MOSKVA – Izborna pobjeda Studentske liste u Srbiji otvorila je niz pitanja u ruskim političkim i analitičkim krugovima, od mogućeg zaokreta spoljne politike Beograda do posljedica postizbornih kadrovskih promjena u državnim institucijama. Posebno oštre ocjene iznio je poslanik Državne dume i predsjednik Instituta zemalja ZND Konstantin Zatulin, koji je predvodio rusku delegaciju posmatrača na parlamentarnim izborima 25. oktobra.

U opširnom intervjuu za TASS, Zatulin je doveo u pitanje političku samostalnost pobjedničkog pokreta i upozorio da bi Srbija mogla da se suoči sa lustracijom i progonom ljudi povezanih sa dosadašnjom vlašću, uključujući i one čija pojedinačna odgovornost nije utvrđena.

„Uvjeren sam da će sada uslijediti kampanja lustracije i progona svih ljudi i struktura bliskih Vučiću, i krivih i nevinih. To se već dešava – počeli su, naravno, od televizije”, izjavio je Zatulin.

Njegova ocjena odnosi se na moguće posljedice političkih promjena poslije izbora, ali predstavlja stav ruskog parlamentarca, a ne zvanično utvrđenu ocjenu ruskih državnih institucija.

Pobjeda bez jasnog političkog programa

Zatulin smatra da izborni rezultat ne predstavlja nužno potvrdu političkog programa Studentske liste, već prije svega izraz nezadovoljstva građana dugogodišnjom vlašću Aleksandra Vučića.

Prema njegovoj ocjeni, značajan dio biračkog tijela glasao je protiv dosadašnjeg rukovodstva Srbije, dok su programska orijentacija, unutrašnja organizacija i budući kadrovski raspored pobjedničkog pokreta ostali nedovoljno razjašnjeni.

„Birač nije toliko glasao za Studentsku listu, koja i poslije pobjede za mnoge birače ostaje nepoznanica, koliko protiv Vučića i njegovog tima, koji su bili na vlasti već 14 godina”, ocijenio je Zatulin.

On je ukazao da su korupcija i zloupotrebe vlasti bile centralne teme opozicione kampanje, dodajući da su za takvo nezadovoljstvo postojali realni razlozi. Istovremeno je ocijenio da se slične poruke koriste i u političkim pokretima koje on naziva „obojenim revolucijama”.

Zatulin tvrdi i da je opozicija imala podršku iz inostranstva, prije svega iz država Evropske unije i NATO-a. Prema njegovom tumačenju, zapadne zemlje zainteresovane su za promjenu srpske politike prema Rusiji i Kosovu i Metohiji.

Zahtjevi za smjene u policiji, tužilaštvu i bezbjednosnim službama

Posebnu pažnju ruskih medija privukli su zahtjevi Studentske liste za smjene rukovodilaca ključnih državnih institucija.

„Komersant” je 30. oktobra, pozivajući se na TASS, izvijestio da je pobjednički blok zatražio ostavke rukovodilaca policije, Žandarmerije, Višeg javnog tužilaštva, Specijalne antiterorističke jedinice i Vojnoobavještajne agencije.

Posebno je zatražena ostavka direktora Bezbjednosno-informativne agencije Vladimira Orlića.

Predstavnica Studentske liste Svetlana Stanarević iznijela je tvrdnju da je BIA pretvorena u instrument zaštite interesa jedne političke stranke, umjesto da služi bezbjednosti države.

Studentska lista istovremeno tvrdi da joj je cilj vraćanje institucija građanima i utvrđivanje odgovornosti za nezakonito postupanje.

Međutim, postavlja se pitanje na koji način će biti razgraničeni politički zahtjevi za smjene od zakonskih postupaka za utvrđivanje individualne odgovornosti. Rezultat parlamentarnih izbora daje pobjedničkoj većini pravo da formira vladu, ali sam po sebi ne predstavlja pravni osnov za razrješenje svakog funkcionera u pravosuđu, bezbjednosnom sistemu ili nezavisnim institucijama.

