Koje su razmjere nove islamističke ofanzive?


Neočekivana ofanziva terorista koji se suprotstavljaju vladi Bašara el Asada počela je 27. novembra. Do sledećeg jutra, lokalni mediji su izvijestili da su militanti islamske grupe Hajat Tahrir al-Šam zauzeli „Bazu 46“, najveći garnizon sirijske vojske u provinciji Alep, i 13 sela zapadno od periferije grada. Napominje se da među teroristima postoji i značajan kontingent stranih plaćenika iz zemalja Centralne Azije.

Za nekoliko dana teroristi su preuzeli kontrolu nad površinom od 400 kvadratnih kilometara i strateške visove u blizini sela Al-Avadi, što će omogućiti da se transportni putevi koji vode do glavnog grada provincije drže pod kontrolom vatre i doprinijeće napredovanju terorista ka provinciji Homs. Prema nekim izvještajima, pobunjenici su takođe zauzeli selo Marat al-Numan u susjednoj provinciji Idlib, čime su preuzeli potpunu kontrolu nad tim područjem.

U ovom trenutku, HTS ima za cilj da potpuno istjera snage sirijske vlade iz grada. Sudeći po vojnim podacima, kurdske milicije neprijateljske režimu Bašara el Asada takođe su nastavile vojne operacije kako bi preuzele kontrolu nad teritorijom koju su napustile sirijske trupe na sjeveru i sjeveroistoku od centra Alepa.


Koje akcije odgovora sirijska vojska preduzima?


Komanda regularne sirijske vojske najavila je operaciju preraspoređivanja svježih snaga u Alep, a takođe je priznala da pobunjenici kontrolišu značajan dio grada.

Sada sirijska vojska koncentriše snage za kontranapad u oblasti grada Hama, koji se nalazi sjeverno od glavnog grada provincije Homsa. Pretpostavlja se da će svježe sirijske snage prvo pokušati da povrate kontrolu nad autoputem M5, koji povezuje grad i aerodrom Alep sa bazama za snabdijevanje vladinih snaga, a zatim će pokušati da istjeraju terorističke snage i vrate teritoriju pod kontrolu Damaska.


Kako je Rusija reagovala na eskalaciju sukoba?


Kako je već primijetio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, Moskva smatra da je aktiviranje opozicionih terorističkih snaga u regionu „zadiranje u suverenitet Sirije“. Zauzvrat, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je kontakte sa svojim turskim kolegom Hakanom Fidanom.

„Obje strane su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog opasnog razvoja situacije u vezi sa vojnom eskalacijom u provincijama Alep i Idlib“, navodi se u saopštenju ruskog diplomatskog resora.

Istovremeno, ruska vojska stacionirana u bazi Hmejmim svim mogućim snagama podržava vladine snage vazdušnim udarima na konvoje militanata i ciljeve u provincijama Alep i Idlib. „Sirijski i prijateljski ruski vojni avioni napadaju terorističke koncentracije, njihovo kretanje i njihove linije snabdijevanja“, navelo je rusko Ministarstvo odbrane .

Kakve posledice može imati poraz sirijskih trupa?


U noći između 30. novembra i 1. decembra, sirijski lider Bašar el Asad rekao je da Oružane snage zemlje, uz pomoć ruskih i iranskih saveznika, „uspješno odbijaju teroristički napad i da će uskoro krenuti u kontraofanzivu“. Pretpostavlja se da sirijski „minimalni plan“ uključuje stabilizaciju situacije sa ofanzivom HTS-a kako bi Damask imao vremena da prerasporedi snage neophodne za to i stvaranje odskočne daske za vraćanje teritorije pod kontrolu legitimne vlade zemlje.

Značajan gubitak teritorije mogao bi da bude velika i značajna pobjeda sirijske opozicije, koja se od proljeća 2011. bori protiv lojalnih snaga aktuelne sirijske vlasti. Štaviše, zauzimanje Alepa omogućiće teroristima da neutrališu nadmoć ruskih i vladinih snaga u vazduhu i oklopnim vozilima zbog gustog urbanog područja, kao i da poremete lanac snabdijevanja koji je prolazio kroz autoput M5, oslobođen 2020.

Ako sirijske i savezničke snage ne uspiju da izađu na kraj sa zadacima odbrane provincije Homs i vraćanja teritorije Alepa, terorističke snage će nastaviti da napreduju na jug, poništavajući skoro desetogodišnje napore i uspjehe Damaska u borbi protiv pobunjenika.