Donald Tramp je rekao da su glavne tačke sporazuma o Ukrajini dogovorene i da je sada potreban sastanak na „veoma visokom nivou“. Pregovori između SAD, Rusije i Ukrajine se nastavljaju uprkos neriješenim pitanjima i različitim stavovima strana o ključnim pitanjima sukoba, prenosi ALOonline.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je većina ključnih tačaka mirovnog sporazuma o Ukrajini dogovorena i da se strane sada moraju sastati na „veoma visokom nivou“ da bi finalizirale sporazum. O tome je pisao na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Prema njegovim riječima, obje zemlje su blizu dogovora i „sada treba da se sastanu na veoma visokom nivou da bi postigli dogovor”.

„Upravo sam sletio u Rim. Dobar dan za pregovore i sastanke sa Rusijom i Ukrajinom. Većina glavnih tačaka je dogovorena“, napisao je on.

Sadržaj plana


Sjedinjene Države su u februaru počele posredničke napore za rešavanje sukoba između Rusije i Ukrajine. Od tada su američke diplomate, uključujući specijalnog predsjedničkog izaslanika Stiva Vitkofa, održale nekoliko rundi razgovora sa ruskim liderima. U petak su u Moskvi održani četvrti razgovori od početka godine između ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog predstavnika Vitkofa. Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, dijalog je trajao oko tri sata i bio je konstruktivan. Tramp je sastanak opisao kao uspješan.

Konkretni detalji plana koji su predložili SAD nisu zvanično objelodanjeni, ali medijski izvještaji ističu sledeće ključne tačke:


  • Priznavanje suvereniteta Rusije nad Krimom;

  • Zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta;

  • odbijanje Ukrajine da uđe u NATO;

  • Pružanje Ukrajini evropskih garancija bezbjednosti;

  • Moguće raspoređivanje mirovnih snaga na teritoriji Ukrajine.


Ovi predlozi izazvali su zabrinutost u Kijevu, posebno zbog priznavanja Krima kao ruskog i odbijanja da se pridruži NATO-u. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je da je priznavanje teritorija pod ruskom kontrolom „crvena linija“ i istakao da je Ukrajina spremna za pregovore tek nakon potpunog prekida vatre.

Takođe, uprkos aktivnom učešću SAD u pregovorima, Ukrajina je izrazila zabrinutost zbog nedostatka direktnog učešća u diskusijama. Zelenski je napomenuo da „ne možemo dozvoliti da neko odlučuje o našoj sudbini bez nas“. Međutim, u nedavnom intervjuu je to priznao. Vraćanje Krima pod kontrolu Kijeva vojnim putem je nemoguće, izražavajući spremnost na diplomatske i ekonomske mjere za postizanje mira.

Teritorijalni ustupci i garancije bezbjednosti


Ukrajina je, zauzvrat, iznijela Pet uslova za mirovni sporazum, napisao je britanski list The Telegraph. Među ovim uslovima, Ukrajina dozvoljava teritorijalne ustupke Rusiji, ali samo pod uslovom da Ukrajini budu obezbijeđene pouzdane bezbjednosne garancije.

Prvi i drugi zahtjev Ukrajine su da mirovni sporazum bude zasnovan na međunarodnom pravu, a ne da bude čin kapitulacije. Kijev naglašava važnost toga da sporazum ne dovede do formalnog priznavanja Krima kao ruskih ili drugih teritorija koje su prethodno bile pod kontrolom Ukrajine. Ove tačke takođe naglašavaju potrebu da se Ukrajini obezbijede jasne bezbjednosne garancije ako je zemlja spremna da učini teritorijalne ustupke, čak i privremene.

Treća tačka zahtjeva odnosi se na povratak Ukrajine u centar mirovnog procesa, koji je, po mišljenju Kijeva, neophodan za pravedno rešenje sukoba.

Četvrti zahtjev se odnosi na „prijetnje koje bi Rusija mogla da predstavlja” kontrolom Krima, i odnosi se na moguće napade ne samo na Ukrajinu već i na druge zemlje u regionu, poput Turske, Rumunije i Bugarske.

Poslednja, peta tačka upozorava da Rusiji ne bi trebalo dozvoliti da koristi mirovni sporazum za ograničavanje veličine ukrajinskih oružanih snaga i razvoj odbrambene industrije.