Iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo je u padu helikoptera. Katastrofa se dogodila na sjeverozapadu zemlje neposredno nakon sastanka političara sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim. Tragedija je odmah izazvala glasine o umiješanosti iranskih neprijatelja - izraelskih obavještajnih službi - u incident. Međutim, predstavnici i samog Izraela i Sjedinjenih Država negiraju povezanost sa katastrofom, ukazujući na teške vremenske uslove u oblasti gdje se helikopter srušio. Istovremeno, smrt druge osobe u Iranu stvara vakuum moći koji će različite grupe pokušati da popune. Smrt Ebrahima Raisija može promijeniti uspostavljeni odnos snaga u najvišim ešalonima moći. aloonline.me je istražio pisanje medija na okolnosti smrti Ebrahima Raisija, reakciju na nju u svijetu i moguće posledice po iransku politiku.

Incident u planinama


Helikopter sa iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem vraćao se 19. maja iz Azerbejdžana nakon radne posjete iranske delegacije. U regionu Arsbaran u provinciji Istočni Azerbejdžan na sjeverozapadu zemlje, srušio se i nestao. Prema prvim informacijama, helikopter je prinudno sletio 40 kilometara od granice sa Azerbejdžanom kod sela Uzi.

73 spasilačke ekipe tragale su za helikopterom više od 10 sati. Zbog kiše i magle vidljivost na tlu bila je pet do šest metara.

U potragu, koja je počela sat vremena nakon incidenta, učestvovali su ne samo spasioci u helikopterima, već i dronovi opremljeni uređajima za noćno osmatranje.

Turska je, na zahtjev iranskih vlasti, poslala 32 penjača u potragu za helikopterom. Pored toga, u operaciji su učestvovale i zemlje Evropske unije, koje su aktivirale satelitski sistem za posmatranje Zemlje Kopernikus kako bi pomogli u potrazi za helikopterom.

Zauzvrat, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se spasioci pošalju u Iran. Za Tabriz su otputovala dva aviona sa helikopterima i 50 profesionalnih gorskih spasilaca.

[caption id="" align="aligncenter" width="1200"] Spasilačka vozila u provinciji Istočni Azerbejdžan, Iran, 19. maj 2024.[/caption]

Međutim, do jutra 20. maja spasioci su stigli do srušenog helikoptera i nisu našli preživjele.

U avionu koji se srušio bili su i iranski ministar inostranih poslova Hosein Amir Abdolahjan, guverner provincije Istočni Azerbejdžan Malek Rahmati, imam molitve petkom u Tabrizu, ajatolah Mohamed Ali Al-e-Hašem, kao i posada helikoptera i oficir za bezbjednost.

Prema riječima čelnika iranskog društva Crvenog polumjeseca Pir Hoseina Kolivanda, helikopter je tokom slijetanja potpuno izgoreo, a svi putnici su poginuli.

Smrt predsjednika zvanično su potvrdile vlasti. Vlada Islamske Republike Iran objavila je čitulju u kojoj je Ebrahim Raisi predstavljen kao lider koji se žrtvovao za dobro cijele zemlje.

- Vrijedni i neumorni predsjednik iranskog naroda, koji se isključivo bavio služenjem velikom narodu Irana u pravcu razvoja i napretka naše zemlje, održao je obećanje i žrtvovao svoj život za dobrobit nacije, napisala je iranska vlada o preminulom predsjedniku Ebrahimu Raisiju.

Vlada je istakla da neće biti poremećaja u upravljanju državom.

Saučešće povodom smrti Ebrahima Raisija izraženo je u mnogim zemljama širom svijeta. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da su iranski predsjednik i ministar spoljnih poslova oduvijek u Rusiji bili poznati kao pravi prijatelji.

- Predsjednik Ebrahim Raisi ostaće upamćen u istoriji kao mudar vođa koji je cio svoj život posvetio nesebičnom služenju iranskom narodu. Njegovo ime će zauvijek biti upisano u anale odnosa naših zemalja, rekao je u svom telegramu predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

Saučešće su izrazili i predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev, predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel i kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.

Planirano ili slučajno?


Uzimajući u obzir princip „ko ima koristi“, mediji su odmah počeli da imenuju SAD i Izrael kao moguće učesnike u organizovanju onoga što se dogodilo.

Prema ovoj verziji koju su širili novinari, smrt Ebrahima Raisija je navodno organizovana kao odmazda za iranske raketne napade na izraelsku teritoriju u aprilu ili kao odgovor na iransku spoljnu politiku uopšte.

