Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da nije siguran da će se potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens kandidovati na predsjedničkim izborima 2028. godine, dok se u Republikanskoj stranci, poslije poraza na kongresnim izborima 3. novembra, otvara rasprava o političkoj budućnosti stranke i mogućnosti da ona nastavi djelovanje bez neposrednog oslanjanja na Trampa.

Tramp je u razgovoru sa novinarima ocijenio da je prerano govoriti o budućim predsjedničkim kandidatima i da još nije poznato ko će ući u izbornu trku.

„Možda se niko uopšte neće kandidovati. Možda ni on neće”, rekao je Tramp, govoreći o Vensu, koji se u republikanskim političkim krugovima već duže pominje kao mogući nasljednik aktuelnog predsjednika.

Njegova izjava uslijedila je pošto su demokrate na kongresnim izborima osvojile kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom, čime su republikanci izgubili zakonodavnu većinu na koju se Tramp oslanjao tokom dosadašnjeg dijela drugog predsjedničkog mandata.

Republikanci traže odgovor na izborni poraz

Prema pisanju američkog „Politika”, pojedini republikanski funkcioneri već su započeli razgovore o tome kako stranka treba da izgleda poslije Trampovog odlaska iz Bijele kuće. U privatnim razgovorima dio stranačkog rukovodstva odgovornost za izborni poraz povezuje sa predsjednikovom politikom, njegovim odnosom prema političkim protivnicima i slabljenjem podrške među nezavisnim i umjerenim biračima.

Unutar stranke sve otvorenije se postavlja pitanje da li politički pokret koji je Tramp izgradio može da obezbijedi izborne pobjede i kada on lično nije kandidat.

Džonatan Flečer, bivši predsjednik Republikanske stranke u okrugu Gaston, smatra da stranka mora da proširi biračku osnovu i ponovo pridobije građane koji ne pripadaju njenom konzervativnom jezgru.

„Tramp je uradio mnogo sjajnih stvari, ali stranka ne može zauvijek ostati Trampova stranka”, rekao je Flečer.

On je naglasio da budući izborni rezultati zavise od sposobnosti republikanaca da pridobiju birače iz političkog centra, umjesto da se oslanjaju isključivo na Trampovu najvjerniju bazu.

Na neophodnost preispitivanja stranačke strategije ukazao je i senator iz Jute Džon Kertis, koji je izborni rezultat nazvao „pozivom na buđenje”.

Kertis je poručio da republikanci ne mogu objašnjavati poraz isključivo djelovanjem medija i političkih protivnika, već da moraju da analiziraju sopstvene greške.

Prema njegovim riječima, optuživanje medija neće donijeti rezultate ukoliko stranka nije spremna da se „pogleda u ogledalo”.

Politički konsultant Rajan Štubenrauh ocijenio je da su na opredjeljenje nezavisnih birača uticali stavovi prema samom Trampu, više nego tradicionalna sporna pitanja američke unutrašnje politike, poput prava na abortus i posjedovanja oružja.

Ove ocjene ukazuju na razmimoilaženja unutar Republikanske stranke o uzrocima poraza i načinu na koji treba pristupiti narednim izborima.

Tramp odbacuje odgovornost

Američki predsjednik, međutim, izborni neuspjeh svoje stranke objašnjava činjenicom da se njegovo ime nije nalazilo na glasačkim listićima.

„Da sam bio tamo, pobijedili bismo sa ogromnom razlikom”, poručio je Tramp, ističući da republikanski kandidati nisu uspjeli da obezbijede podršku kakvu je on dobijao na predsjedničkim izborima.

Ovakvo tumačenje razlikuje se od ocjena dijela republikanaca koji smatraju da stranka mora da pronađe način da pobjeđuje i bez Trampovog neposrednog učešća u izbornoj trci.

Rasprave su posebno značajne za buduće predsjedničke izbore, pošto Trampov drugi mandat ističe 20. januara 2029. godine. Prema 22. amandmanu na Ustav SAD, niko ne može biti izabran za predsjednika više od dva puta, zbog čega Tramp ne može da osvoji još jedan predsjednički mandat redovnim izbornim putem.

Vens za poraz optužuje rat sa Iranom

Posebnu pažnju izazvala je reakcija potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je poslije izbora iznio ocjenu uzroka republikanskog poraza koja se razlikuje od objašnjenja predsjednika Trampa.

Vens je u objavi na društvenim mrežama naveo da su mnogi birači koji su podržali republikance 2024. godine sada nezadovoljni ratom sa Iranom, rastom životnih troškova i nedovoljnom usredsređenošću administracije na ekonomske probleme američkih građana.

Prema njegovoj ocjeni, birači žele okončanje rata, smanjenje inflacije, dosljedniju primjenu politike „Amerika na prvom mjestu” i drugačiji pristup odnosima sa Izraelom.

Te poruke dobile su posebnu težinu jer je Vens ranije javno podržavao odluke administracije u vezi sa Iranom, iako je, prema izvještavanju „Vašington posta”, unutar administracije izražavao rezerve prema vojnoj intervenciji.

Tramp je ocijenio da je Vensovo obraćanje dobro, ali je istovremeno branio svoju odluku o ratu sa Iranom, ne prihvatajući ocjenu da je američka vojna intervencija bila pogrešan potez.

Vensov istup podržao je i Donald Tramp Mlađi, koji ima značajan uticaj među pristalicama pokreta MAGA.

Neizvjesna podrška za predsjedničke izbore 2028.

