BEOGRAD – Predstavnici izborne liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, Milenko Jovanov i Ana Brnabić, ocijenili su danas, poslije konsultacija u Narodnoj skupštini Srbije, da nova parlamentarna većina predvođena Studentskom listom namjerava da ograniči prava opozicije, napusti dosadašnju praksu dogovora o raspodjeli rukovodećih mjesta u parlamentu i uvede dodatne kriterijume za izbor predsjednika skupštinskih odbora.

Obraćajući se novinarima u holu Doma Narodne skupštine, nakon prvog kruga konsultacija uoči konstitutivne sjednice novog saziva parlamenta, zakazane za 17. novembar, Jovanov je izjavio da su već na početku razgovora uočene namjere koje, prema njegovoj ocjeni, predstavljaju ozbiljno odstupanje od demokratskih i parlamentarnih pravila.

„Ovaj revolucionarni zanos i revolucionarni teror došao je i u Skupštinu Srbije. Već poslije prvih razgovora možemo jasno da tvrdimo da će prava opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srbije biti smanjivana. Dokle, vidjećemo”, rekao je Jovanov.

On je naveo da se nova većina sprema da prekine praksu koja postoji od obnove višestranačja devedesetih godina i koju, kako je naglasio, nijesu dovodile u pitanje ni vlasti Socijalističke partije Srbije, ni Demokratske opozicije Srbije, ni Srpske napredne stranke.

„Pošto su revolucionari došli, neke stvari će da se mijenjaju. Kako će to da izgleda, vidjećete u budućnosti. Ono što već danas možemo da tvrdimo jeste da će prava opozicije biti smanjivana”, poručio je Jovanov.

Milenko Jovanov

Spor oko kvalifikacija za predsjednike skupštinskih odbora

Posebnu pažnju Jovanov je posvetio pitanju izbora predsjednika skupštinskih odbora, tvrdeći da predstavnici Studentske liste namjeravaju da uvedu dodatnu procjenu kvalifikovanosti narodnih poslanika za obavljanje tih funkcija.

„Nije dovoljno to što te narod birao i što te narod izabrao da budeš narodni poslanik, nego će plenumska komisija, ili već ne znamo ko, da procijeni da li možeš ili ne možeš da budeš na čelu nekog skupštinskog odbora”, izjavio je Jovanov.

Prema njegovim riječima, status narodnog poslanika jasno je regulisan Ustavom, Zakonom o Narodnoj skupštini i skupštinskim Poslovnikom, a svi poslanici imaju jednak pravni položaj, bez obzira na obrazovanje, zanimanje ili profesionalno iskustvo.

„Svaki narodni poslanik je jednak, bilo da se radi o radniku, zemljoradniku, seljaku ili doktoru nauka. Potpuno je svejedno u očima zakona, Ustava i Poslovnika da li je jedno ili drugo. Međutim, ovdje se sada uvodi dodatna kvalifikacija, pa će neko da procijeni ko može, a ko ne može da bude na čelu odbora”, naglasio je Jovanov.

On je poručio da poslanici liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” neće prihvatiti da bilo kakve komisije van zakonskih i poslovničkih okvira procjenjuju njihovu podobnost za parlamentarne funkcije.

„Mi nećemo pristati i nikada nećemo prihvatiti da nam plenumske komisije određuju da li je narodni poslanik dovoljno kvalifikovan za bilo šta. Ukoliko to bude praksa koja treba da se uspostavi, mi ćemo na tu praksu odgovoriti”, rekao je Jovanov.

Upozorio je da bi takvo postupanje moglo da otvori prostor za dalja ograničenja poslaničkih prava, uključujući i pravo predlaganja zakona.

Kao primjer naveo je mogućnost da se poslaniku koji se bavi poljoprivredom osporava pravo da predlaže zakon iz oblasti odbrane, iako mu to pravo izričito pripada na osnovu Ustava, zakona i Poslovnika.

Jovanov je rekao da su predstavnici njegove liste na konsultacijama zatražili da im se saopšti ko će odlučivati o kvalifikovanosti kandidata za predsjednike odbora, ali da su dobili odgovor da će odluke biti donošene u samim skupštinskim radnim tijelima.

Kako je ocijenio, takav odgovor suštinski znači da će o svemu odlučivati Studentska lista, koja sa 140 poslanika ima parlamentarnu većinu i većinu u skupštinskim odborima.

