BEOGRAD – Evropska unija nastoji da ojača politički i strateški uticaj na Balkanu, a pritisci na Srbiju da napusti dosadašnji spoljnopolitički kurs dio su šireg nastojanja da se ruski uticaj u regionu svede na najmanju moguću mjeru, ocijenio je ruski politikolog Jurij Samonkin u izjavi za portal „Njuz.ru”.
Samonkin, predsjednik kolegijuma Centra za istraživanje i razvoj evroazijstva i ekspert Izborskog kluba, smatra da Brisel od Srbije ne očekuje samo ispunjavanje formalnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji, već i suštinsku promjenu njenog odnosa prema Rusiji i dosadašnjoj politici vojne neutralnosti.
„U shvatanju elita Evropske unije, na Balkanu ne bi trebalo da postoji nikakav ruski uticaj. U idealnom slučaju, željeli bi da ovaj region pretvore u istureno uporište NATO-a”, izjavio je Samonkin.
Njegova ocjena uslijedila je nakon što je Evropska komisija u novembarskom izvještaju o napretku Srbije ponovo zatražila veće usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike Beograda sa zajedničkom politikom Evropske unije, uključujući i restriktivne mjere protiv Rusije.
Srbija, koja je status kandidata za članstvo u EU stekla 2012. godine, do sada nije pristupila evropskim sankcijama Moskvi, nastojeći da zadrži samostalnost u vođenju spoljne politike i očuva odnose sa različitim međunarodnim partnerima.
U izvještaju Evropske komisije za 2026. godinu navodi se da Srbija nije uskladila svoju politiku sa sankcijama EU protiv Rusije, ali se istovremeno konstatuje da sarađuje sa Briselom u sprečavanju njihovog zaobilaženja i da je pružila značajnu podršku Ukrajini.
Brisel, pored spoljnopolitičkog usaglašavanja, kao važne uslove za napredovanje Srbije u pristupnim pregovorima ističe jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.
Samonkin, međutim, smatra da se iza insistiranja na promjeni spoljnopolitičkog kursa nalazi i geopolitički interes zapadnih centara moći da Balkan u potpunosti uključe u sopstvenu sferu uticaja.
Prema njegovoj ocjeni, Srbija predstavlja jednu od preostalih prepreka takvom pristupu, prije svega zbog odluke da ne uvede sankcije Rusiji i da zadrži tradicionalne političke i diplomatske veze sa Moskvom.
On smatra da Beograd još nije spreman da se odrekne samostalnog odlučivanja u spoljnoj politici, a razloge za to vidi i u istorijskim odnosima srpskog i ruskog naroda, kao i u simpatijama prema Rusiji koje su i dalje prisutne u dijelu srpskog društva.
Pitanje sankcija Rusiji tako ostaje jedna od najvažnijih tačaka neslaganja Beograda i Brisela. Evropska unija puno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom smatra uslovom za članstvo, dok Samonkin ocjenjuje da se tim zahtjevom istovremeno nastoji ograničiti prostor Srbije za vođenje nezavisne politike.
Srbija, kao država koja je proglasila vojnu neutralnost, ostaje pred zahtjevom da svoje evropske integracije uskladi sa očuvanjem samostalnosti u spoljnopolitičkom i bezbjednosnom odlučivanju.
Komentari (0)