Izborni poraz dodatno je otvorio pitanje ko će predstavljati Republikansku stranku na predsjedničkim izborima 2028. godine.

Vens je do sada smatran jednim od najistaknutijih potencijalnih kandidata, ali njegova bliska povezanost sa Trampovom administracijom predstavlja jedno od pitanja o kojima se raspravlja unutar stranke.

Kako navodi „Politiko”, pojedini republikanski donatori smatraju da stranka ne treba da ponudi biračima jednostavan nastavak Trampove politike.

Jedan donator ocijenio je da Amerikanci ne žele „Trampa 3.0”, ali da bi mogli da prihvate umjereniju verziju njegovog političkog pristupa.

Prema tom stanovištu, Vensu nedostaje sopstveni, samostalno izgrađen politički pokret, zbog čega bi stranka trebalo da razmotri kandidata među republikanskim guvernerima.

Ipak, stavovi u republikanskom rukovodstvu nisu jedinstveni.

„Vašington post” je početkom avgusta objavio da je Tramp u privatnom razgovoru sa donatorima poručio da republikanci treba da podrže Vensa na predsjedničkim izborima.

„Na kraju, moramo da izaberemo Džej Di Vensa”, rekao je tada Tramp, prema navodima dvojice sagovornika američkog lista.

Međutim, predsjednik nije javno potvrdio da će podržati Vensovu kandidaturu. Naprotiv, u više navrata je naglasio da je prerano za takvu odluku, dok se kao još jedno moguće ime u budućoj predsjedničkoj trci pominje državni sekretar Marko Rubio.

Sam Vens je 19. oktobra izjavio da još nije odlučio da li će se kandidovati, ali da vjeruje da bi dobio Trampovu podršku ukoliko donese takvu odluku.

„Zaista još nisam odlučio šta ću raditi 2028. godine. Nisam se time bavio. Mislim da će me predsjednik podržati ako se kandidujem”, rekao je Vens u razgovoru sa novinarom Markom Halperinom.

On je naglasio da o mogućoj kandidaturi još nije razgovarao sa Trampom i da će odluku donijeti poslije razmatranja porodičnih i političkih okolnosti.

Trampova najnovija izjava, kojom nije isključio mogućnost da Vens odustane od predsjedničke trke, pokazuje da aktuelni predsjednik i dalje ne želi javno da odredi svog političkog nasljednika.

Pad popularnosti i nezadovoljstvo ekonomskom politikom

Problemi Republikanske stranke povezani su i sa padom popularnosti američkog predsjednika tokom njegovog drugog mandata.

Prema istraživanju Univerziteta Kvinipijak, čije je rezultate početkom avgusta prenio „Aksios”, Trampov rad odobravalo je 32 odsto ispitanika.

Taj rezultat bio je niži od njegovog najslabijeg zabilježenog rejtinga u prvom predsjedničkom mandatu, kada je u decembru 2017. godine podršku imalo 33 odsto anketiranih.

„Aksios” je kao tri posebno sporne oblasti Trampove politike izdvojio rat sa Iranom, carine i predsjednikovo angažovanje na projektima izgradnje spomenika.

Prema ocjeni tog medija, ove teme zauzimaju značajan dio predsjednikove pažnje, iako ne uživaju široku podršku američke javnosti.

Rast troškova života, posljedice carinske politike i nezadovoljstvo ratom sa Iranom našli su se i u središtu postizbornih rasprava republikanaca.

Dio stranačkih predstavnika smatra da republikanci moraju više pažnje da posvete kupovnoj moći građana i ekonomskoj sigurnosti domaćinstava, dok Trampovi saveznici ističu da predsjednik i dalje ima snažnu podršku među konzervativnim biračima.

Demokratska većina otvara i pitanje opoziva predsjednika

Promjena odnosa snaga u Kongresu postavlja i pitanje budućih odnosa između Bijele kuće i zakonodavne vlasti.

Tramp je ranije upozoravao da bi demokrate, ukoliko osvoje većinu u Kongresu, mogle ponovo da pokrenu postupak njegovog opoziva.

Američki predsjednik je odbacivao postojanje osnova za impičment, tvrdeći da bi pokretanje takvog postupka politički naškodilo demokratama.

Tramp je tokom prvog predsjedničkog mandata dva puta bio opozvan u Predstavničkom domu, ali ga je Senat u oba postupka oslobodio optužbi.

Eventualno pokretanje novog postupka zahtijevalo bi konkretne pravne i političke osnove, dok je za osudu i smjenjivanje predsjednika neophodna dvotrećinska većina prisutnih senatora.

Promjenu političke situacije u Sjedinjenim Američkim Državama prate i u Moskvi. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da su kongresni izbori unutrašnje pitanje SAD, ali je potvrdio da Rusija pažljivo prati politička dešavanja u Vašingtonu.

„Mi, naravno, to veoma pažljivo pratimo, kao i ostatak svijeta”, rekao je Peskov.

Republikanci se tako poslije gubitka kontrole nad Kongresom suočavaju sa dva povezana pitanja: kako će sarađivati sa demokratskom većinom tokom preostale dvije godine Trampovog mandata i ko će preuzeti vođstvo stranke na predsjedničkim izborima 2028. godine.

Iako Tramp ostaje centralna figura republikanskog političkog pokreta, postizborne izjave stranačkih funkcionera pokazuju da je rasprava o njegovom nasljedniku već počela. Odluka Džej Di Vensa o predsjedničkoj kandidaturi i stav samog Trampa prema budućem stranačkom kandidatu ostaju otvorena pitanja.