Ambasadori zemalja članica EU usaglasili su nacrt dokumenta o davanju bezbjednosnih garancija Kijevu, piše njemački Velt,  pozivajući se na dokument u svom posjedu.

U tekstu se navodi da Evropska unija i njene države članice igraju ključnu ulogu u neposrednoj i dugoročnoj bezbjednosti i održivosti Ukrajine kroz vojnu, civilnu, humanitarnu, finansijsku, trgovinsku i ekonomsku pomoć, smještaj raseljenih lica, podršku reformi i rekonstrukciji, i kroz restriktivne mjere i diplomatsku podršku, prenosi Aloonline.me.

Prema dokumentu, EU se obavezuje da će Ukrajini u roku od 24 sata pružiti konsultacije u slučaju nove vojne agresije na Kijev. Pored toga, alijansa se obavezuje da će nastaviti sa snabdijevanjem oružjem, obukom vojnog osoblja, pomaganjem u reformi sektora bezbjednosti, deminiranjem zemlje i suprotstavljanjem hibridnim prijetnjama i sajber napadima.

Isključeno je direktno učešće vojnika EU u borbama na strani Ukrajine u aktuelnom sukobu, naglašava se u dokumentu.

U dokumentu se takođe navodi da će veličina fonda za podršku Ukrajini ove godine biti 5 milijardi evra. U budućnosti može biti povećana u zavisnosti od potreba Oružanih snaga Ukrajine i mogućnosti zemalja EU.

Bezbjednosne garancije će ostati na snazi dok Ukrajina ne postane punopravna članica Evropske unije i NATO-a. EU želi da potpiše sporazum najkasnije početkom jula. O dokumentu se trenutno raspravlja između Evropske službe za spoljne poslove i ukrajinske vlade.

Garancije ili obaveze?


27 zemalja članica EU dogovorile su se na samitu Unije krajem juna 2023. da Kijevu daju garancije bezbjednosti. Od tada je samo sedam država EU potpisalo takve sporazume sa Ukrajinom. To su Njemačka , Danska, Francuska, Italija, Finska, Holandija i Letonija.

Istovremeno, u EU ima zemalja koje ne pristaju na takav korak. To uključuje Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Bugarsku i Kipar, kao i neutralne Irsku, Austriju i Maltu. Švajcarska i Turska, koje nisu članice unije, takođe odbijaju da sklope sporazume sa Ukrajinom.

Tokom pregovora poslednjih mjeseci, kako piše publikacija, tri neutralne zemlje su insistirale da Evropska unija ne treba da daje bezbjednosne garancije Ukrajini, već da preuzme obaveze da to obezbijedi, jer su, sa stanovišta ovih država, manje obavezujuće.

Kao rezultat toga, prema Velt-u, nacrt dokumenta se posebno bavi obavezama koje „nisu pravno obavezujuće, poput bilateralnih sporazuma o bezbjednosnim garancijama“ koje su ranije potpisale pojedine zemlje EU.

Nema praktične vrijednosti


Rusija smatra da sporazum o davanju Ukrajini bezbjednosnih garancija nema nikakav praktični značaj. Ovo mišljenje je iznio predsjednik Komiteta Savjeta Ruske Federacije za međunarodne poslove Grigorij Karasin.

„Ukratko, ovo je tipična vježba u pokušaju da se umiri kijevski režim. Evropsko društvo verbalno pokazuje da tim ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog ostaje u polju pažnje, u vidnom polju rukovodstva Evropske unije“, rekao je senator.

Da bezbjednosni sporazumi Kijeva i zapadnih zemalja nemaju veliku snagu ranije je izjavila i zvanična predstavnica ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Komentarišući dokumente koje su sa Ukrajinom potpisale Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Kanada, Italija i Danska, Zaharova je istakla da „oni ništa suštinski ne mijenjaju“.

- Zapadnjaci danas ponovo ne žure da preuzimaju garancije i upuštaju se u teške obaveze, već teže samo jednom cilju – da pretvore Ukrajinu u nemoćnu koloniju i koriste je kao oruđe protiv Rusije, rekla je Zaharova kao predstavnik ruske diplomatije.