VAŠINGTON – Rezultati međuizbora za američki Kongres, održanih 3. novembra, pokazali su ozbiljno slabljenje političke podrške predsjedniku Donaldu Trampu i doveli u pitanje njegovu strategiju dugoročnog preoblikovanja Republikanske stranke, ocjenjuje američki „Blumberg”, analizirajući izborni uspjeh demokrata i promjene u biračkom tijelu Sjedinjenih Američkih Država.

Demokratska stranka obezbijedila je kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom, prema projekcijama američkih medija, čime je okončana republikanska kontrola nad zakonodavnom vlašću. Demokrate su osvojile i više senatorskih mjesta u državama koje su decenijama važile za republikanska uporišta, uključujući Kanzas, Ajovu, Teksas i Južnu Karolinu.

Kolumnista „Blumberga” Ronald Braunstin ocjenjuje da izborni rezultati predstavljaju ozbiljan problem za politički model koji je Tramp izgrađivao tokom prethodne decenije, oslanjajući se na pokret MAGA (Make America Great Again – Učinimo Ameriku ponovo velikom).

Umjesto najavljivanog trajnog političkog prestrojavanja američkog biračkog tijela, republikanci su se suočili sa gubitkom dijela podrške upravo u društvenim grupama koje su imale presudnu ulogu u Trampovoj pobjedi na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Ekonomska politika pod udarom birača

Prema analizi „Blumberga”, jedan od glavnih uzroka slabljenja Trampove podrške jeste nezadovoljstvo ekonomskim rezultatima njegove administracije, posebno carinskom politikom i posljedicama koje su trgovinske mjere imale na cijene robe i životni standard stanovništva.

U istraživanjima na koja se analiza poziva, gotovo dvije trećine ispitanika ocijenilo je da su predsjednikove carine i ekonomski program nanijeli štetu američkoj privredi.

Trampov rejting odobravanja, prema navedenim podacima, pao je na 38 odsto, dok je približno šest od deset ispitanika izrazilo uvjerenje da predsjednik lične finansijske interese stavlja ispred interesa države.

Nezadovoljstvo nije ograničeno na tradicionalno demokratske sredine. Izborni rezultati u Ohaju, Teksasu i Ajovi pokazuju da su republikanci izgubili dio podrške i u državama koje su važile za važne oslonce Trampove političke snage.

„Blumberg” posebno ukazuje na promjenu pristupa demokrata u odnosu na Trampov prvi predsjednički mandat. Dok su ranije političku borbu u velikoj mjeri zasnivali na kritikama njegove ličnosti i javnih nastupa, ovoga puta težište kampanje stavljeno je na ekonomske posljedice odluka Bijele kuće.

Visoki troškovi života, carine i nezadovoljstvo ratom sa Iranom bili su među pitanjima koja su uticala na izborno opredjeljenje Amerikanaca.

Slabljenje koalicije MAGA

Posebnu pažnju analitičara privlači položaj pokreta MAGA, koji je tokom proteklih deset godina postao dominantna politička snaga unutar Republikanske stranke.

Tramp je nastojao da izgradi široku koaliciju radničke klase, koja bi obuhvatila bijele Amerikance bez fakultetskih diploma, stanovništvo ruralnih područja, ali i sve veći broj pripadnika nacionalnih manjina.

Republikanci su taj koncept predstavljali kao stvaranje višerasne političke koalicije radnika, sposobne da trajno izmijeni tradicionalnu podjelu američkog biračkog tijela.

Međutim, podaci navedeni u analizi pokazuju da su demokrate povratile značajan dio podrške među grupama u kojima je Tramp zabilježio napredak 2024. godine.

Prema tim pokazateljima, demokratske kandidate podržalo je 61 odsto latinoameričkih birača, 69 odsto Amerikanaca azijskog porijekla i 88 odsto crnih birača.

Ovakvi rezultati dovode u pitanje procjene republikanskih stratega da je Tramp uspio da trajno proširi tradicionalnu biračku bazu stranke.

Kao posebno značajan primjer izdvaja se Teksas, gdje su demokrate ostvarile zapažene rezultate u okruzima doline Rio Grande, na granici sa Meksikom.

U tom području, sa velikim udjelom latinoameričkog stanovništva, Tramp je na predsjedničkim izborima 2024. godine ostvario značajan napredak, što su republikanci predstavljali kao dokaz širenja svog političkog uticaja.

Dvije godine kasnije demokrate su ponovo ojačale svoje pozicije i pobijedile u važnim izbornim trkama, što ukazuje na promjenljivost političkog opredjeljenja tog dijela biračkog tijela.

Republikanci pred preispitivanjem strategije

Pokret MAGA zasnovan je na principu „Amerika na prvom mjestu”, ekonomskom nacionalizmu, trgovinskom protekcionizmu, ograničenju imigracije i protivljenju američkom uključivanju u pojedine međunarodne sukobe.

Njegove pristalice smatraju da je Tramp vratio u središte američke politike interese domaće industrije, radnika i stanovništva koje je, prema njihovom uvjerenju, bilo zapostavljeno u procesima globalizacije.

Kritičari, međutim, ukazuju na ekonomske posljedice protekcionističkih mjera, političku polarizaciju i rastuće podjele u američkom društvu.

Rezultati ovogodišnjih izbora otvorili su pitanje da li Republikanska stranka može da zadrži dosadašnju političku strategiju ili će biti prinuđena da izmijeni pristup ekonomskim i socijalnim pitanjima.

Politička analitičarka Selinda Lejk, čiju ocjenu prenosi „Blumberg”, ukazuje da se Tramp suočava sa izuzetno rasprostranjenim nezadovoljstvom svojim političkim rezultatima.

Braunstin u analizi razmatra i istorijske primjere američkih predsjednika čija je popularnost značajno opala tokom mandata, ukazujući na političke posljedice koje je takvo slabljenje podrške imalo po njihove stranke.

Demokrate preuzimaju kontrolu nad Kongresom

Gubitak republikanske većine u oba doma Kongresa imaće neposredne posljedice po sprovođenje Trampove politike u preostale dvije godine njegovog predsjedničkog mandata.

Demokrate će dobiti mogućnost da blokiraju zakonodavne inicijative Bijele kuće, pokreću parlamentarne istrage i pojačaju nadzor nad radom predsjedničke administracije.

Kontrola nad Senatom omogućiće im i da utiču na potvrđivanje predsjednikovih kadrovskih imenovanja, uključujući potencijalne kandidate za najviše pravosudne funkcije.

Tramp je nakon izbora čestitao demokratama, ali je odbacio tumačenje da izborni rezultat predstavlja lično odbacivanje njegove politike.

Ipak, ishod glasanja postavio je pred republikance pitanje političkog pravca stranke uoči predsjedničkih izbora 2028. godine, na kojima Tramp, prema američkom Ustavu, nema pravo da se ponovo kandiduje.

Analiza „Blumberga” ukazuje da će jedan od ključnih izazova za republikance biti zadržavanje birača koje je Tramp okupio oko pokreta MAGA, ali i vraćanje podrške onih koji su se na ovim izborima opredijelili za demokrate.

Istovremeno, demokrate će morati da pokažu da li je njihov izborni uspjeh posljedica trajnije promjene političkih opredjeljenja Amerikanaca ili prije svega nezadovoljstva aktuelnom administracijom.