Austrijski javni servis ORF objavio je analizu političkih prilika u Srbiji poslije izborne pobjede Studentske liste, ukazujući na njenu ideološku neujednačenost, pritiske na medije i zahtjeve za smjenu rukovodilaca državnih institucija prije nego što je nova parlamentarna većina formalno preuzela vlast.

U tekstu pod naslovom „Prve pukotine u Vučićevom sistemu”, objavljenom 31. oktobra, ORF prenosi ocjene Jakova Devčića, direktora predstavništva njemačke Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru, koji upozorava da Studentsku listu čine tri različite političke struje i da će njeni predstavnici morati da uspostave funkcionalan sistem odlučivanja.

Posebnu pažnju privlači njegovo upozorenje da medijima u Srbiji predstoje izuzetno snažni pritisci da izvještavaju neutralno ili u korist Studentske liste, kao i da se u redakcijama već osjeća strah od čistki nakon promjene vlasti.

Tri političke struje u Studentskoj listi

Prema Devčićevim riječima, unutar Studentske liste trenutno postoje tri politički različita bloka – proevropski, desnonacionalni i zeleno-lijevi.

Iako su nastupili zajedno na izborima, njihova ideološka opredjeljenja otvaraju pitanje načina na koji će donositi odluke o najvažnijim državnim pitanjima.

Devčić ukazuje da će ove grupacije morati da usklade svoje stavove i uspostave mehanizme koji omogućavaju efikasno upravljanje državom.

„Moraće da uslijedi i suočavanje sa stvarnošću”, poručio je Devčić, govoreći o budućoj odgovornosti Studentske liste za upravljanje Srbijom.

On smatra da dosadašnji način odlučivanja studentskog pokreta, zasnovan na plenumima fakulteta, može predstavljati koristan dodatni kontrolni mehanizam, ali ističe potrebu za bržim i funkcionalnijim strukturama odlučivanja.

Takvo upozorenje otvara pitanje kako će politički raznorodna koalicija usaglašavati stavove kada se pred njom nađu konkretne odluke o ekonomskoj politici, međunarodnim odnosima i upravljanju državnim institucijama.

ORF navodi i da se bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić pominje kao mogući kandidat za predsjednika buduće vlade.

Zahtjevi za ostavke prije formalnog preuzimanja vlasti

Austrijski javni servis posebno izdvaja postupke predstavnika Studentske liste koji, ne čekajući formiranje nove vlade, zahtijevaju kadrovske promjene u državnom aparatu.

Prema pisanju ORF-a, Studentska lista zatražila je ostavke brojnih rukovodilaca policije, bezbjednosnih službi, pravosudnih institucija i lokalnih samouprava.

Studentski aktivista Filip Ubović poručio je na konferenciji za novinare u Beogradu da predstavnici liste ne namjeravaju da čekaju formiranje vlade kako bi započeli sprovođenje izborne volje građana.

„Ne želimo da čekamo formiranje nove vlade, već da odmah sprovedemo volju birača”, izjavio je Ubović, prema navodima austrijskog medija.

Ovakvi zahtjevi postavljaju pitanje granice između političkog legitimiteta stečenog na izborima i zakonskih procedura za imenovanje i razrješenje funkcionera.

Izborna pobjeda obezbjeđuje politički osnov za formiranje nove vlasti, dok se kadrovske promjene u policiji, bezbjednosnim službama i pravosuđu sprovode u skladu sa nadležnostima i postupcima propisanim zakonom.

ORF prenosi i da Studentska lista poziva građane da prijavljuju moguće uništavanje dokaza o nezakonitom postupanju u državnim institucijama. Devčić ocjenjuje da se žurba sa promjenama djelimično može objasniti strahom da bi pojedini dokazi mogli biti uklonjeni.

Mediji pod pritiskom, strah od čistki

Jedan od najznačajnijih dijelova analize ORF-a odnosi se na položaj medija nakon parlamentarnih izbora.

Devčić upozorava da se može očekivati „izuzetno veliki pritisak na medije” da izvještavaju neutralno ili blagonaklono prema Studentskoj listi.

On takvu situaciju povezuje sa novim političkim okolnostima, pritiscima i strahom od „čistki” poslije promjene vlasti.

Austrijski javni servis navodi da su prve posljedice već vidljive u pojedinim medijskim kućama.

Prema pisanju ORF-a, direktorka Radio-televizije Srbije Manja Grčić podnijela je ostavku, nakon što je Studentska lista u otvorenom pismu zatražila njeno povlačenje. Uslijedile su i kadrovske promjene na uredničkim pozicijama.

