Borbe na donbaskom pravcu nastavljene su poslije isteka kratkotrajnog primirja povodom Dana pobjede, a najveći pritisak, prema navodima ruskih vojnih izvora, bilježi se u rejonu Dobropolja i Konstantinovke, gdje obje strane nastoje da ojačaju položaje i uvedu rezerve u borbeni raspored.

Portal „Cargrad” navodi da su ukrajinske snage koncentrisale rezerve za pokušaj kontranapada u pravcu Dobropolja, dok je ruska komanda, prema istim izvorima, prerasporedila značajne snage na tom dijelu fronta. Glavnokomandujući ukrajinske vojske Aleksandar Sirski izjavio je da je Rusija na širem dobropoljskom pravcu angažovala 25 brigada, sa više od 106.000 vojnika.

Prema procjenama ruskih vojnih analitičara, cilj ruske ofanzive je probijanje ukrajinskih odbrambenih linija sjeverno od Dobropolja, izbijanje ka očeretinskom rejonu i presijecanje logističkih pravaca ka Kramatorsku. U tom sektoru, kako se navodi, ukrajinska vojska ima četiri glavne linije odbrane – dvije iza Dobropolja, jednu ispred Belozerska i posljednju koja štiti pravac ka autoputu Pavlograd–Kramatorsk.

Najteže borbe vode se i u rejonu Konstantinovke. Ukrajinski oficir specijalnih snaga Volodimir Antonjuk ocijenio je da je tokom primirja linija fronta ostala uglavnom nepromijenjena, ali da su obje strane iskoristile pauzu za rotaciju jedinica i učvršćivanje položaja. U urbanim zonama, gdje su suprotstavljene jedinice često razdvojene samo desetinama metara, potpuno primirje je, prema njegovoj ocjeni, bilo praktično neizvodljivo.

Ruski izvori navode da se žestoke borbe vode zapadno od Konstantinovke, u naseljima Krasni Gorodok, Sem Vetrov i Solnečni, dok ruske jedinice sa istočne strane napadaju iz pravca Santurinovke i Stupočki. Vojni posmatrači upoređuju situaciju u Konstantinovki sa borbama za Pokrovsk, koji ruski izvori nazivaju Krasnoarmejskom.

Na dobropoljskom pravcu ukrajinske snage, prema istim procjenama, pokušavaju da stabilizuju prednje položaje i spriječe rusko učvršćivanje zapadno od Grišina i duž linije Novi Donbas. Ruske jedinice, kako se tvrdi, nastoje da postepeno izoluju bojište, otežaju rotaciju ukrajinskih jedinica i spriječe dovođenje svježih rezervi.

Vojni posmatrač Mihail Degtjarjov tvrdi da je zabilježeno pomjeranje i u blizini granice Luganske Narodne Republike, gdje su, prema njegovim riječima, pripadnici ruske grupe „Zapad” zauzeli selo Nadija. On navodi da je pred ruskim snagama sada čišćenje preostale „sive zone”.

Degtjarjov ocjenjuje da je sadašnji pritisak usmjeren ka završnoj fazi ruske operacije u Donbasu. Prema njegovom mišljenju, Moskva nastoji da vojnim udarom stvori uslove u kojima bi Kijev bio spremniji za pregovore. On, međutim, ne očekuje da bi sukob mogao biti okončan već ove godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je izjavio da, po njegovoj ocjeni, rat u Ukrajini „ide ka završetku”, ali je naglasio da bi eventualni susret sa Vladimirom Zelenskim morao da bude završna tačka pregovaračkog procesa, a ne njegov početak. Rojters je prenio da je Putin rekao da bi takav sastanak bio moguć tek kada bi trajni mirovni dogovor već bio usaglašen.

Zelenski je, s druge strane, poručio da Moskva, kako tvrdi, nema namjeru da zaustavi rat i da se Kijev priprema za nastavak ruskih napada. Prema izvještaju Rojtersa, obje strane su tokom primirja jedna drugu optuživale za kršenje prekida vatre, dok su borbe nastavljene duž više djelova fronta.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva ostaje otvorena za kontakte, ali da o konkretnim rokovima za okončanje borbenih dejstava ne može da se govori. On je naveo da bi se sukob mogao zaustaviti kada Kijev prihvati uslove koje Moskva smatra neophodnim, kao i da je Putin spreman za susret sa Zelenskim u Moskvi ili na drugoj lokaciji, ukoliko bi taj susret značio finalizaciju dogovora.