BEOGRAD – Dio zaposlenih Radio-televizije Srbije uputio je otvoreno pismo javnosti pod naslovom „RTS nije politički plijen”, u kojem se ograđuje od načina uređivanja Informativnog programa prethodnih dana, optužujući aktuelno uredništvo za odstupanje od profesionalnih standarda, selektivan pristup informacijama i korišćenje programa javnog servisa za političke obračune.

U pismu, koje je potpisano kao obraćanje dijela zaposlenih RTS-a, iznesen je i izričit zahtjev za smjenu vršioca dužnosti glavnog urednika Informativnog programa Borivoja Uskokovića, uz obrazloženje da nije obezbijedio uređivanje programa u skladu sa profesionalnim standardima i obavezama javnog servisa prema svim građanima.

„Naše ćutanje nije saglasnost da se javni servis koristi za političke obračune”, navodi se na početku pisma.

Zaposleni ističu da su promjene u Informativnom programu u početku djelovale ohrabrujuće i pobudile očekivanja da će profesionalni standardi dobiti prednost nad političkim interesima. Međutim, kako ocjenjuju, način uređivanja programa ubrzo je pokazao suprotno.

„Vrlo brzo, međutim, način uređivanja programa ostavio je porazan utisak – RTS se tretira kao politički plijen”, upozoravaju potpisnici.

Sporni intervju i pitanje profesionalne odgovornosti

Kao neposredan povod za javno obraćanje navedeni su intervju koji je novinar Milan Srdić vodio sa Vukom Cvijićem i prilog o napadima na novinare koji je pripremila Miljana Vranić.

Potpisnici pisma smatraju da su u tim programskim sadržajima otvorena ozbiljna pitanja poštovanja osnovnih novinarskih pravila, posebno obaveze da se jasno razdvoje provjerene činjenice, optužbe, pretpostavke i političke ocjene sagovornika.

„Gledalac mora jasno da zna šta je dokumentovana činjenica, šta optužba, šta pretpostavka, a šta politička ocjena sagovornika. Ozbiljnost optužbi zahtijeva ozbiljnost novinarskih pitanja”, ističe se u pismu.

Posebno se ukazuje na odgovornost urednika i novinara centralne informativne emisije, čiji program, prema stavu potpisnika, ne smije da bude oslobođen kritičkog preispitivanja izjava gostiju, bez obzira na njihovu političku orijentaciju.

„Gostovanje u Dnevniku ne smije da bude oslobođeno provjere samo zato što se stavovi sagovornika uklapaju u trenutni urednički pravac. Dnevnik ne smije da postane prostor za optuživanje bez preispitivanja”, poručuju zaposleni.

Ovim primjedbama otvaraju i pitanje uredničke odgovornosti za sadržaj koji se predstavlja javnosti, zahtijevajući da isti kriterijumi provjere važe za sve sagovornike, bez obzira na njihov odnos prema aktuelnim političkim prilikama.

Zašto se prećutkuju napadi na novinare RTS-a

Poseban dio pisma posvećen je bezbjednosti novinara i, kako tvrde potpisnici, selektivnom izvještavanju o napadima na medijske radnike.

Oni ukazuju na to da se u programu govori o ugroženosti novinara, dok se istovremeno zanemaruju slučajevi u kojima su žrtve napada bili zaposleni same Radio-televizije Srbije.

Kao jedan od najozbiljnijih primjera navode događaj na Autokomandi u Beogradu, kada su, prema njihovim riječima, novinarske ekipe RTS-a bile opkoljene i spriječene da obavljaju svoj posao, zbog čega su skup morale da napuste uz pomoć policije.

Podsjećaju i na fizičke i verbalne napade na ekipe javnog servisa tokom drugih protesta u Beogradu, Novom Sadu i Valjevu, kao i na incidente prilikom kojih su zaposleni napadani dok su ulazili u zgradu RTS-a.

Potpisnici smatraju da izostavljanje ovih slučajeva iz izvještavanja o ugroženosti medijskih radnika zahtijeva jasno objašnjenje uredništva.

„Da li njihova bezbjednost danas manje vrijedi zato što se njihovo iskustvo ne uklapa u poželjnu političku sliku? Ko je odlučio da iskustvo naših kolega nije vrijedno pomena? Po kom uredničkom kriterijumu se bira čija će ugroženost biti vidljiva, a čija prećutana?”, pitaju zaposleni RTS-a.

Oni naglašavaju da osuđuju svaki napad na novinare, nezavisno od političke pripadnosti ili uvjerenja napadača i napadnutih.

