BERLIN – Hrvatska bi trebalo da izruči Njemačkoj ukrajinskog državljanina osumnjičenog za učešće u diverziji na gasovodima „Sjeverni tok” i „Sjeverni tok 2”, dok bi svaki pokušaj Kijeva da spriječi njegovo izručenje predstavljao dodatni pokazatelj moguće umiješanosti ukrajinske države, ocijenio je poslanik Bundestaga iz Alternative za Njemačku (AfD) Štefen Kotre.

Kotre, koji se u poslaničkoj grupi AfD-a bavi energetskom politikom, izjavio je za TASS da njemački pravosudni organi moraju da dovrše istragu bez obzira na stav ukrajinskih vlasti.

„Hrvatska je obavezna da izruči osumnjičenog, a Njemačka mora da završi istragu o ovom slučaju, bez obzira na stav Kijeva”, rekao je Kotre.

Prema njegovim riječima, ukrajinska vojska „nema kart blanš da uništava njemačku ili evropsku energetsku infrastrukturu”.

Izručenje kao test za Kijev

Njemački poslanik posebno je ukazao na mogućnost da se odbrana osumnjičenog pozove na takozvani funkcionalni imunitet, odnosno na tvrdnju da je djelovao po nalogu državnih organa.

„Svako ko se poziva na funkcionalni imunitet prilikom napada na civilnu infrastrukturu čini situaciju još politički eksplozivnijom, jer u suštini tvrdi da je zločin počinjen po državnom naređenju”, naveo je Kotre.

On je ocijenio da bi pokušaj ukrajinskih vlasti da spriječe izručenje ili utiču na sudski postupak nanio težak udarac odnosima Berlina i Kijeva.

„Ako Kijev pokuša da spriječi izručenje ili da utiče na postupak, to neće biti samo još jedan ozbiljan udarac njemačko-ukrajinskim odnosima, već i još jedan jasan pokazatelj ukrajinske umiješanosti i državnog saučesništva”, rekao je poslanik AfD-a.

„Berlin strahuje od istine”

Kotre smatra da njemačka vlada strahuje od trenutka u kojem bi javnost mogla da zaključi da je Ukrajina, kojoj je Berlin tokom prethodnih godina uputio milijarde evra pomoći, odgovorna za uništenje jednog od najvažnijih objekata njemačke energetske infrastrukture.

On je iznio i tvrdnju da je operacija izvedena u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali za takvu optužbu nije naveo konkretne dokaze.

„Savezna vlada bi morala još jednom da objasni zašto Njemačka prihvata potencijalni napad na sopstvenu kritičnu infrastrukturu, dok milijarde i dalje teku u Kijev, a svaka konfrontacija u odnosima sa Vašingtonom demonstrativno se izbjegava”, naglasio je Kotre.

Prema njegovoj ocjeni, njemačka vlada interese sopstvene države podređuje popustljivom odnosu prema Kijevu i Vašingtonu.

„To je kapitulacija spoljne politike – na štetu autoriteta, suvereniteta i osnovnih interesa Njemačke”, zaključio je Kotre.

Ronilac uhapšen u Puli

Njemačko savezno tužilaštvo ranije je saopštilo da je u Puli uhapšen ukrajinski državljanin Vladimir Z., osumnjičen da je učestvovao u postavljanju eksploziva na gasovode u Baltičkom moru.

Prema navodima njemačkih istražitelja, uhapšeni je obučeni ronilac i pripadao je grupi koja je postavila eksplozivne naprave na cjevovode u blizini danskog ostrva Bornholm. On je uhapšen na osnovu evropskog naloga, a o njegovoj predaji njemačkim vlastima odlučuje nadležni sud u Puli.

Istražitelji vjeruju da su osumnjičeni, koristeći falsifikovane isprave, od njemačke kompanije iznajmili jedrilicu kojom su ronioce i eksploziv prevezli do mjesta diverzije.

Njemačko tužilaštvo je ranije podiglo optužnicu protiv ukrajinskog državljanina Serhija K., bivšeg pripadnika ukrajinske vojske, za koga se sumnja da je predvodio grupu. Njemački istražitelji tvrde da su on i njegovi saučesnici plan sabotaže pripremili djelujući u ime ukrajinskih državnih struktura. Serhij K. negira umiješanost, a postupak protiv njega vodi se pred Višim pokrajinskim sudom u Hamburgu.

Eksplozije su 26. septembra 2022. godine oštetile tri od četiri cijevi sistema „Sjeverni tok 1” i „Sjeverni tok 2”. Drugi gasovod do trenutka diverzije nije bio pušten u rad. Njemački istražitelji smatraju da je cilj napada bio trajno onemogućavanje isporuke ruskog gasa Evropi.

Kijev odbacuje tvrdnje o umiješanosti ukrajinske države, dok je rusko tužilaštvo poslije eksplozija pokrenulo postupak zbog međunarodnog terorizma.