VAŠINGTON – Sjedinjene Američke Države i Kina postigle su dogovor o povoljnijem carinskom tretmanu robe vrijedne 30 milijardi dolara u svakom smjeru, kao i o uspostavljanju novog dijaloga o vještačkoj inteligenciji, poslije trodnevne državne posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Vašingtonu i razgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Prema saopštenju Bijele kuće, dvije zemlje postigle su saglasnost o preporukama za smanjenje carinskog opterećenja na takozvanu neosjetljivu robu vrijednu 30 milijardi dolara u svakom smjeru. To se, kada je riječ o američkom izvozu u Kinu, odnosi na poljoprivredne proizvode, ribu i morske plodove, drvnu građu i proizvode od drveta, kozmetiku i medicinsku opremu. Među kineskim proizvodima koji se uvoze u SAD nalaze se, između ostalog, mali kućni aparati, igračke i dekorativni proizvodi.

Vašington i Peking dogovorili su i aktiviranje mehanizma trgovinskog savjeta, kao i nastavak primjene rezultata ranijih ekonomskih i trgovinskih pregovora. Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da su predsjednici podržali osnivanje i dalji rad Trgovinskog odbora i drugih mehanizama za rješavanje spornih ekonomskih pitanja.

Novi dogovor uslijedio je pošto su dvije najveće svjetske ekonomije prethodno produžile trgovinsko primirje za još dva mjeseca. Aranžman, koji je trebalo da istekne 10. novembra, sada će važiti do 10. januara 2027. godine, čime su Vašington i Peking dobili dodatno vrijeme za pregovore o sveobuhvatnijem trgovinskom sporazumu. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je da dvije strane pokušavaju da utvrde da li je moguće postići širi dogovor, umjesto niza manjih sporazuma.

Posjeta Si Đinpinga Sjedinjenim Državama trajala je od 23. do 25. septembra, a kineski predsjednik se nakon završetka razgovora vratio u Peking. Dvije strane saopštile su da žele da grade „konstruktivan odnos strateške stabilnosti”, zasnovan na poštovanju, ravnopravnosti i reciprocitetu.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji ocijenio je da je posjeta doprinijela stabilizaciji odnosa dvije zemlje i otvorila prostor za novu fazu saradnje.

„Ova istorijska posjeta obogatila je konstruktivne i stabilne odnose Kine i SAD, očuvala sveukupnu stabilnost bilateralnih odnosa, otvorila novo poglavlje u odnosima Kine i Sjedinjenih Država i imaće dalekosežan uticaj na svjetski mir i razvoj”, poručio je Vang.

Poseban kanal za incidente povezane sa vještačkom inteligencijom

Jedan od najznačajnijih rezultata samita odnosi se na vještačku inteligenciju. Vašington i Peking dogovorili su uspostavljanje formalnog dijaloga u okviru kojeg će razgovarati o rizicima i koristima razvoja ove tehnologije, dok je naredna runda razgovora predviđena za novembar.

Dvije države uspostaviće i poseban bilateralni komunikacioni kanal za slučajeve incidenata povezanih sa sistemima vještačke inteligencije, što bi trebalo da omogući brzu komunikaciju u potencijalno kriznim situacijama.

Posebnu pažnju izazvao je i dogovor o terminologiji. Bijela kuća je saopštila da su se Tramp i Si dogovorili da se u okviru američko-kineskih razgovora koristi izraz „superinteligencija” umjesto „vještačka inteligencija”. Američka strana je zato novi mehanizam nazvala Dijalog SAD i Kine o superinteligenciji.

Peking je potom saopštio da pridaje značaj stavu Vašingtona o upotrebi novog termina i da poštuje takav izbor, uz ocjenu da razvoj vještačke inteligencije predstavlja proces koji se neprestano mijenja i da dvije strane treba da nastave razmjenu mišljenja kako bi postepeno postizale saglasnost.

Saglasnost i o Iranu i međunarodnim plovnim putevima

Tramp i Si razgovarali su i o međunarodnim bezbjednosnim pitanjima. Obje strane saopštile su da su predsjednici saglasni da Iran treba da ispuni obavezu da ne razvija nuklearno oružje.

Američki i kineski predsjednik složili su se i da nijedna država, organizacija ili drugi subjekt ne bi trebalo da uvodi naknade za prolaz međunarodnim plovnim putevima.

Vašington i Peking dogovorili su i međusobnu podršku prilikom organizovanja samita G20 i APEK-a, pri čemu su Tramp i Si iskazali namjeru da prisustvuju skupovima čiji će domaćin biti druga strana.

Poslije perioda oštrih carinskih sukoba i međusobnih ograničenja, dogovori postignuti u Vašingtonu predstavljaju pokušaj dvije najveće svjetske ekonomije da zadrže otvorene kanale komunikacije i postepeno rješavaju trgovinske i tehnološke sporove, dok brojna strateška pitanja u njihovim odnosima i dalje ostaju otvorena.