Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko ocijenio je da američki predsjednik Donald Tramp zauzima ispravan stav o ukrajinskoj krizi, ističući da je najvažnije to što Vašington razgovara o putevima za okončanje sukoba.

„Razgovaramo sa Amerikancima. Trampov stav je jasan. Kakav god da je njegov stav, on zauzima pravi stav. Amerikanci razgovaraju”, rekao je Lukašenko, prenijela je bjeloruska agencija BelTA.

Bjeloruski predsjednik je istovremeno ponovio da Minsk ne namjerava da se vojno uključi u sukob u Ukrajini i da bjeloruskih vojnika na ukrajinskom ratištu „nikada nije bilo i nikada neće biti”. Prema njegovim riječima, to znaju i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ukrajinska vojska.

Lukašenko je tako odgovorio na seriju oštrih poruka iz Kijeva, uključujući i izjavu komandanta ukrajinskih snaga bespilotnih sistema Roberta Brovdija da je Ukrajina već označila 500 potencijalnih ciljeva na teritoriji Bjelorusije u slučaju da se Minsk direktno uključi u rat.

Bjeloruski lider je te prijetnje odbacio kao prazne priče i ocijenio da ukrajinska vojska ne želi otvaranje još jednog fronta duž granice sa Bjelorusijom. On je naglasio da bi eventualni napad na Bjelorusiju iz bilo kog pravca suštinski promijenio prirodu rata u Ukrajini.

„Ukrajinskoj vojsci nije potrebno dodatnih 1.500 kilometara fronta”, poručio je Lukašenko, ocijenivši da Kijev oštrim izjavama prema Minsku pokušava da zadovolji svoje evropske saveznike.

Lukašenko je posebno upozorio da bi eventualni napad na Bjelorusiju doveo do potpuno drugačije situacije na terenu. Prema njegovim riječima, Minsk ne traži sukob, ali neće ostaviti bez odgovora pokušaj ugrožavanja bjeloruske teritorije.

U istom nastupu, bjeloruski predsjednik osvrnuo se i na položaj Jermenije, koja sve otvorenije razmatra evropski kurs, i upozorio Jerevan da pažljivo odmjeri posljedice mogućeg udaljavanja od Evroazijske ekonomske unije.

„Jermeni moraju biti veoma oprezni, da, ne daj Bože, ne ponove ono što se dogodilo u Ukrajini”, rekao je Lukašenko.

On je podsjetio da je, prema njegovoj ocjeni, ukrajinska kriza počela upravo pitanjem približavanja Evropskoj uniji i da Jermenija, koja je nedavno prošla kroz rat sa Azerbejdžanom, ne bi smjela da se ponovo dovede u tešku situaciju.

Lukašenko je naglasio da jermenski narod i rukovodstvo moraju jasno da znaju šta dobijaju, a šta gube ukoliko se opredijele za evropski put. Ipak, poručio je da će Minsk prihvatiti odluku koju donese narod Jermenije.

Na samitu Evroazijske ekonomske unije u Astani, lideri zemalja članica razgovarali su o mogućim posljedicama jermenskog približavanja Evropskoj uniji. Moskva je prethodno upozorila da članstvo u EU nije spojivo sa članstvom u EAEU i da bi Jerevan mogao da izgubi važne ekonomske povlastice, uključujući one koje se odnose na energente.

Lukašenko je, međutim, naveo da države EAEU ne žele da Jermenija napusti taj savez, ali da ne mogu ići protiv volje jermenskog naroda ako se on, na fer i demokratski način, izjasni za drugi put.

Na taj način bjeloruski predsjednik je istovremeno poslao tri poruke: da podržava američko-ruski i američko-bjeloruski dijalog o Ukrajini, da Bjelorusija neće slati vojsku u rat i da zemlje koje biraju između istoka i zapada moraju računati na političku i ekonomsku cijenu takvog izbora.