Upravo u tom kontekstu posebnu težinu dobija Zatulinovo upozorenje na opasnost da postizborne promjene obuhvate i lica protiv kojih nije utvrđena odgovornost za kršenje zakona.

Moskva sumnja u političku samostalnost nove većine

Jedno od centralnih pitanja u ruskim analizama jeste da li će buduća vlada Srbije samostalno donositi spoljnopolitičke odluke ili će prihvatiti zahtjeve Evropske unije.

Zatulin smatra da će odnos prema Rusiji predstavljati jedan od najvažnijih pokazatelja samostalnosti Studentske liste.

On je podsjetio da su predstavnici pobjedničkog pokreta najavili nastavak saradnje sa Moskvom i protivljenje uvođenju sankcija, ali je postavio pitanje koliko su ta obećanja pouzdana.

„U kojoj mjeri oni zaista odgovaraju za svoje riječi? Da li su slobodni u svojim odlukama, nezavisni, kako žele da se predstave? To će uskoro postati jasno”, poručio je ruski poslanik.

Prema njegovoj ocjeni, ukoliko nova vlast prihvati zahtjeve evropskih zemalja suprotne dosadašnjoj politici Srbije prema Rusiji, to bi pokazalo njenu zavisnost od spoljnopolitičkih očekivanja Brisela.

Zatulin je upozorio i na političku neujednačenost Studentske liste, postavljajući pitanje da li pokret bez jasno istaknutog lidera može da formira vladu koja će jedinstveno nastupati u najvažnijim državnim pitanjima.

Komersant: obećanja o sankcijama tek treba da prođu provjeru

Ruski „Komersant” objavio je 4. novembra da nova parlamentarna većina u Srbiji namjerava da nastavi evropske integracije, ali bez uvođenja sankcija Rusiji.

List se pozvao na izjavu predstavnice Studentske liste Mirjane Nikolić, koja je u intervjuu agenciji Frans pres potvrdila da članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj Srbije.

„To ostaje strateški cilj. Gotovo svi naši susjedi članice su Evropske unije. Sa geostrateškog i geopolitičkog stanovišta nalazimo se u Evropi”, navela je Nikolićeva.

Ona je kao jedan od najvažnijih prioriteta buduće vlade označila borbu protiv korupcije.

Ipak, odnos prema Rusiji ostaje pitanje o kojem se u Moskvi pažljivo prate izjave predstavnika pobjedničke koalicije, naročito poslije upozorenja Aleksandra Vučića da bi nova vlast mogla da uvede sankcije već u martu ili aprilu 2027. godine.

Predstavnik Studentske liste Jovo Bakić ranije je, u izjavi za RT Balkan, odbacio mogućnost uvođenja sankcija i poručio da pokret poštuje Rusiju kao veliku silu, istorijskog partnera i, u mnogim slučajevima, zaštitnika Srbije.

„Mi nismo ovdje da bismo udovoljavali strancima, već da bismo djelovali u skladu sa našim nacionalnim interesima”, izjavio je Bakić, govoreći i o nastavku energetske saradnje sa Moskvom.

Time su predstavnici Studentske liste javno odbacili mogućnost neposrednog prekida saradnje sa Rusijom, ali u ruskim političkim krugovima ostaje pitanje kako će se ta opredjeljenja primjenjivati nakon formiranja vlade.

Kosovo i Metohija kao test državne politike

Zatulin je posebno upozorio na posljedice mogućeg zanemarivanja pitanja Kosova i Metohije u spoljnopolitičkom programu buduće srpske vlade.

On je ocijenio da su predstavnici Studentske liste tokom kampanje izbjegavali jasnije izjašnjavanje o najosjetljivijim spoljnopolitičkim temama, nastojeći da pažnju birača usmjere na unutrašnja pitanja i borbu protiv korupcije.

Kao primjer mogućih posljedica takvog pristupa naveo je Jermeniju, gdje je premijer Nikol Pašinjan nakon političkih promjena 2018. godine vodio politiku koju Zatulin povezuje sa kasnijim gubitkom jermenske kontrole nad Nagorno-Karabahom.

