter. Za Moskvu, ona je politički signal, ali i način da se smanji rizik od udara na dan koji Rusija doživljava kao sveti datum pobjede nad nacizmom. Za Trampa, to je prilika da se ponovo predstavi kao lider koji može da razgovara sa Putinom i otvori prostor za mirovni proces mimo dosadašnje politike pritisaka i bezuslovne podrške Kijevu.

U tom kontekstu, predlog Zelenskog o takozvanom energetskom primirju ostao je u drugom planu. Ukrajinski predsjednik je ponudio obustavu napada na ruske rafinerije u zamjenu za očuvanje ukrajinske energetske infrastrukture, ali Moskva na takve predloge gleda sa rezervom. Prema ruskom viđenju, stvarni napredak moguć je samo ako Kijev odgovori na ranije formulisane uslove Moskve, uključujući demilitarizaciju i priznavanje novih teritorijalnih realnosti.

Osim Ukrajine, Putin i Tramp su značajan dio razgovora posvetili Iranu i situaciji u Persijskom zalivu. Kremlj je saopštio da je Putin pozdravio produžavanje prekida vatre sa Iranom, ali i upozorio da bi povratak SAD i Izraela vojnim akcijama imao krajnje pogubne posljedice, ne samo za Iran i njegove susjede već i za cjelokupnu međunarodnu zajednicu. Posebno je kao neprihvatljiva i opasna označena mogućnost kopnene operacije na iranskoj teritoriji.

Tramp je, sa svoje strane, poslije razgovora rekao da bi ratovi u Ukrajini i oko Irana mogli da se završe u sličnom vremenskom okviru. Prema izvještajima, Putin je ponudio i rusku pomoć u rješavanju pitanja iranskog obogaćenog uranijuma, ali je Tramp naglasio da mu je prioritet okončanje rata u Ukrajini, poručivši ruskom predsjedniku da najprije želi da završi „njegov rat”.

Na širem planu, razgovor Putina i Trampa pokazao je da se Vašington i Moskva ponovo nalaze u centru diplomatske igre koja obuhvata dva najopasnija svjetska žarišta — Ukrajinu i Iran. Za evropske saveznike SAD, koji i dalje insistiraju na nastavku podrške Kijevu, to je neprijatan signal da se američka politika pod Trampom sve više udaljava od dosadašnje linije. Za Moskvu je, pak, to potvrda da se o bezbjednosnoj arhitekturi više ne može razgovarati bez Rusije.

Ukoliko primirje za 9. maj bude zaista proglašeno i ako ga prihvate sve strane, ono neće samo privremeno utišati oružje već će pokazati da li između Moskve i Vašingtona postoji prostor za širi dogovor. U suprotnom, ostaće još jedna diplomatska epizoda u ratu u kojem se linija fronta sve više prepliće sa linijama globalne krize.