VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je evropske lidere i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da postignu mirovni sporazum sa Rusijom, pošto je u kineskom Šenženu razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tramp je evropskim saveznicima prenio uvjerenje da je Moskva spremna na dogovor, istovremeno dovodeći u pitanje opravdanost daljeg izdvajanja milijardi za finansiranje Ukrajine, objavio je „Vašington post”, pozivajući se na četiri izvora upoznata sa sadržajem razgovora.

Američki predsjednik uključio se telefonom u sastanak takozvane koalicije voljnih, održan 19. novembra u Berlinu, na kojem su učestvovali vodeći evropski zvaničnici, Zelenski i američki pregovarači Džared Kušner i Stiv Vitkof.

Prema pisanju američkog lista, razgovor je organizovan preko telefona Trampovog zeta Džareda Kušnera. Predsjednikova pomoćnica Natali Harp pozvala je Kušnera iz predsjedničkog aviona „Er fors van”, nakon čega je telefon predat Trampu.

Američki predsjednik obavijestio je učesnike berlinskog sastanka da je najveći dio razgovora sa Putinom bio posvećen mogućnostima okončanja rata u Ukrajini.

Prema svjedočenju jednog od izvora „Vašington posta”, Tramp je poručio da je ruski predsjednik „spreman da postigne dogovor koji ne bi prihvatio prije nekoliko mjeseci”.

Tramp je istovremeno ukazao na finansijske posljedice nastavka sukoba po evropske države, ocijenivši da Evropa troši „milijarde i milijarde” na pomoć Ukrajini, iako bi ta sredstva mogla da koristi za sopstvene potrebe.

Govoreći o ljudskim gubicima, američki predsjednik uporedio je krvoproliće u Ukrajini sa bitkom kod Getisburga, jednom od najkrvavijih bitaka Američkog građanskog rata.

Donbas u zamjenu za NATO

Istovremeno, „Volstrit žurnal” objavio je da su Džared Kušner i specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof tokom prethodnih mjeseci u zatvorenim pregovorima razmatrali mogućnost da Ukrajina dobije članstvo u NATO-u u zamjenu za teritorijalne ustupke Rusiji.

Prema izvorima lista, američki pregovarači razmatrali su dva osnovna scenarija.

Prvi podrazumijeva da se Kijev povuče sa preostalih djelova Donbasa koje kontroliše, dok bi Ukrajini zauzvrat bilo omogućeno pristupanje Sjevernoatlantskoj alijansi.

Drugi scenario predviđa zamrzavanje sukoba duž postojeće linije fronta, uz zaključivanje međunarodnog sporazuma kojim bi Sjedinjene Američke Države, a potencijalno i evropski saveznici, Ukrajini pružili bezbjednosne garancije za sprečavanje novog oružanog sukoba.

Ipak, „Volstrit žurnal” naglašava da nije utvrđeno u kojoj mjeri Vašington ove mogućnosti razmatra kao konkretne predloge, posebno imajući u vidu ranije Trampove izjave da je članstvo Ukrajine u NATO-u nerealno.

Dodatnu prepreku predstavlja stav Moskve, koja se godinama protivi ulasku Ukrajine u zapadni vojni savez i zahtijeva da njena vojna neutralnost bude dio svakog budućeg mirovnog rješenja.

Zelenski je ranije potvrdio da su američki pregovarači pokrenuli pitanje mogućeg povlačenja ukrajinskih snaga iz Donbasa u zamjenu za članstvo u NATO-u, ali je naglasio da Kijev ne pristaje na predaju teritorija.

Kušner: Bezbjednosne garancije slične Članu 5 ozbiljna obaveza

Džared Kušner izjavio je za Rojters da je Tramp otvoren za razmatranje bezbjednosnih garancija Ukrajini po modelu sličnom Članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa kolektivnu odbranu članica NATO-a.