Ipak, pitanje Kosova i Metohije ostaje jedno od ključnih za odnose Beograda i Moskve, imajući u vidu rusku diplomatsku podršku Srbiji u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

U analizi za „Komersant”, objavljenoj 29. oktobra pod naslovom „Zapadni vektor uz očuvanje ruskog oslonca”, stručnjak Ruskog savjeta za međunarodne poslove Milan Lazović ukazao je da će buduće rukovodstvo Srbije morati da vodi računa o energetskoj zavisnosti, istorijskim odnosima sa Rusijom i značaju ruske podrške po pitanju Kosova i Metohije.

Lazović je izdvojio tri moguća pravca: očuvanje dosadašnjeg balansa, snažnije približavanje Zapadu uz promjenu odnosa prema Moskvi ili odlaganje konačnog geopolitičkog opredjeljivanja.

Prema njegovoj ocjeni, nagli prekid saradnje sa Rusijom bio bi teško sprovodiv zbog ekonomskih, energetskih i diplomatskih interesa Srbije.

Rusija ne najavljuje prekid odnosa sa Beogradom

Uprkos oštrim ocjenama pojedinih ruskih političara, zvanična Moskva nije najavila promjenu odnosa prema Srbiji zbog rezultata parlamentarnih izbora.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 26. oktobra da Rusija visoko cijeni doprinos Aleksandra Vučića razvoju bilateralnih odnosa, ali i da očekuje konstruktivnu saradnju sa novom političkom većinom.

„Želimo da izrazimo nadu da će djelovanje novih političkih snaga biti usmjereno na dalji konstruktivan razvoj odnosa sa Rusijom”, poručio je Peskov.

On je naglasio da saradnja sa Moskvom donosi korist Srbiji i da Rusija želi nastavak razvoja međudržavnih veza.

„Mi ćemo sa svoje strane nastaviti da svesrdno doprinosimo razvoju naših odnosa sa Beogradom, ali, kao što znate, za tango je potrebno dvoje”, izjavio je portparol Kremlja.

Sličan stav iznio je i Zatulin, koji smatra da su rusko-srpski odnosi duboko ukorijenjeni u istorijskim, kulturnim i političkim vezama dva naroda i da mogu izdržati promjene vlasti u Beogradu.

„Smatram da će rusko-srpski odnosi sve izdržati”, poručio je ruski poslanik.

Studentska lista pred prvim političkim provjerama

Izvještaji TASS-a i „Komersanta”, kao i izjave ruskih političara, pokazuju da Moskva pažljivo prati formiranje nove većine u Srbiji, prije svega zbog neizvjesnosti oko buduće spoljne politike i postupanja prema institucijama.

Najoštrije kritike Studentske liste dolaze od Konstantina Zatulina, koji upozorava na mogućnost političkih čistki, dovodi u pitanje stepen samostalnosti pobjedničkog pokreta i traži da njegova obećanja o odnosima sa Rusijom budu potvrđena konkretnim odlukama.

S druge strane, zvanični Kremlj zasad zadržava uzdržan diplomatski pristup, dok predstavnici Studentske liste tvrde da neće uvoditi sankcije Moskvi i da će voditi politiku u skladu sa nacionalnim interesima Srbije.

Zbog toga će za buduće odnose Beograda i Moskve biti značajne ne samo odluke o sankcijama i evropskim integracijama, već i stav nove vlasti prema Kosovu i Metohiji, energetskoj saradnji i nezavisnosti državnih institucija.

Postizborni zahtjevi za smjene i najavljeni postupci protiv funkcionera dosadašnje vlasti biće posebno važni za procjenu da li se političke promjene sprovode u okvirima utvrđenih zakonskih procedura.

Upravo su to pitanja na koja ruski sagovornici i analitičari očekuju odgovore nakon konstituisanja nove Narodne skupštine i formiranja vlade Srbije.