„Očigledna je prijetnja koju Iran i njegovi zastupnici predstavljaju za Izrael, regionalnu stabilnost i američke interese“, ponovio je prije nekoliko dana američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

Osim toga, navodi The Nev York Times, incident se dogodio samo nekoliko dana nakon pregovora između predstavnika Irana i Sjedinjenih Država: oni su postali prvi kontakti između dvije strane nakon napada na Izrael i trebalo je da smanje tenzije u regionu.

Međutim, SAD su demantovale ovu verziju i navele da nema dokaza o umiješanosti Izraela u incident.

Lider većine u američkom Senatu, demokrata Čak Šumer, istakao je da u padu helikoptera iranskog predsjednika nije bilo „zločinačke namjere“.

[caption id="" align="aligncenter" width="1200"] Helikopter sa iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem polijeće u blizini iransko-azerbejdžanske granice, 19. maja 2024.[/caption]

Slična izjava o sopstvenoj neumiješanosti u incident data je u Izraelu, preneo je Kanal 13 , pozivajući se na izraelske zvaničnike.

- Što se tiče Izraela, poruka koju šalje zemljama svijeta je da nije povezan sa ovim događajem, rekao je anonimni izraelski zvaničnik.

Međutim, još nije bilo zvaničnog komentara izraelskih vlasti u vezi sa incidentom.

Mnogo vjerovatnija verzija je, međutim, da su postojali objektivni problemi sa vremenskim prilikama i tehničkim stanjem helikoptera. Poslednjih godina u sličnim katastrofama poginula su dva člana vlade i dva visoka vojna lidera Irana, naglašava The Atlantic.

Let su otežale i teške vremenske prilike - magla na planinama. Prema riječima vodećeg specijaliste ruskog meteorološkog centra Fobos Evgenija Tiškoveca, vrijeme u oblasti incidenta „zaista je bilo teško, uslovljeno toplotnom depresijom“.

- Na sjeverozapadu Irana, gdje se helikopter srušio, bilo je veoma maglovito vrijeme. Dakle, više mi ovo liči na nesreću, rekao je lider većine u američkom Senatu, demokrata Čak Šumer.

Operacija Naslednik


Nakon što je potvrđena smrt iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, odmah se postavilo pitanje kako bi incident mogao da utiče na politički život zemlje.

U skladu sa Ustavom Islamske Republike Iran, ovlašćenja predsjednika sada su prenijeta na prvog zamjenika Mohameda Mokhbera. Potpredsednik će biti šef države 50 dana do novih izbora.

Vrijedi uzeti u obzir da su ovlašćenja predsjednika Irana nešto drugačija od onih koja su uspostavljena za šefa države u Rusiji, SAD i evropskim zemljama.

Predsjednik Irana obavlja predstavničke funkcije i donekle je sličan premijeru pod jakom predsjedničkom vlašću.

Na čelu Islamske Republike je vrhovni vođa Irana, duhovni vođa ajatolah Ali Hamnei.

Međutim, imati konzervativnijeg ili liberalnijeg političara kao predsjednika moglo bi da promijeni odnos snaga između različitih frakcija unutar iranskog rukovodstva.

[caption id="" align="aligncenter" width="1200"] Tragično stradali iranski predsjednik Ebrahim Raisi[/caption]

S tim u vezi, mediji već razmatraju potencijalne naslednike. To bi mogao biti, na primjer, predsjednik Medžlisa (parlamenta) i bivši gradonačelnik Teherana Mohamed-Bager Galibaf, ističe The Atlantic. On se već nekoliko puta kandidovao za predsjednika, ranije se etablirao kao efikasan menadžer i tehnokrata, dok je bio percipiran kao konzervativna ličnost. Međutim, njegova velika želja da zauzme ovu visoku funkciju izaziva zabrinutost među iranskim liderima.

- Galibafov problem je što ga previše želi. Svi znaju da on nema principe i da će sve učiniti za vlast, kaže neimenovani iranski zvaničnik.

Osim toga, njegove pristalice se povezuju sa sinom Alija Hamneija Mojtabom, koji pretenduje da u budućnosti preuzme očevu poziciju vrhovnog vođe Irana.

Njegova pozicija takođe jača nakon smrti predsjednika, prenosi Politiko, pošto se Ebrahim Raisi takođe smatrao naslednikom Alija Hamneija.