„Zna se ko ima većinu. Jedna lista ima 140 poslanika, ima većinu u svim radnim tijelima Skupštine. Da se sada pravimo svi naivni ovdje”, kazao je Jovanov.

On je poručio da će njegova poslanička grupa nastaviti da se bori za prava opozicije i da ukazuje na postupke nove parlamentarne većine.

„Ućutkati nas neće, spriječiti nas da govorimo neće”, naglasio je Jovanov.

Prema njegovoj ocjeni, Studentska lista već je pokazala svoj odnos prema institucijama i političkim protivnicima, iako njeni predstavnici još nijesu preuzeli poslaničke i ministarske funkcije.

Jovanov je dodao da nova većina može da mijenja dosadašnju praksu zahvaljujući broju osvojenih mandata, ali da bi trebalo da ima u vidu da su političke okolnosti promjenljive.

„Ako iz našeg iskustva nijesu naučili da su stvari promjenljive, naučiće iz svog, pa će kad-tad shvatiti gdje su sve griješili”, poručio je Jovanov.

Brnabićeva: Opoziciji će u ponedjeljak saopštiti šta može da dobije

Ana Brnabić, koja je predsjedavala Narodnoj skupštini u 14. sazivu, istakla je da je tokom svog mandata poštovala parlamentarne običaje i prava opozicionih poslaničkih grupa, bez obzira na političke razlike.

„Nijesam tada došla ni kao oslobodilac u Narodnu skupštinu, ni kao neki genijalac. Došla sam kao osoba koja poštuje Ustav i zakone Republike Srbije, sve građane Republike Srbije i ovu instituciju, parlamentarna i demokratska pravila koja su ustanovljena mnogo prije nego što smo mi preuzeli odgovornost”, rekla je Brnabićeva.

Ona je objasnila da je prilikom konstituisanja prethodnog saziva najprije razgovarala sa predstavnicima opozicije o broju potpredsjedničkih mjesta koja žele, a potom i o tome kojim skupštinskim odborima bi željeli da rukovode.

„To je značilo da kao predsjednik Narodne skupštine ja prvo pitam opoziciju koliko žele potpredsjedničkih mjesta i uvažim tu njihovu želju. A da zatim pitam predstavnike opozicije koje odbore žele da vode i da tu njihovu želju uvažim”, navela je Brnabićeva.

Ocijenila je da takva praksa nije bila svojstvena samo srpskom parlamentu, već da predstavlja jedan od principa demokratskog parlamentarizma u Evropi.

Prema njenim riječima, nova većina odlučila je da sa tim načinom rada prekine.

„Poštovani građani Republike Srbije, sa ovom praksom je danas završeno”, izjavila je Brnabićeva.

Ona je istakla da lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, koja je osvojila više od 1,7 miliona glasova i 103 poslanička mandata, nije dobila priliku da iznese svoje predloge o broju potpredsjedničkih mjesta.

Kako je navela, ni predstavnici manjinskih poslaničkih grupa nijesu bili konsultovani o svojim očekivanjima u pogledu učešća u rukovodstvu parlamenta.

„Niko nas na ovom sastanku nije pitao koliko mislimo da treba da imamo potpredsjedničkih mjesta, s obzirom na to da smo osvojili preko milion i sedamsto hiljada glasova građana Republike Srbije i imamo 103 poslanika. Niko nije pitao predstavnike manjinskih grupa. Saopšteno nam je da će nam u ponedjeljak reći koliko će nam potpredsjedničkih mjesta dati”, rekla je Brnabićeva.

Ona je ocijenila da takav pristup pokazuje da nova parlamentarna većina ne želi suštinski dijalog sa opozicijom.

„Vlast ne zanima razgovor sa opozicijom. Ne zanima ih da pitaju i čuju opoziciju. Apsolutno ih ne zanima da prate parlamentarne i najbolje demokratske prakse koje su, ko god da je bio na vlasti, ustanovljene i poštovane u svakom sazivu ovog parlamenta”, istakla je Brnabićeva.

„Niko nas nije pitao koje odbore želimo da vodimo”

Govoreći o raspodjeli predsjedničkih mjesta u skupštinskim odborima, Brnabićeva je navela da je u prethodnom sazivu svim opozicionim poslaničkim grupama dostavljala spisak odbora i tražila da se izjasne za koja rukovodeća mjesta su zainteresovane.

