BEOGRAD – Rezultati vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji udaljili su srpski narod od ideje „srpskog svijeta” i mogućnosti da Srbija, Republika Srpska i Crna Gora jednog dana budu ujedinjene u zajedničku državu, ocijenio je istoričar dr Aleksandar Raković, naučni savjetnik Instituta za noviju istoriju Srbije, u intervjuu za portal srpske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama „Čikago na dlanu”.

Raković je ukazao da političke snage koje poslije izborne pobjede Studentske liste preuzimaju odgovornost za upravljanje Srbijom nijesu tokom prethodnog perioda pokazale interesovanje za koncept jedinstvenog i nedjeljivog srpskog naroda. Prema njegovoj ocjeni, pitanje nacionalnog jedinstva bilo je potisnuto u korist okupljanja što šireg političkog fronta čiji je osnovni cilj bio smjena vlasti Aleksandra Vučića.

„Nažalost, izborni rezultati udaljili su nas od ideje 'srpskog svijeta' i težnje da Srbija, Republika Srpska i Crna Gora čine jednu državu”, naveo je Raković, ocjenjujući da se poslije višegodišnjeg jačanja srpskih nacionalnih veza sada otvara razdoblje političke neizvjesnosti.

On je podsjetio da je od litija u Crnoj Gori do nedavnih političkih promjena postojalo snažno osjećanje srpskog zajedništva, zasnovano na nastojanju da se dodatno povežu Srbija, Republika Srpska i Srbi u Crnoj Gori. Međutim, kako je primijetio, tokom dvogodišnjih protesta u Srbiji nije bilo vidljivih naznaka da njihovi organizatori u svoj politički program uključuju pitanje srpskog nacionalnog jedinstva.

Kao jedan od razloga za takvo opredjeljenje naveo je saradnju protestnog pokreta sa političkim strukturama iz Novog Pazara i drugih sredina sa bošnjačkom većinom. Raković smatra da bi naglašavanje srpskog nacionalnog programa otežalo okupljanje različitih političkih i društvenih grupa protiv dotadašnje vlasti.

U tom kontekstu osvrnuo se i na tekst zagrebačkog profesora Aleksandra Maršavelskog, objavljen u listu „Danas”, u kojem se, prema Rakovićevom tumačenju, čak i prisustvo profesora Mila Lompara posmatra kao moguća prepreka pridobijanju glasova nacionalnih manjina.

„Očigledno je da oni koji su osmislili model obaranja vlasti nijesu imali na umu širi srpski nacionalni okvir. Kako će se ponašati kada preuzmu vlast, ostaje da se vidi, ali nisam optimista”, poručio je Raković.

Pritisci na patrijarha Porfirija i mogućnost novih litija

Poseban dio intervjua za „Čikago na dlanu” bio je posvećen položaju Srpske pravoslavne crkve i napadima na njeno rukovodstvo, prije svega na patrijarha Porfirija. Raković smatra da je SPC tokom svoje istorije prolazila kroz daleko teža iskušenja, ali da intenzitet negativne kampanje protiv patrijarha na društvenim mrežama predstavlja pojavu bez presedana.

On je ocijenio da ni u komunističkom razdoblju, posebno poslije 1952. godine, kada su tadašnje vlasti vjerovale da su Crkvu potisnule na društvenu marginu, nijesu postojali tako oštri i rasprostranjeni javni napadi na poglavara SPC.

Prema njegovim riječima, mediji bliski blokadnom pokretu usmjerili su značajan dio kritika upravo na crkveno rukovodstvo, nastojeći da stvore utisak opšteg društvenog saglasja u osudi patrijarha.

Raković je naglasio da patrijarh Porfirije, po njegovom mišljenju, nije dao povod za takve napade, već da je Crkvu vodio dostojanstveno, odgovarajući na kritike uzdržano i nastojeći da sačuva njeno jedinstvo.

