Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i kandidat Studentske liste Dejan Šoškić najavio je da će se preispitivati kako je trošen novac koji je iz budžeta Srbije izdvajan za organizacije u Crnoj Gori, istovremeno ocjenjujući da je dosadašnja politika Beograda doprinosila destabilizaciji susjednih država. U intervjuu podgoričkoj „Pobjedi” Šoškić je, odgovarajući na pitanje o finansiranju organizacija koje se bore za prava Srba, govorio o podršci „manjinskim zajednicama”, ne osvrćući se na činjenicu da Srbi čine gotovo trećinu stanovništva Crne Gore, dok je srpski jezik najzastupljeniji maternji jezik u toj državi.

Šoškićeve izjave otvaraju pitanje kakvu bi politiku prema srpskom narodu u Crnoj Gori vodila buduća vlast u Srbiji, posebno imajući u vidu da je finansijsku podršku organizacijama koje se bave zaštitom nacionalnih prava doveo u vezu sa mogućnošću finansiranja političke nestabilnosti, a da pritom nije naveo nijedan konkretan primjer zloupotrebe sredstava.

Odgovarajući na pitanje „Pobjede” da li će Srbija nastaviti da finansira udruženja i organizacije koje se bore za prava Srba u Crnoj Gori, Šoškić je rekao:

„Odgovarajući nivo podrške manjinskim zajednicama u drugim državama je uobičajena praksa koju sprovodi veliki broj država. Ono što ne bi trebalo da bude slučaj jeste da se takva vrsta podrške pretvara u finansiranje političke nestabilnosti u susjednim državama.”

Šoškić je dodao da su zaštita kulturnog nasljeđa i afirmacija kulture nacionalnih zajednica evropske tekovine, ali i naglasio da takva podrška ne smije da bude zloupotrijebljena niti da ima negativne posljedice po državu u kojoj nacionalna zajednica živi.

Srbi kao manjina, iako ih je svaki treći u Crnoj Gori

Posebnu pažnju privlači činjenica da je Šoškić, govoreći o organizacijama koje se bore za prava Srba, upotrijebio termin „manjinske zajednice”, ne objasnivši kako posmatra specifičan nacionalni i politički položaj srpskog naroda u Crnoj Gori.

Prema zvaničnim rezultatima popisa stanovništva iz 2023. godine, u Crnoj Gori živi 205.370 Srba, odnosno 32,93 odsto ukupnog stanovništva. Istovremeno, 269.307 građana, ili 43,18 odsto, izjasnilo se da im je srpski maternji jezik, što ga čini najzastupljenijim maternjim jezikom u zemlji.

Iako Srbi nisu brojčana većina stanovništva, njihov položaj predstavlja jedno od najvažnijih nacionalnih i ustavnopravnih pitanja u Crnoj Gori. Zato upotreba opšteg termina „manjinska zajednica” u ovom kontekstu otvara pitanje da li Šoškić srpsko nacionalno pitanje u Crnoj Gori posmatra isključivo kroz mehanizme manjinske zaštite.

On u intervjuu nije pomenuo zahtjeve da srpski jezik dobije status službenog jezika, niti pitanje dvojnog državljanstva, iako su upravo to neki od najvažnijih zahtjeva političkih predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori.

Šoškić nije objasnio ni da li bi buduća vlast u Beogradu nastavila da podržava organizacije koje se zakonitim sredstvima zalažu za ostvarivanje tih prava, ukoliko njihovi zahtjevi naiđu na protivljenje vlasti u Podgorici.

Provjera novca ili preispitivanje političke podrške?

Na direktno pitanje novinara „Pobjede” da li će se preispitivati gdje je odlazio novac iz budžeta Srbije namijenjen organizacijama u Crnoj Gori, Šoškić je najavio provjeru dosadašnjeg trošenja sredstava.

„Svako ministarstvo će raditi po zakonu i biti odgovorno da preispita kako su trošena sredstva. Ministarstva Srbije koja su bila najviše uključena u tim poslovima imaće svoj dio zadatka”, poručio je Šoškić.

Kontrola korišćenja budžetskog novca zakonska je obaveza državnih institucija i sama po sebi nije sporna. Međutim, Šoškić je ovu najavu povezao sa upozorenjem da finansijska podrška ne smije postati sredstvo političke destabilizacije susjednih država, bez preciziranja šta bi se pod takvim djelovanjem podrazumijevalo.

Ostaje zato nejasno da li bi predmet najavljenih provjera bile isključivo eventualne finansijske nepravilnosti ili bi se preispitivala i politička opravdanost podrške pojedinim srpskim organizacijama.

