BERLIN – Položaj njemačkog kancelara Fridriha Merca i vladajuće Unije CDU/CSU sve je teži poslije slabih rezultata na pokrajinskim izborima i novog pada podrške na saveznom nivou, dok se unutar Hrišćansko-demokratske unije sve otvorenije postavlja pitanje njegovog političkog kursa.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, Unija se nalazi na jednom od najnižih nivoa podrške u posljednjih nekoliko godina. Anketa instituta INSA, objavljena prošle nedjelje, davala je CDU/CSU 19,5 odsto, dok je Alternativa za Njemačku (AfD) bila na 29,5 procenata.

Politički pritisak na Merca dodatno je porastao poslije izbora u Berlinu i Meklenburgu–Zapadnoj Pomeraniji, gdje je CDU pretrpjela teške gubitke. U Meklenburgu–Zapadnoj Pomeraniji AfD je osvojila prvo mjesto, dok je rezultat demohrišćana bio najslabiji u istoriji stranke u toj pokrajini.

Unutar CDU već su se pojavili i otvoreni zahtjevi za smjenu lidera stranke i kancelara.

Bivši generalni sekretar CDU Mario Čaja javno je zatražio Mercovu ostavku, navodeći da je „vrijeme da oslobodi mjesto“ i da, prema njegovoj ocjeni, dosadašnji način vođenja stranke više ne funkcioniše. Čaja je Mercu zamjerio i gubitak povjerenja unutar stranke, kao i odluke koje su, po njegovom mišljenju, udaljile CDU od tradicionalnih političkih pozicija.

Sokolov: Atmosfera u CDU nezdrava

Viši naučni saradnik Instituta za međunarodne studije MGIMO Artem Sokolov ocijenio je za ruski portal „AiF“ da su odnosi unutar vladajućeg bloka postali izuzetno napeti i da Merc gubi podršku čak i dijela funkcionera koji su ranije stajali iza njegovog kursa.

Prema Sokolovljevom tumačenju, kancelar i dalje sebe vidi kao centralnu figuru njemačke politike, dok dio njegovih stranačkih kolega drugačije gleda na posljedice izbornih poraza i pad popularnosti Unije.

„Da li će ove nove brojke biti još jedan argument u korist Mercove ostavke? Naravno da hoće. Ali koliko će sam savezni kancelar biti prijemčiv za te argumente, drugo je pitanje. Za sada namjerava da ostane na funkciji“, naveo je Sokolov.

Nezadovoljstvo unutar CDU, međutim, još nije preraslo u organizovan pokušaj smjene kancelara. Poslije nedavne sjednice poslaničke grupe Unije u Bundestagu, Merc je dobio podršku za nastavak reformskog kursa, a njemački mediji izvijestili su da je priznao i pojedine greške u dosadašnjem radu.

Istovremeno, premijer Sjeverne Rajne–Vestfalije Hendrik Vist javno se usprotivio svođenju krize CDU isključivo na pitanje Mercovog ostanka na čelu vlade, ocijenivši da kadrovske rasprave same po sebi neće riješiti probleme stranke.

Otpor reformama i u pokrajinama

Dodatni problem za kancelara predstavljaju sporovi sa pokrajinskim vlastima oko poreske, penzione i socijalne politike.

Otpor pojedinim predlozima savezne vlade dolazi i od premijera njemačkih pokrajina, uključujući protivljenje planiranim promjenama penzionog sistema. Početkom avgusta već se sedam od 16 pokrajinskih premijera izjasnilo protiv ukidanja mogućnosti ranijeg penzionisanja za dugogodišnje osiguranike, što je jedna od spornih tačaka reformskog kursa vlade.

Njemačka vlada u međuvremenu pokušava da odgovori i na nezadovoljstvo zbog ekonomskih prilika i visokih troškova života. Sredinom septembra koalicija je postigla načelni dogovor o novim mjerama za snižavanje cijena goriva, uključujući poresko rasterećenje benzina i dizela.

Kombinacija slabih izbornih rezultata, pada rejtinga Unije, rasta AfD-a i unutarstranačkih sporova tako je Merca dovela u najozbiljniju političku krizu od dolaska na mjesto kancelara. Iako za sada zadržava podršku većine rukovodstva i poslanika CDU/CSU, rasprava o pravcu u kojem se kreću stranka i vlada sve je otvorenija.