„On nije izazvao te napade. Oni proizlaze iz agende onih koji žele da destabilizuju našu državu, društvo i samu Crkvu”, ocijenio je istoričar, dodajući da u kontinuitetu pritisaka prepoznaje namjeru da se dodatno oslabi unutrašnje jedinstvo SPC.

Govoreći o mogućnosti organizovanja novih litija, po ugledu na one koje su održavane u Crnoj Gori u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista, Raković je naveo da bi takav oblik javnog okupljanja mogao ponovo da se pojavi ukoliko nove vlasti u Srbiji pokušaju da se miješaju u kadrovska pitanja Srpske pravoslavne crkve.

On je precizirao da je takva mogućnost za sada hipotetička, ali je naglasio da bi otvoreno političko miješanje u unutrašnja pitanja Crkve moglo da dovede do reakcije vjernika slične onoj u Crnoj Gori.

„Ukoliko Srpska pravoslavna crkva zaista bude ugrožena, odbrana svetinja neizbježno će biti organizovana i u Srbiji, po uzoru na Crnu Goru”, poručio je Raković.

Nesankcionisanje Rusije kao jedan od razloga pada vlasti

Govoreći o uzrocima izbornog poraza dosadašnje vlasti, Raković je ocijenio da rezultati glasanja nijesu isključivo posljedica unutrašnjih političkih i društvenih prilika, već i širih geopolitičkih okolnosti.

Kao jedan od ključnih razloga izdvojio je odluku Srbije da se ne pridruži zapadnim sankcijama protiv Ruske Federacije. Prema njegovom tumačenju, takva politika Beograda nije bila prihvatljiva određenim centrima moći u inostranstvu, koji su, kako tvrdi, imali interes da dođe do promjene vlasti.

„Jedan od ključnih razloga pada vlasti bila je činjenica da Srbija nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji. Strani centri moći, koji djeluju iz pozadine, nijesu to oprostili Srbiji i njenom dosadašnjem rukovodstvu”, ocijenio je Raković.

On je istovremeno odbacio mogućnost da se spremnost na odbranu srpskih nacionalnih interesa može smatrati većom u Republici Srpskoj i Crnoj Gori nego u samoj Srbiji, ističući da je ta spremnost, prema njegovom uvjerenju, podjednako prisutna među Srbima u svim sredinama.

Povratak kadrova Demokratske stranke i budućnost SNS-a

Osvrćući se na politički sastav buduće vlasti, Raković je ocijenio da se kroz nove političke okolnosti na državnu scenu vraćaju kadrovi i organizacione strukture nastale iz nekadašnje Demokratske stranke, ne isključujući ni mogućnost njihovog ponovnog objedinjavanja.

On je naveo da ti politički krugovi imaju iskustvo u upravljanju državom, što smatra prednošću u odnosu na potpuno neiskusne kadrove, ali je naglasio da tek predstoji da se vidi kakvu će unutrašnju i spoljnu politiku voditi.

Raković, međutim, ne smatra da su nekadašnji funkcioneri Demokratske stranke, koji su tokom prethodnih godina prešli u Srpsku naprednu stranku, imali presudnu ulogu u događajima koji su doveli do izbornog poraza SNS-a.

Prema njegovom mišljenju, naprednjaci su tokom vladavine prihvatili model okupljanja širokog spektra političkih i društvenih grupa, zbog čega stranka nikada nije do kraja izgradila čvrst ideološki profil. Poslije gubitka vlasti, smatra on, otvara se mogućnost da SNS preciznije definiše svoje političko opredjeljenje, pri čemu će odlučujuću ulogu imati Aleksandar Vučić.

Ipak, Raković nije uvjeren da će naprednjaci prihvatiti izrazito srpsku nacionalnu ideologiju, jer bi njihovo rukovodstvo moglo da procijeni da bi takvo usmjerenje ograničilo mogućnost ponovnog okupljanja različitih djelova biračkog tijela.

Istoričar je istovremeno istakao da se ne smije zanemariti činjenica da je tokom vladavine SNS-a došlo do snažne obnove srpske nacionalne ideje.

