PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević upozorio je da se u Crnoj Gori, pod izgovorom borbe protiv hibridnih uticaja iz inostranstva, otvara prostor za politički i institucionalni pritisak na srpske kompanije i medije, prije svega na telekomunikacionu kompaniju Mtel i televiziju Adrija. Istovremeno, zatražio je od nadležnih da objasne postupanje policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) prema ruskim državljanima povezanim sa grupom „Ribar”, ocijenivši da taj slučaj otvara ozbiljna pitanja o prekoračenju policijskih ovlašćenja i mogućem nadzoru Srpske pravoslavne crkve.

Komentarišući postupanje crnogorskih državnih organa prema vlasniku Alta banke Davoru Macuri, kao i inicijativu Pokreta Evropa sad (PES) da se na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost razmatraju hibridni uticaji iz inostranstva, Knežević je ocijenio da se iza takvih aktivnosti nazire namjera da se ograniči poslovanje kompanija koje se dovode u vezu sa Srbijom.

Prema njegovim riječima, posebno je zabrinjavajuće što bi se pod udarom mogle naći i medijske kuće koje su sa Mtelom sarađivale kroz sponzorske i druge poslovne aranžmane. Kao najizrazitiji primjer naveo je televiziju Adrija, za koju smatra da bi mogla biti izložena pritiscima zbog uređivačke politike koja ne odgovara vladajućem Pokretu Evropa sad i premijeru Milojku Spajiću.

„Ovo će biti uvod u gubljenje nacionalne frekvencije za tu televiziju, pošto ona svojom uređivačkom politikom nikako ne odgovara PES-u i Milojku Spajiću. Dakle, počinjemo na mala vrata, kroz zabrane, da diskriminišemo medije i uvodimo medijsku cenzuru i diktaturu, pri čemu će ostati samo dva ili tri medija”, upozorio je Knežević.

Lider DNP-a smatra da bi dovođenje u pitanje poslovnih veza telekomunikacionih kompanija i medija moglo poslužiti kao osnov za naknadne administrativne i regulatorne mjere, uključujući i one koje se odnose na pravo emitovanja programa. Zbog toga je upozorio da se pitanje navodnih stranih uticaja ne smije pretvoriti u instrument obračuna sa medijima čija uređivačka politika nije po volji izvršnoj vlasti.

Spor zbog privođenja ruskih novinara

Knežević je otvorio i pitanje policijske akcije u kojoj su, u saradnji Uprave policije i ANB-a, privedeni ruski državljani za koje su bezbjednosni organi sumnjali da su povezani sa grupom „Ribar”.

Od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zatražio je objašnjenje okolnosti njihovog privođenja, postupanja službenika prema njima i razloga zbog kojih im je uskraćen dalji boravak u Crnoj Gori.

Pozivajući se na izjavu Mihaila Zvinčuka, koji je, prema njegovim navodima, priveden, a potom protjeran iz zemlje, Knežević je kazao da postoje ozbiljne indicije da su ruskim državljanima bila uskraćena osnovna prava i da je prilikom intervencije primijenjena prekomjerna policijska sila.

On je ocijenio da su ti ljudi privedeni „na pravdi Boga”, tvrdeći da je razlog njihovog dolaska bio obilazak Cetinjskog manastira, a ne bilo kakva aktivnost usmjerena protiv bezbjednosti Crne Gore.

„Budite spremni da ovako prođete, kao ovi ruski novinari, ako se zaputite prema Cetinjskom manastiru”, poručio je Knežević.

Ministar Šaranović odgovorio je da je akcija sprovedena 9. oktobra i da su nadležne službe, nakon kriminalističke i operativne obrade, utvrdile da ne postoje uslovi za dalji boravak tih lica u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, na osnovu utvrđenih okolnosti donesena su rješenja o otkazu boravka, dok je tokom akcije oduzeta i sofisticirana digitalna oprema, koja je predmet vještačenja i daljih analiza.

Knežević, međutim, nije bio zadovoljan odgovorom ministra, ocijenivši da nije dobio objašnjenje o konkretnom postupanju policijskih službenika, niti o navodima da su privedenim licima povrijeđena prava.

Zbog izostanka takvog odgovora izrazio je sumnju da Šaranović nije ni bio upoznat sa svim okolnostima akcije koju su sproveli organi iz sistema bezbjednosti.

Sumnje da ANB nadzire Mitropoliju crnogorsko-primorsku

Posebnu pažnju Knežević je posvetio okolnostima koje su prethodile privođenju ruskih državljana, navodeći da su oni 8. oktobra uveče kontaktirali Ostoju Kneževića, savjetnika mitropolita, i najavili da narednog dana žele da posjete Cetinjski manastir.

Upravo ta okolnost, prema ocjeni lidera DNP-a, otvara pitanje na koji su način bezbjednosne službe došle do informacija o njihovom kretanju i planiranoj posjeti manastiru.

„Stoga opravdano sumnjam da ANB i dalje prati i prisluškuje Mitropoliju crnogorsko-primorsku, jer ne vjerujem da je Ostoja Knežević nešto javljao”, kazao je Knežević.

On je time zatražio da se, osim razloga za privođenje i protjerivanje ruskih državljana, razjasni i da li su u ovom slučaju primjenjivane mjere tajnog nadzora, kao i da li su one eventualno obuhvatale lica povezana sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom.

Kneževićeve tvrdnje o mogućem prisluškivanju Mitropolije predstavljaju sumnje koje je javno iznio, a ne utvrđene činjenice.

Knežević: Ko je veća hibridna prijetnja Crnoj Gori

Govoreći o političkom i bezbjednosnom kontekstu slučaja, Knežević je doveo u pitanje kriterijume prema kojima crnogorske institucije procjenjuju strane uticaje i potencijalne prijetnje nacionalnim interesima.

U tom kontekstu upitao je ministra Šaranovića da li veću hibridnu prijetnju Crnoj Gori predstavljaju ruski novinari koji su namjeravali da posjete Cetinjski manastir ili hrvatski premijer Andrej Plenković, za kojeg je rekao da postavlja zahtjeve koji se odnose na crnogorsko kopno i more.

Knežević je ocijenio da se institucije selektivno odnose prema pitanju stranih uticaja, dok se aktivnosti povezane sa Srbijom i Rusijom, prema njegovom mišljenju, sve češće predstavljaju kao bezbjednosni problem.

Upozorio je i da ovakvo postupanje prema ruskim državljanima dodatno narušava odnose Crne Gore i Ruske Federacije, koji su već opterećeni brojnim političkim i diplomatskim sporovima.

Podsjetio je da su ruskim državljanima uvedene i vize, ocjenjujući da ta mjera, zajedno sa postupanjem bezbjednosnih organa, doprinosi daljem pogoršavanju odnosa dvije zemlje.

Poruke lidera DNP-a tako su obuhvatile dva pitanja koja smatra međusobno povezanim: moguću upotrebu mehanizama državne bezbjednosti za pritisak na srpske kompanije i medije i postupanje prema ruskim državljanima, za koje traži jasne odgovore nadležnih institucija. Knežević upozorava da borba protiv hibridnih prijetnji ne smije postati opravdanje za političku diskriminaciju, ograničavanje medijskih sloboda i narušavanje prava lica koja borave u Crnoj Gori.