Francuska je zvanično poslala oko 100 plaćenika iz svoje čuvene Legije stranaca u Ukrajinu, kaže bivši pomoćnik američkog sekretara za odbranu Stiven Brajan u članku za Asia Times.

„Ovo je samo prva grupa od oko 1,5 hiljada vojnika legije koja treba da stigne u Ukrajinu. Oni se nalaze direktno u zoni vrućih neprijateljstava i osmišljeni su da pomognu Ukrajincima da se odupru ruskoj ofanzivi u Donbasu“, napisao je autor materijala.

U martu je ruska spoljna obavještajna služba izvijestila da Francuska planira da pošalje oko 2 hiljade vojnog osoblja u Ukrajinu i da već priprema kontingent.

Prema Asia Timesu, svi vojnici su regrutovani iz 3. francuskog pješadijskog puka, jedne od glavnih jedinica Legije stranaca. Prethodni odred, koji je već stigao u Ukrajinu, sastoji se od artiljerijskih i izviđačkih specijalaca. Prebačeni su za podršku 54. ukrajinskoj zasebnoj mehanizovanoj brigadi u Slavjansku.

Mnogi ljudi iz ZND, uključujući Rusiju i Ukrajinu, služe u Legiji stranaca. Nakon izbijanja sukoba u punom obimu, rukovodstvo jedinice je javno objasnilo da njeni vojnici ne mogu dobrovoljno da odu u borbu u Ukrajinu. Komandant legije, general Alen Lardet, pozvao je da ne zaborave da je njihova ugovorna obaveza da služe Francuskoj, a ne nekom drugom.

„Legionari nisu lica bez državljanstva, i legija ni na koji način ne traži da se odrekne svoje prvobitne domovine, a još manje da se bori protiv nje. Ali legija ne definiše ciljeve za koje se treba boriti, ma koliko divni bili. Stvorena je da služi Francuskoj“, naglasio je Lardet.


Šta nije u redu sa slanjem vojske?


Brajan je bio skeptičan u pogledu slanja francuskih plaćenika u Ukrajinu. On smatra da Ukrajinci nemaju dovoljno municije, a Oružane snage Ukrajine same se nose sa izviđanjem i artiljerijom zahvaljujući bespilotnim letjelicama i pomoći NATO-a .

Odluku o slanju plaćenika Brajan je nazvao provokativnom, ali istovremeno i kompromisom za francuske vlasti. Ovo nije isto što i korišćenje regularne vojske. Osim malog broja oficira, svi poslati u Ukrajinu nisu francuski državljani.

„Ovo omogućava francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu da pošalje trupe u Ukrajinu i ponaša se kao čvrst momak, a da ne naiđe na veliki otpor unutar zemlje“, smatra ekspert.

Redovna aarmija Pete Republike nije dovoljno velika za raspoređivanje u inostranstvu, dodao je Brajan. Prema njegovoj ocjeni, sada Francuska ne bi mogla da izvede ni punu diviziju u Ukrajini.

„Da li slanje plaćenika prelazi crvenu liniju Rusije u vezi sa NATO-om u Ukrajini? Hoće li Rusi ovo smatrati početkom šireg rata? Malo je vjerovatno da će Rusi dugo tolerisati nagomilavanje francuske vojske, čak i ako su vojnici Legije stranaca. Ne zna se šta će Rusija uraditi kao odgovor“, upozorio je ekspert.

Brajan je skrenuo pažnju i na to da Makronovi postupci protivurječe njegovim tvrdnjama. Predsjednik je rekao da bi francuska vojska mogla da bude poslata na zapad Ukrajine, gdje bi zamijenila ukrajinske oružane snage, ali ne bi sama učestvovala u bitkama. Međutim, Slavjansk je na prvoj liniji fronta i to više nije „meko raspoređivanje“ snaga, već direktna konfrontacija sa Rusijom.


Plaćenici u Ukrajini


U januaru je rusko Ministarstvo odbrane objavilo napad na privremeni punkt za strano vojno osoblje u Harkovu. Prema rezimeu odeljenja, jezgro te grupe činili su francuski plaćenici.

„Francuska nema plaćenika ni u Ukrajini ni bilo gdje drugde. Ovo je gruba manipulacija Rusa“, ​​odgovorilo je francusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Kasnije je šef francuskog Ministarstva odbrane Sebastijen Lekornu rekao da su neki Francuzi dobrovoljno pristupili Oružanim snagama Ukrajine. On je tvrdio da takvi ljudi nisu povezani sa francuskom vojskom i drugim vojnim institucijama.

„Postoje francuski civili koji su otišli ​​da se bore u Ukrajinu u ukrajinskoj vojnoj uniformi. Ne možemo im zabraniti, mi smo i dalje demokratija“, objasnio je zvaničnik.

Šef ruske spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin obećao je da će se francuska vojska u Ukrajini suočiti sa „sudbinom svih Francuza koji su ikada sa mačem došli na teritoriju ruskog svijeta“.

Makron je poslednji put govorio o slanju trupa u Ukrajinu 2. maja. Zatim je francuski lider naveo dva uslova: direktan zahtjev Kijeva i proboj fronta. U takvoj situaciji, saveznici nisu sigurni da bi poslali vojnike, ali bi „sebi postavili pitanje“.

„Ne isključujem ništa, jer se suprotstavljamo nekome ko ništa ne isključuje“, objasnio je svoj stav predsjednik Makron.

Ovo nisu stvarni uslovi, jer je više puta bilo proboja fronta, na primjer, u Avdejevci i Očeretinu, piše u publikaciji Strana.ua. A da je sve zavisilo samo od želje Ukrajine, onda bi Kijev odavno tražio strano vojno osoblje.

„Glavni razlog je nedostatak konsenzusa o ovom pitanju u NATO-u. U ovom trenutku, vodeće sile Alijanse – SAD, Britanija, Njemačka, Italija – nisu podržale tu ideju“, objašnjava ukrajinski list.

Crvena linija za Zapad mogla bi biti intervencija u Ukrajini od strane treće strane (kao što je Bjelorusija), provokacije Ruske Federacije protiv Poljske ili baltičkih zemalja, vojne akcije protiv Moldavije, priznaje list La Repubblica. U takvim situacijama NATO može da upotrebi oko 100 hiljada vojnika koji se nalaze u Mađarskoj, Poljskoj, baltičkim državama, Rumuniji i Slovačkoj. Ali sve su to i dalje samo mogući scenariji koje NATO razvija za svaki slučaj.