„Iako mnogi funkcioneri nijesu djelovali nacionalno orijentisano, Vučić je lično omogućio i podsticao takav razvoj, dok su pojedini ministri bili njegovi neposredni zastupnici”, naveo je Raković.

On je dodao da među političarima koji sada dolaze na vlast za sada ne prepoznaje ličnost koja bi se snažno zalagala za srpsku nacionalnu ideju, ali je naglasio da bi volio da se pokaže da njegova procjena nije tačna.

Upozorenje na političku odmazdu i lustraciju

Govoreći o najavama hapšenja, lustracije i preispitivanja rada funkcionera prethodne vlasti, Raković je upozorio da nove političke okolnosti ne smiju postati povod za obračun sa ljudima samo zbog njihove stranačke pripadnosti ili obavljanja javnih funkcija.

On je naglasio da svako za koga postoje dokazi da je prekršio zakon ili učestvovao u korupciji mora da odgovara pred nadležnim institucijama, ali da se krivična odgovornost ne smije poistovjećivati sa političkom pripadnošću.

„Nova vlast moraće da ublaži retoriku i prestane sa usmenim i pisanim prijetnjama predstavnicima prethodne vlasti. Gdje god postoje dokazi da je neko prekršio zakon ili krao, taj svakako treba da bude krivično gonjen i osuđen”, naveo je Raković.

Posebno je kritikovao ideju lustracije ljudi koji su, kako kaže, savjesno obavljali svoje dužnosti, a čija bi jedina krivica bila pripadnost prethodnoj vlasti.

„Zalaganje za lustraciju ljudi samo zato što su bili dio vlasti i savjesno obavljali svoje poslove potpuno je besmisleno i štetno. To stvara začarani krug političke odmazde koji narušava koheziju srpskog naroda”, upozorio je istoričar.

Raković smatra da bi nastavljanje političkih sukoba kroz prijetnje, pritiske i institucionalno kažnjavanje neistomišljenika moglo dodatno da produbi društvene podjele i oslabi nacionalno jedinstvo.

Kosovo i Metohija, Republika Srpska i odnosi sa Moskvom

U završnom dijelu intervjua Raković je govorio o spoljnopolitičkim odlukama koje će nova vlada morati da donese, ukazujući da će evropska orijentacija vjerovatno dobiti izraženije mjesto u državnoj politici, u skladu sa izbornim opredjeljenjem građana.

Prema njegovoj ocjeni, to ne bi smjelo da znači odustajanje od jačanja veza Srbije sa Republikom Srpskom, Srbima u Crnoj Gori i srpskim zajednicama u regionu. Naprotiv, smatra da će jedno od važnih pitanja biti kako u novim okolnostima očuvati i dodatno razvijati te odnose.

Raković očekuje da će buduća vlast u nekom obliku uvesti sankcije Rusiji, ali je naglasio da za sada nije poznato kakve bi mjere mogle da budu usvojene niti kakav će biti njihov obim.

Posebno je ukazao na neizvjesnost u pogledu buduće politike Beograda prema Kosovu i Metohiji.

„Sigurno je da vlast neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost, ali ostaje pitanje šta će Zapad od nje tražiti i šta će morati da ispuni”, ocijenio je Raković.

On je naveo da otvorena ostaju i pitanja budućih odnosa sa Republikom Srpskom, položaja Srba u Crnoj Gori, kao i politike prema Srebrenici, koja je prethodnih godina bila jedna od osjetljivih tema u regionalnim i međunarodnim odnosima.

Raković je zaključio da se u ovom trenutku još ne zna konačan sastav nove vlade, niti način na koji će funkcionisati ideološki i politički raznorodna Studentska lista. Zbog toga smatra da je prerano za konačne ocjene njene nacionalne i spoljne politike.

„Pred nama su brojne neizvjesnosti. Pošto još ne znamo sastav nove vlade, niti kako će funkcionisati heterogena Studentska lista, prve konkretne odgovore moći ćemo da damo tek za nekoliko mjeseci”, zaključio je Aleksandar Raković u intervjuu za portal „Čikago na dlanu”.