ORF navodi da se RTS u centralnoj informativnoj emisiji izvinio zbog ranijeg načina izvještavanja, dok je slično izvinjenje prethodno upućeno i sa Televizije Vojvodine.

U tekstu se podsjeća da je Studentska lista ranije optuživala javni servis da ignoriše ili diskredituje studentski pokret.

Međutim, Devčićevo upozorenje o pritiscima na redakcije i strahu od kadrovskih čistki otvara i pitanje da li će politička smjena vlasti biti praćena uspostavljanjem profesionalne nezavisnosti medija ili novim zahtjevima za političku lojalnost.

Naročito je značajno pitanje položaja novinara i urednika koji su radili u medijima kritički nastrojenim prema Studentskoj listi, kao i kriterijuma po kojima će se sprovoditi najavljene kadrovske promjene.

Nasilni upad u Informer

ORF piše i o nasilnom upadu grupe aktivista u redakcijske prostorije televizije Informer.

Austrijski medij navodi da se incident završio bez težih posljedica, ali istovremeno ukazuje da je Studentska lista morala javno da se ogradi od takvog načina djelovanja.

Predstavnici liste poručili su da ne podržavaju nasilje niti upade u institucije i medijske kuće, naglašavajući da se politička borba mora voditi institucionalnim sredstvima.

Takav stav Studentske liste, međutim, ne otklanja potrebu da se utvrdi odgovornost za sam upad, niti umanjuje značaj zaštite redakcija od fizičkih napada i političkih pritisaka.

Sloboda medija podrazumijeva pravo novinara da rade bez prijetnji i zastrašivanja, nezavisno od njihove uređivačke politike i odnosa prema bilo kojoj političkoj organizaciji.

ORF se osvrće i na najavu vlasnika Pink medija grupe Željka Mitrovića o smanjenju poslovanja i broja zaposlenih, prenoseći ocjenu nedjeljnika „Vreme” da takva odluka ukazuje na dosadašnju zavisnost ove medijske kuće od državnih sredstava.

Promjene u pravosuđu i politička osjetljivost istraga

Austrijski javni servis značajan prostor posvećuje i dešavanjima u pravosuđu.

Pozivajući se na izvještaje srpskih medija, ORF navodi da su pojedina tužilaštva počela da obnavljaju postupke za koje se tvrdi da su ranije bili politički blokirani.

Posebno se pominju predmeti povezani sa padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i odnosi unutar tužilačke organizacije.

ORF prenosi navode da je vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac poslije izborne pobjede Studentske liste preduzela korake u predmetima u kojima je ranije postojalo neslaganje sa glavnim javnim tužiocem Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenadom Stefanovićem.

Pominje se i navodno formiranje petočlane tužilačke komisije radi ispitivanja tvrdnji o upotrebi zvučnog oružja na protestu u martu 2025. godine, što je Aleksandar Vučić više puta demantovao.

Navodi o ranijoj političkoj blokadi istraga predstavljaju tvrdnje koje ORF prenosi iz drugih medija i zahtijevaju utvrđivanje činjenica u nadležnim institucijama.

Pitanje profesionalne nezavisnosti pravosuđa posebno dobija na značaju u okolnostima kada se kadrovske i procesne odluke vremenski poklapaju sa izbornom promjenom vlasti.

Vučić ostaje na političkoj sceni

ORF podsjeća da je Aleksandar Vučić priznao izborni poraz i najavio političku reorganizaciju Srpske napredne stranke.

Devčić očekuje da će Vučić ostati značajan opozicioni akter i nastojati da mobiliše svoje pristalice.

Austrijski javni servis prenosi i Vučićeve optužbe da se nakon izbora sprovodi „revolucionarni teror”, ali istovremeno navodi da Studentska lista javno insistira na institucionalnom djelovanju i odbacuje nasilne metode.

Analiza ORF-a tako, pored promjena u dosadašnjem sistemu vlasti, otvara i pitanja sa kojima će se suočiti pobjednici izbora: kako će tri ideološki različite struje postići saglasnost o državnoj politici, po kojim zakonskim procedurama će sprovoditi kadrovske promjene i na koji način će obezbijediti nezavisnost medija i pravosuđa.

Izjave direktora predstavništva njemačke Fondacije Konrad Adenauer pokazuju da se pitanja političke heterogenosti Studentske liste, pritisaka na medije i opasnosti od kadrovskih čistki razmatraju i u međunarodnim analizama postizbornih prilika u Srbiji.