„Iz perspektive Sjedinjenih Američkih Država, pružanje bezbjednosnih garancija sličnih onima iz Člana 5 veoma je, veoma ozbiljan korak”, rekao je Kušner.

On je naglasio da takve obaveze moraju biti u skladu sa američkim nacionalnim interesima i predstavljati dio šireg bezbjednosnog sporazuma.

Kušner je ocijenio i da su američki diplomatski napori doprinijeli većoj spremnosti Moskve da razgovara o određenim oblicima bezbjednosnih garancija, mada konkretan dogovor još nije postignut.

Poslije berlinskog sastanka istakao je da je evropska podrška Ukrajini ostala snažna i da predsjednik Tramp želi da evropske zemlje učestvuju u oblikovanju konačnog mirovnog rješenja.

Putin traži kompromise, odbacuje evropske trupe u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je poslije razgovora sa Trampom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom u Šenženu da Moskva ostaje spremna za pregovore, ali da postizanje sporazuma zavisi od spremnosti Kijeva na kompromise.

„Pitanje je na Ukrajini. Želim još jednom da ponovim: ako žele, neka pristanu na kompromise koje su Amerikanci predložili prije Ankoridža”, poručio je Putin.

Ruski predsjednik ponovio je protivljenje raspoređivanju evropskih vojnih snaga na ukrajinskoj teritoriji poslije eventualnog mirovnog sporazuma, ocjenjujući da bi takvo rješenje predstavljalo problem za bezbjednost Rusije.

Istovremeno, pozvao je evropske predstavnike na razgovore u Moskvu, naglašavajući da je neophodno utvrditi šta Evropska unija konkretno može da ponudi u budućem pregovaračkom procesu.

„Moramo da razumijemo šta će Evropa donijeti ovim pregovorima”, rekao je Putin.

On je isključio i mogućnost povratka razgovorima o ograničenom prekidu vatre koji bi obuhvatio energetsku infrastrukturu i plovidbu Crnim morem, nakon ukrajinskih napada na Krimski most 16. i 17. novembra.

„Nakon udara na Krimski most, nećemo pregovarati. Odgovorićemo na ove udare”, poručio je ruski predsjednik, najavljujući snažniji odgovor Moskve.

Berlin protiv nove Jalte, Evropa nastavlja podršku Kijevu

Dok Vašington nastoji da ubrza diplomatske razgovore sa Moskvom, među evropskim liderima ostaju razlike u pogledu uslova pod kojima bi rat mogao biti okončan.

Francuski predsjednik Emanuel Makron založio se za ponovno razmatranje mogućnosti članstva Ukrajine u NATO-u, dok njemački kancelar Fridrih Merc, prema navodima „Volstrit žurnala”, nije podržao takav pristup.

Merc je, komentarišući trilateralni sastanak predsjednika Rusije, SAD i Kine, odbacio ideju da se budućnost evropske bezbjednosti rješava po modelu Jaltske konferencije iz 1945. godine.

„Format Jalte neće donijeti mir”, poručio je njemački kancelar, insistirajući da Evropa i Ukrajina moraju imati neposrednu ulogu u odlučivanju o sopstvenoj bezbjednosti.

Evropski lideri istovremeno su potvrdili namjeru da nastave vojnu, finansijsku i političku podršku Kijevu dok se ne postigne održiv mirovni sporazum.

Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof ocijenio je razgovore u Berlinu kao „iskrene i produktivne”, naglasivši da su evropski učesnici pokazali ozbiljnu posvećenost diplomatskom rješavanju sukoba.

„Još uvijek ima mnogo važnog posla koji treba obaviti i mi ćemo nastaviti ove napore u tijesnoj koordinaciji sa našim saveznicima dok težimo postizanju trajnog mira”, napisao je Vitkof na društvenoj mreži Iks.

Dok Vašington ispituje mogućnosti kompromisa, Moskva ostaje pri protivljenju ukrajinskom članstvu u NATO-u, a Kijev odbija da se odrekne teritorija koje su pod njegovom kontrolom.