„Kada sam bila predsjednica Narodne skupštine u punom mandatu, ja sam prvo svim opozicionim poslaničkim grupama poslala spisak odbora i rekla: 'Izvolite, recite za koje ste odbore zainteresovani da ih vodite.' Te prakse više nema”, naglasila je Brnabićeva.

Ona je rekla da ni predstavnici njene liste, ni poslanici manjinskih stranaka ovoga puta nijesu pozvani da predlože kojim bi skupštinskim odborima željeli da predsjedavaju.

„Saopštili su nam da će oni reći ko će da vodi odbor”, navela je Brnabićeva, dodajući da kriterijumi o kojima je govorio Jovanov, prema njenom tumačenju, predstavljaju diskriminaciju narodnih poslanika.

„Narodni poslanik je narodni poslanik. I nema ko više, osim naroda, da ispituje da li je taj narodni poslanik kvalifikovan za ovo ili za ono”, rekla je ona.

Brnabićeva je ocijenila da bi uvođenje takvih kriterijuma bilo suprotno Ustavu, zakonima i skupštinskom Poslovniku, kao i dosadašnjoj demokratskoj praksi.

„To je ogroman skandal i to pokazuje kakav je njihov odnos prema Ustavu, zakonima, institucijama, pa na kraju krajeva i građanima Republike Srbije”, poručila je Brnabićeva.

Kao primjer navela Odbor za obrazovanje

Govoreći o sopstvenom iskustvu na čelu parlamenta, Brnabićeva je podsjetila da je u prethodnom sazivu opoziciji bilo omogućeno da rukovodi i odborima koje je tadašnja većina smatrala posebno važnim.

Kao primjer navela je Odbor za obrazovanje, za čije je rukovodstvo opozicija predložila kandidatkinju sa čijim se izborom, kako je priznala, politički nije slagala.

„Kada su određene opozicione poslaničke grupe tražile da vode određene odbore za koje smo mi mislili da su neki od najvažnijih, kao što je Odbor za obrazovanje, nijesmo mislili da je to najbolje rješenje”, rekla je Brnabićeva.

Dodala je da, uprkos neslaganju, nije pokušala da ospori pravo opozicije da predloži predsjednika odbora.

„Kada su oni, naravno u skladu sa najboljim demokratskim pravom, određivali ko će biti predsjednik tog odbora, u tom slučaju predsjednica, nijesam mislila da je to najbolje rješenje, ali je to bila najbolja demokratska praksa. I niko se nije usudio da je mijenja, zato što je to demokratija i to je tekovina institucija”, istakla je Brnabićeva.

Prema njenoj ocjeni, postupanje Studentske liste pokazuje da se umjesto dogovora i uvažavanja parlamentarne opozicije uspostavlja sistem u kojem će većina jednostrano odlučivati o svim rukovodećim funkcijama.

„Njihov princip je: 'Nećemo vas pitati kao opoziciju šta želite, nećemo vas pitati šta mislite, nećemo se konsultovati sa vama. Mi ćemo vam reći šta možete da dobijete, šta možete da vodite. Sviđa vam se – sviđa, ne sviđa vam se – ne sviđa'”, rekla je Brnabićeva.

Ona je zaključila da takvo postupanje predstavlja napuštanje parlamentarnih standarda koji su decenijama primjenjivani u Srbiji.

„To je revolucionarna pravda ili revolucionarni teror Studentske liste. Sve što smo znali kao demokratske parlamentarne principe ukinuto je dolaskom Studentske liste u Narodnu skupštinu Republike Srbije”, poručila je Brnabićeva.

Konstitutivna sjednica 15. saziva Narodne skupštine zakazana je za utorak, 17. novembar, a prema navodima Brnabićeve, predstavnicima opozicije u ponedjeljak bi trebalo da bude saopšteno koliko će potpredsjedničkih mjesta dobiti.

Studentska lista, sa 140 od ukupno 250 poslanika, ima većinu neophodnu za izbor skupštinskog rukovodstva i donošenje odluka o sastavu radnih tijela. Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” ima 103 poslanika, dok preostalih sedam mandata pripada predstavnicima manjinskih izbornih lista.