BERLIN – Odnos Njemaca prema Rusiji više govori o istorijskim iskustvima, unutrašnjim protivrječnostima i političkim podjelama same Njemačke nego o savremenoj ruskoj politici, ocjenjuje švajcarski dnevnik „Noje cirher cajtung” (Neue Zürcher Zeitung), analizirajući razloge zbog kojih značajan dio njemačkog društva zadržava pozitivnu predstavu o Moskvi uprkos dubokom pogoršanju odnosa dvije zemlje.

Švajcarski list ukazuje da su njemačko-ruski odnosi vjekovima obilježeni suprotstavljenim osjećanjima, od kulturnog i političkog divljenja do nepovjerenja i otvorenog neprijateljstva. Ta istorijska protivrječnost, prema ocjeni autora, nije nestala ni nakon izbijanja rata u Ukrajini, već je dobila novu političku dimenziju.

Posebnu pažnju privlači činjenica da njemačko društvo nema jedinstven pogled na Rusiju. Dok politički i bezbjednosni vrh u Berlinu Moskvu posmatra kao ozbiljnu prijetnju evropskoj bezbjednosti, dio stanovništva i dalje u Rusiji prepoznaje državu sa kojom Njemačka treba da obnovi dijalog i uspostavi stabilnije odnose.

Gorbačov i njemačka zahvalnost Rusiji

Jedan od najvažnijih razloga za takve stavove leži u istorijskom sjećanju na ujedinjenje Njemačke 1990. godine.

Mihail Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, u njemačkom društvu zadržao je poseban ugled zbog svoje uloge u mirnom okončanju podjele zemlje. Zahvalnost prema njemu, kako se navodi u analizi, tokom decenija prerasla je u širu naklonost prema Rusiji, iako je riječ o različitim istorijskim i političkim okolnostima.

Autor upozorava da sjećanja na Gorbačova i nekadašnju sovjetsku politiku često utiču na način na koji Njemci procjenjuju današnju Moskvu.

Takva predstava nije ograničena isključivo na stanovnike nekadašnje Istočne Njemačke, mada se u tom dijelu zemlje češće ističu istorijske, kulturne i lične veze sa Rusijom.

Švajcarski list ocjenjuje da je rasprostranjeno uvjerenje o posebnoj bliskosti istočnih Njemaca sa Moskvom previše pojednostavljeno. Iskustva stanovnika bivše Njemačke Demokratske Republike razlikuju se, a njihovi politički stavovi ne mogu se objasniti samo zajedničkom prošlošću.

Putin kao simbol snažne vlasti

U analizi se razmatra i odnos dijela njemačkih građana prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Prema tumačenju autora, pozitivan stav prema ruskom lideru u pojedinim slučajevima nije neposredno povezan sa poznavanjem političkih prilika u Rusiji, već sa predstavom o odlučnom rukovodiocu i snažnoj državnoj vlasti.

U tom kontekstu Putin za dio njemačke javnosti predstavlja simbol političkog stila koji se razlikuje od načina funkcionisanja njemačkih institucija i sistema donošenja odluka.

Švajcarski dnevnik ocjenjuje da ovakve predstave mogu biti pogodne za političko iskorišćavanje, naročito u uslovima rastućeg nezadovoljstva domaćom politikom i ekonomskim prilikama.

Rusija kao tema njemačkih izbornih sukoba

Odnos prema Moskvi postao je i jedno od pitanja unutrašnjeg političkog nadmetanja u Njemačkoj.

Alternativa za Njemačku (AfD) i politički savez Sahre Vagenkneht koristili su u javnim nastupima poruke o neophodnosti diplomatskog rješavanja sukoba u Ukrajini, preispitivanju dosadašnje politike prema Rusiji i potrebi da se izbjegne dalja eskalacija.

Iako između ovih političkih organizacija postoje značajne programske i ideološke razlike, njihovi stavovi o odnosima sa Moskvom u pojedinim pitanjima pokazuju sličnosti.

Autor analize smatra da Kremlj nastoji da iskoristi postojeće političke podjele kako bi oslabio njemačku podršku Ukrajini i uticao na jedinstvo NATO-a.

Istovremeno se ukazuje na opasnosti od sajber napada, dezinformacija i drugih oblika hibridnog djelovanja, koje njemačke vlasti i zapadni bezbjednosni krugovi povezuju sa Rusijom.

Takve ocjene, međutim, ne mijenjaju činjenicu da u njemačkom društvu postoje različita gledišta o tome kako bi Berlin trebalo da uredi dugoročne odnose sa Moskvom.

Njemce više brinu lična i ekonomska sigurnost

Posebno je zanimljiv dio analize koji se odnosi na rezultate istraživanja javnog mnjenja iz novembra 2025. godine.

Prema podacima navedenim u materijalu, svega šest odsto ispitanika povezalo je pitanje bezbjednosti sa ratom u Ukrajini.

Znatno veći značaj građani su pridavali ličnoj sigurnosti, bezbjednosti članova porodice i finansijskoj stabilnosti.

Ovi rezultati ukazuju na razliku između spoljnopolitičkih prioriteta njemačkih vlasti i neposrednih briga stanovništva.

Dok se u političkim i bezbjednosnim raspravama sve više govori o vojnim prijetnjama, izdvajanjima za odbranu i suprotstavljanju Rusiji, građani pitanje sigurnosti u znatnoj mjeri povezuju sa sopstvenim životnim uslovima.

Upravo ta razlika, prema analizi švajcarskog lista, predstavlja jedan od razloga zbog kojih političke poruke o potrebi mirnog rješavanja ukrajinskog sukoba i normalizaciji odnosa sa Moskvom i dalje nalaze odjek u dijelu njemačke javnosti.

Šira slika njemačko-ruskih odnosa pokazuje da istorijske simpatije, političke procjene i ekonomski interesi ne moraju da budu usklađeni sa zvaničnom spoljnom politikom Berlina.

Zato, kako proizlazi iz analize „Noje cirher cajtunga”, rasprave o Rusiji u Njemačkoj istovremeno predstavljaju i rasprave o njemačkom identitetu, odnosu prema sopstvenoj prošlosti i budućem mjestu zemlje u evropskom bezbjednosnom poretku.