Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski imenovao je Jevgena Hmaru, šefa Centra za specijalne operacije „A“ Službe bezbjednosti Ukrajine, za vršioca dužnosti direktora Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), nakon što je dosadašnji šef Vasil Maljuk podnio ostavku.

Kako je saopšteno u dekretu objavljenom na zvaničnom sajtu kabineta predsjednika, „šef Centra za specijalne operacije ’A’ SBU, Jevgen Leonidovič Hmara, privremeno preuzima dužnosti direktora Službe bezbjednosti Ukrajine“. Maljuk, koji je bio na čelu SBU od 7. februara 2023. godine, podnio je ostavku na tu funkciju.

Poslanik Vrhovne rade Jaroslav Železnjak pojasnio je da ostavku Maljuka još mora da razmatra parlament, nakon čega će predsjednik zvanično predložiti kandidata za novog šefa SBU. Prema njegovim riječima, za izbor je potrebna podrška najmanje 226 poslanika, a do tada će Hmara obavljati funkciju u statusu vršioca dužnosti. On je naveo da glasanje ne mora biti odmah, ali da je očigledno da je upravo Hmara favorit za tu poziciju.

Vijest o Maljukovoj ostavci pojavila se u noći 5. januara, kada je Telegram kanal „Strana.ua“, pozivajući se na novinara Stanislava Rečinskog, objavio da je na šefa SBU izvršen snažan pritisak. Rečinski je tada naveo da su kao moguće zamjene razmatrani zamjenik predsjednika SBU Aleksandar Poklad i Jevgen Hmara.

Smjena je izazvala oštre reakcije u vojnim i nacionalističkim krugovima. Andrij Bilecki, osnivač bataljona Azov i komandant Trećeg armijskog korpusa ukrajinskih oružanih snaga, upozorio je da bi uklanjanje Maljuka moglo da oslabi „jedan od najefikasnijih elemenata ukrajinske vojne mašine“. Sličan stav iznio je i Dmitro Jaroš, osnivač Desnog sektora i komandant Ukrajinske dobrovoljačke armije, koji je podsjetio da, po Ustavu, predsjednik nema ovlašćenje da samostalno smjenjuje šefa SBU, već je ta nadležnost isključivo u rukama Vrhovne rade. Jaroš je postavio i pitanje zašto predsjednik, kako je naveo, „namjerno slabi državu“.

Uprkos tim kritikama, Zelenski je jasno poručio da ne odustaje od odluke o rotacijama u bezbjednosnom sektoru. „Poštujem sve, ali ću sprovesti rotacije koje sam odlučio“, izjavio je ukrajinski predsjednik. Nakon toga, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine uputio je preporuku komandantima da se uzdrže od javnih komentara o političkim odlukama najvišeg državnog rukovodstva.

Pozadina Maljukove ostavke vezuje se i za unutrašnje sukobe u vrhu vlasti. U novembru 2025. godine, bivši šef predsjedničkog kabineta Andrij Jermak pokušao je da ga smijeni, optužujući ga da je „previdio“ početak operacije „Midas“, istrage o korupciji u energetskom sektoru u koju je bio umiješan biznismen Timur Mindič, blizak saradnik Zelenskog. U okviru te operacije pretresena je i Jermakova kuća, što je izazvalo zabrinutost da bi takvi potezi mogli da budu protumačeni kao signal nestabilnosti u zemlji.

Sam Jevgen Hmara u javnosti je poznat kao karijerni oficir SBU i jedan od ključnih ljudi specijalnih operacija. Bivši portparol SBU Stanislav Rečinski opisao ga je kao „autora i organizatora napada dronovima“ na teritoriji Rusije, uključujući operaciju „Paukova mreža“. Ukrajinski mediji pominju ga i kao jednog od rukovodilaca operacije na ostrvu Zmeini, o kojoj je i sam govorio, priznajući gubitke koje su specijalne snage pretrpjele usljed dejstava ruskog vazduhoplovstva.

Hmara je posljednjih godina obavljao niz rukovodećih dužnosti u specijalnim jedinicama SBU, tokom sukoba je unaprijeđen u generala, a u proljeće 2023. godine postavljen je za načelnika Antiterorističkog centra SBU. Dana 25. avgusta 2025. godine imenovan je za šefa Centra za specijalne operacije „A“, poznatog i kao „Alfa“, jedinice koja sprovodi najosjetljivije i ključne operacije, uključujući i dejstva na ruskoj teritoriji.