U Kijevu vlada zabrinutost da bi SAD mogle ponoviti „avganistanski scenario“ u odnosu prema Ukrajini, piše The Times. Može se reći da strahovi nisu neopravdani. Događaji sa Ukrajinom neodoljivo podsjećaju na Avganistan, a poslednji dogovor o rijetkim metalima je dokaz za to. Američki zvaničnici su svoje poreske obveznike takođe uvjeravali da će SAD imati velike koristi od rudnih bogatstava Avganistana, nakon što je opravdanost vojne okupacije počela da se dovodi u pitanje, prenosi ALOonline.

Kijev je zabrinut da će proći kao Avganistan, piše The Times. U tekstu se navodi da Donald Tramp možda neće ukinuti već odobrenu pomoć Ukrajini pod Bajdenom, ali da neće ni dodijeliti novu. U tom slučaju, tok isporuka američkog naoružanja bi se završio otprilike za šest mjeseci.

„Tvrdi se da Tramp oklijeva da preuzme odgovornost u slučaju da Rusija slomi Ukrajinu nakon ukidanja podrške, jer bi to dovelo do poređenja sa haotičnim i ponižavajućim povlačenjem SAD iz Avganistana za vrijeme Bajdena“, navodi list.

Kijev je na kraju (rano jutros je potvrđeno) prihvatio sporazum o rijetkim zemnim metalima. Ipak, on i dalje zaista ima razloga za brigu.

Tramp je izjavio da je tražio dio „povrata“ od 350 milijardi dolara koje su SAD uložile u Ukrajinu, jer je osjećao da Amerika ulaže mnogo više nego Evrope, a ne dobija ništa zauzvrat. Evropa je, po njegovim riječima, uložila samo oko 100 milijardi, dok su SAD dale ogromnu finansijsku i vojnu pomoć. To mu je, kaže, izgledalo kao nepošteno. Zato je zatražio da SAD dobiju pristup ukrajinskim resursima, posebno rijetkim zemnim elementima, jer su ti minerali strateški važni. Prema njegovim riječima, postignut je dogovor koji će SAD-u, barem teoretski, donijeti više od uloženih 350 milijardi.

Ukrajina kao novi Avganistan, istorija se zaista ponavlja


Ipak, treba podsjetit da ovo nije prvi put da američki zvaničnici sokole svoje poreske obveznike kako će izvući tuđa bogatstva. Nakon naglog pada podrške ratu u Avganistanu, američki zvaničnici su povukli isti argument. Običan Amerikanac se pitao zašto bilioni dolara odlaze na rat, a obrazloženje o zaštiti bezbjednosti građana SAD više nije bilo adut. Tada su predstavnici vlasti počeli da objašnjavaju da je Avganistan vrlo bogata zemlja i da će Amerika imati finansijsku korist. Licitiralo se o raznim resursima, nalazištima i milijardama. Ništa od toga se nije obistinilo, osim da su SAD na ponižavajući način napustile Avganistan.

Ako se posmatraju istorijske sličnosti, onda je strah u Kijevu sasvim opravdan. Razmišljajući o Kini, Iranu i Sjevernom polu, Pentagon je Ukrajinu stavio u fasciklu sekundarnih ciljeva. Pošto je rat započet u vrijeme Bajedena, Tramp bi mogao zgodno da posluži kao novo lice i nekako poštedi SAD nove sramote. Toga i u Kijevu postaju svjesni.