Sukob oko naftovoda „Družba“ nastavlja da se produbljuje, bez naznaka skorog rješenja, dok se u spor sve otvorenije uključuju i institucije Evropske unije. Prema navodima ukrajinskih medija, grupa stručnjaka iz EU već više od nedjelju dana boravi u Kijevu, ali im i dalje nije omogućen pristup oštećenoj infrastrukturi.

Iako je ranije postignut dogovor između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o uključivanju evropskih stručnjaka u sanaciju sistema „Družbe“, uključujući i finansijsku podršku Brisela, taj plan za sada nije realizovan. Fon der Lajen je 17. marta saopštila da su evropski timovi spremni da odmah započnu rad, ali se to do danas nije dogodilo.

Prema izvorima iz ukrajinskih medija, Kijev je bio spreman da dozvoli ulazak evropskih eksperata uoči samita EU 19. marta, kako bi izvršio pritisak na Mađarsku da povuče veto na paket kredita vrijedan 90 milijardi evra. Kako do povlačenja veta nije došlo, ukrajinske vlasti, navodno, više ne vide razlog da omoguće pristup.

U međuvremenu, odnosi između Kijeva i Budimpešte nastavljaju da se pogoršavaju. Mađarski premijer Viktor Orban optužio je ukrajinske obavještajne službe za prisluškivanje telefona ministra spoljnih poslova Petera Sijarta, ocijenivši takav čin kao „ozbiljan napad na Mađarsku“. Orban je najavio da je naložio pokretanje istrage.

Kijev je uzvratio podsjećanjem na slučaj iz maja 2025. godine, kada su uhapšena dva bivša pripadnika ukrajinskih oružanih snaga pod sumnjom da su radili za mađarsku obavještajnu službu. U novim navodima ukrajinskih organa istrage tvrdi se da je čitavu mrežu vodio oficir mađarske vojne obavještajne službe Zoltan Andre, koji je, kako se navodi, i ranije djelovao u inostranstvu pod diplomatskim pokrićem.

Dodatnu težinu sporu daju i optužbe koje dolaze iz same Evropske unije. Poljski premijer Donald Tusk stao je na stranu Kijeva, optužujući mađarske vlasti da dijele povjerljive informacije sa Moskvom. Varšava je, kako se navodi, već ograničila obim podataka koje razmjenjuje sa Budimpeštom.

Slične tvrdnje pojavile su se i u zapadnim medijima. „Vašington post“ je pisao o navodnim tajnim kontaktima između Sijarta i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, što je Moskva odbacila kao neosnovane optužbe. Uslijedile su i informacije da je Evropska unija počela da redukuje pristup povjerljivim podacima Mađarskoj, zbog sumnji u moguće curenje informacija ka Rusiji.

Sve ovo dešava se uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj zakazanih za 12. april, što dodatno pojačava političke tenzije. U takvom ambijentu, spor oko „Družbe“ prevazilazi energetsku dimenziju i postaje dio šireg geopolitičkog nadmetanja unutar Evrope.

Do tada, evropski stručnjaci ostaju u Kijevu, bez mogućnosti da započnu rad, dok ishod krize, kako energetske, tako i političke, ostaje neizvjestan.