„Upravo zato ne prihvatamo solidarnost koja zavisi od toga ko je napadač, a ko napadnuti”, ističu potpisnici.

Lična politička uvjerenja ne mogu biti urednički kriterijum

U nastavku pisma zaposleni posebno upozoravaju na opasnost da se lična politička opredjeljenja novinara i urednika prenesu na uređivačku politiku javnog servisa.

Naglašavaju da podrška studentskim protestima, kao i bilo kojoj političkoj opciji, predstavlja pravo pojedinca, ali ne može biti osnov za korišćenje programa RTS-a protiv političkih protivnika.

Istovremeno, izričito navode da isti princip mora važiti i za zaposlene koji podržavaju bivšu, sadašnju ili bilo koju buduću vlast.

„Podrška studentskim protestima, kao i svako drugo lično političko opredjeljenje zaposlenih, ne daje nikome mandat da program javnog servisa koristi za obračun sa političkim protivnicima. Isto važi za podršku bivšoj, sadašnjoj ili bilo kojoj budućoj vlasti”, navodi se u obraćanju.

Potpisnici posebno ističu da profesionalna procjena ne smije da zavisi od političke bliskosti urednika i sagovornika, niti političko neslaganje smije da bude razlog za unaprijed donesene zaključke o nečijoj odgovornosti.

„Lično uvjerenje NIJE urednički kriterijum. Politička bliskost NIJE dokaz vjerodostojnosti, kao što političko neslaganje NIJE dokaz krivice”, poručuju zaposleni.

Protiv pretvaranja javnog servisa u sredstvo političke osvete

Jedna od centralnih poruka pisma odnosi se na odgovornost RTS-a u uslovima promijenjenih političkih okolnosti u Srbiji.

Zaposleni upozoravaju da političke promjene ne smiju da budu osnov za napuštanje profesionalnih pravila, niti opravdanje za uskraćivanje mogućnosti prozvanim pojedincima i institucijama da odgovore na optužbe iznesene u programu.

„Svaki pokušaj da se program RTS-a pretvori u sredstvo političke osvete smatramo zloupotrebom javnog servisa”, navode potpisnici.

Oni dodaju da „promjena političkih okolnosti nikome ne daje pravo da preskače provjeru činjenica, zanemaruje odgovor prozvanih ili kolektivno pripisuje odgovornost”.

Upravo taj dio obraćanja predstavlja zahtjev da se uređivačka politika javnog servisa zasniva na istim profesionalnim mjerilima nezavisno od toga ko ima političku moć i ko je predmet kritičkog izvještavanja.

Prema stavu potpisnika, program koji finansiraju građani ne smije da postane instrument bilo koje političke grupacije, niti prostor u kojem se optužbe iznose bez odgovarajuće provjere i mogućnosti druge strane da iznese svoj stav.

Zahtjev za smjenu Borivoja Uskokovića

U završnom dijelu pisma dio zaposlenih RTS-a iznosi konkretne zahtjeve rukovodstvu javnog servisa.

Oni traže javno obrazloženje spornih uredničkih odluka, predstavljanje činjenica koje su, prema njihovoj ocjeni, izostavljene iz informativnih emisija, kao i uspostavljanje jednakih profesionalnih kriterijuma u izvještavanju o svim političkim akterima.

Odgovornost za sadašnji način uređivanja Informativnog programa neposredno pripisuju vršiocu dužnosti glavnog urednika Borivoju Uskokoviću, čiju smjenu izričito zahtijevaju.

„Zbog svega navedenog, zahtijevamo smjenu vršioca dužnosti glavnog urednika Informativnog programa Borivoja Uskokovića, jer smatramo da nije sposoban da obezbijedi uređivanje programa u skladu sa profesionalnim standardima i odgovornošću javnog servisa prema svim građanima”, navodi se u pismu.

Potpisnici time svoje obraćanje ne svode samo na neslaganje sa pojedinim prilozima i intervjuima, već postavljaju pitanje odgovornosti za cjelokupnu uređivačku politiku Informativnog programa RTS-a.

Ukazuju i na to da javni servis ima posebnu obavezu prema građanima koji ga finansiraju, zbog čega njegov program ne može biti stavljen u službu političkih interesa.

„Građani plaćaju javni servis. Niko nije dobio mandat da ga pretvori u sredstvo osvete. Na to NE pristajemo”, zaključuje se u otvorenom pismu dijela zaposlenih Radio-televizije Srbije.