Naročito je važno što Šoškić nije naveo nijednu organizaciju koja je, prema njegovim saznanjima, zloupotrijebila novac iz Srbije, niti je iznio dokaze da je takvim sredstvima finansirana nestabilnost u Crnoj Gori.

Takođe, u intervjuu nije objašnjeno gdje bi se povukla granica između zakonitog zalaganja za prava srpskog naroda i političkog djelovanja koje bi buduća vlast Srbije mogla smatrati neprihvatljivim.

Srbija predstavljena kao faktor destabilizacije

Šoškić je u razgovoru za podgorički list iznio i oštru ocjenu dosadašnje regionalne politike Srbije, pripisujući joj odgovornost za nestabilnost u pojedinim susjednim državama.

„Očekujem da će se Srbija iz statusa u kojem je bila faktor koji je destabilizovao određene zemlje u našem susjedstvu okrenuti mnogo odgovornijoj i dobrosusjedskoj politici koja počiva na interesima regiona u cjelini i na saradnji. Vjerujem da će Srbija postati faktor stabilnosti i progresa u regionu”, izjavio je Šoškić.

Iako je ovu ocjenu iznio bez rezerve, nije naveo koje je konkretno države Srbija destabilizovala, niti kojim postupcima je to činila.

U intervjuu nije razjašnjeno ni da li Šoškić pod spornim djelovanjem Beograda podrazumijeva i njegovu političku i institucionalnu saradnju sa predstavnicima srpskog naroda u regionu.

Takva razlika nije bez značaja, jer kritika konkretnih postupaka prethodne vlasti nije isto što i dovođenje u pitanje legitimnosti državne podrške sopstvenom narodu izvan granica Srbije.

Šoškić je, s druge strane, poručio da želi najbolje moguće odnose Srbije i Crne Gore.

„Meni je najprirodnije da Crna Gora i Srbija imaju najviše moguće odnose prijateljstva i saradnje i razumijevanja, vjerovatno možda i za nijansu više u odnosu na neke druge susjedne države”, naveo je on.

Međutim, nije predstavio konkretna rješenja za otvorena pitanja u odnosima dvije države, uključujući položaj srpskog jezika i zahtjeve značajnog dijela građana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Najavljuje reviziju ugovora, kritikuje auto-puteve i EKSPO

U ekonomskom dijelu intervjua Šoškić je najavio preispitivanje velikih državnih ugovora i javnih investicija, optužujući prethodnu vlast za netransparentno trošenje novca i korupciju.

Posebno je govorio o izgradnji auto-puteva, kovid bolnica, stadiona i projektu EKSPO, dovodeći velika izdvajanja za te investicije u vezu sa rizicima od korupcije.

Tvrdio je i da su javne finansije Srbije opterećene sa 28 milijardi evra više duga nego 2012. godine, ali u intervjuu nije obrazložio kretanje duga u odnosu na bruto domaći proizvod, niti razdvojio ekonomsku opravdanost investicija od eventualnih nezakonitosti prilikom njihovog ugovaranja.

Govoreći o EKSPO-u, Šoškić je naveo da se Studentska lista zalaže za poštovanje međunarodnih obaveza, ali i za analizu i moguću izmjenu ugovora tamo gdje se utvrdi da su štetni po državu.

Istovremeno je priznao da njegova politička opcija još nema dovoljno informacija o stepenu realizacije ovog projekta.

Šoškić je najavio i veća ulaganja u obrazovanje, nauku i istraživanje, kao i mjere za poboljšanje budžetske discipline i kontrole javne potrošnje.

Na pitanje da li bi prihvatio funkciju predsjednika Vlade Srbije nije dao direktan odgovor, već je rekao da će Studentska lista uskoro predstaviti kadrovske predloge i da treba poštovati zakonom predviđenu proceduru.

Ipak, najveću pažnju u političkom dijelu njegovog intervjua privlače stavovi o položaju Srba u Crnoj Gori i budućnosti finansijske podrške organizacijama koje se bave zaštitom njihovih prava.

Iako Šoškić nije najavio obustavljanje te pomoći, niti je sve srpske organizacije optužio za političku destabilizaciju, njegove ocjene ostavile su bez odgovora pitanje prema kojim bi kriterijumima buduća vlast Srbije odlučivala o nastavku podrške.

Posebno ostaje otvoreno da li bi zakonita borba za službeni status srpskog jezika, dvojno državljanstvo i ravnopravnost srpskog naroda bila posmatrana kao legitimno ostvarivanje nacionalnih prava ili kao političko djelovanje koje narušava odnose Beograda i Podgorice.

Na to pitanje kandidat Studentske liste u intervjuu „Pobjedi” nije odgovorio.