MOSKVA – Pobjeda Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra i poraz koalicije Aleksandra Vučića izazvali su opsežne reakcije ruskih medija, čije analize pokazuju različite poglede na političke promjene u Beogradu. Dok jedan dio ruske javnosti izborni rezultat posmatra kao mogući početak preorijentacije Srbije prema zapadnim centrima moći, drugi ukazuje da pobjednici izbora, barem u dosadašnjim javnim nastupima, nisu najavili napuštanje saradnje sa Rusijom.

Najoštrije ocjene objavljene su u tekstovima agencije Regnum i portala „Svobodna presa”, čiji sagovornici dovode u pitanje političku samostalnost studentskog pokreta i upozoravaju na mogući uticaj Evropske unije na buduće odluke srpskih vlasti.

RIA Novosti posebno prati pitanje sankcija, energetske saradnje i snabdijevanja Srbije ruskim gasom. Istovremeno, TASS izvještava o kadrovskim zahtjevima pobjedničke liste, a „Komersant” i „Vedomosti” analiziraju spoljnopolitičke protivrječnosti nove parlamentarne većine i posljedice započetih institucionalnih promjena.

Prema rezultatima koje su ruski mediji objavili poslije ponovljenog glasanja na 53 biračka mjesta, Studentska lista osvojila je 53,01 odsto glasova, dok je koalicija „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” dobila 38,98 odsto. Pobjednički blok time je obezbijedio parlamentarnu većinu, a Srbija je ušla u proces formiranja novih institucija.

Regnum: Ko je oblikovao Studentsku listu

Jednu od najizrazitijih kritičkih analiza objavila je ruska agencija Regnum 26. oktobra, pod naslovom „Srpski zemljotres. Šta će raditi studenti koji su srušili Vučića”, čiji je autor Gevorg Mirzajan.

U tekstu se postavlja pitanje političkog karaktera pobjedničkog pokreta, njegove unutrašnje strukture i uloge zapadnih država u procesu koji je doveo do smjene dosadašnje parlamentarne većine.

Osnivač portala „Balkanist” Oleg Bondarenko, govoreći za Regnum, ocijenio je da se Studentska lista pojavila kao nova opoziciona snaga poslije političkog neuspjeha tradicionalnih opozicionih stranaka.

„Studentska lista je nova opozicija, koja se još ničim nije kompromitovala, a pojavila se pošto je prethodna doživjela politički bankrot. Pri tome, na samoj listi nema mnogo studenata, već je čine uglavnom ljekari i profesori”, naveo je Bondarenko.

On smatra da je izborni ishod prije svega posljedica nezadovoljstva dijelom dosadašnje vlasti i visoke izlaznosti, koja je omogućila mobilizaciju birača protiv Vučića.

Međutim, politikolog Vadim Truhačov u istoj analizi iznosi znatno ozbiljnije optužbe na račun spoljnih aktera.

„Sam spisak pravljen je uz učešće niza zapadnih ambasada. Posebno se mogu izdvojiti Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Češka i Slovenija”, tvrdi Truhačov.

On pobjedničku listu opisuje kao ideološki raznorodno okupljanje ljudi koje je povezalo nezadovoljstvo dugogodišnjom vlašću i borba protiv korupcije.

U tekstu Regnuma navodi se i da su pojedini evropski parlamentarci prisustvovali studentskim protestima tokom 2025. i 2026. godine. Ipak, neposredni dokazi da su pomenute ambasade učestvovale u formiranju izborne liste nisu predstavljeni, pa ta ocjena ostaje tvrdnja sagovornika ruske agencije.

Za Regnum je posebno važno pitanje da li će pokret, nastao kao široka koalicija nezadovoljnih građana, moći da izgradi jedinstvenu politiku prema Rusiji, Evropskoj uniji i Kosovu i Metohiji.

„Svobodna presa”: Brisel je godinama pripremao političke promjene

Još oštriji ton prisutan je u intervjuu koji je 26. oktobra za portal „Svobodna presa” vodila novinarka Irina Mišina sa ruskim politikologom i kandidatom istorijskih nauka Sergejem Stankevičem.

Tekst je objavljen pod naslovom „Poraz Vučića: Za nas će to biti veoma bolno. Nije riječ čak ni o sankcijama”, uz ocjenu sagovornika da je u Srbiji došlo do preuzimanja vlasti za koje se Evropska unija pripremala dvije godine.

Stankevič događaje u Srbiji tumači kao rezultat dugotrajnog političkog procesa u kojem su, prema njegovom mišljenju, korišćeni mehanizmi karakteristični za takozvane obojene revolucije.

„U Srbiji je, u suštini, pobijedila obojena revolucija koja tamo traje gotovo dvije godine”, ocijenio je Stankevič.

Prema njegovom tumačenju, savremeni modeli političkih promjena više se ne oslanjaju isključivo na jednokratne masovne proteste, već na dugotrajne krize, periodične demonstracije i postepeno iscrpljivanje političke podrške vlasti.

Govoreći o ulozi studenata, ruski politikolog iznosi tvrdnju da su oni postali sredstvo šireg političkog organizovanja.

„Studenti u Srbiji postali su, kao i obično, samo instrument protesta”, rekao je Stankevič, dodajući da je opozicija uspjela da privuče značajan dio akademske, kulturne i intelektualne javnosti.

On tvrdi da su procesom političkog okupljanja upravljali centri iz Brisela i da je izborna pobjeda Studentske liste predstavljala uspjeh evropske birokratije.

Stankevič je iznio i optužbu o učešću struktura povezanih sa Džordžom Sorošem, ali za takvu tvrdnju u intervjuu nisu navedeni provjerljivi dokazi.

Posebnu pažnju privukla je njegova ocjena mogućih posljedica po rusko-srpske odnose.

Ruski politikolog smatra da bi eventualno uvođenje sankcija Moskvi imalo daleko veću simboličku nego ekonomsku težinu, jer bi označilo odstupanje Srbije od politike koju je vodila tokom prethodnih godina.

„To bi bilo kao da rođak pređe u neprijateljski tabor”, poručio je Stankevič.

On je ocijenio da bi odnosi dvije zemlje mogli da izgube dio dosadašnjeg političkog i emotivnog karaktera i postanu prevashodno pragmatični.

Istovremeno, Stankevič je pohvalno govorio o političkom iskustvu Aleksandra Vučića, ističući da je priznanjem izbornog poraza izbjegao dodatno zaoštravanje situacije.

Prema njegovoj ocjeni, Vučić je pretrpio taktički poraz, ali nije izgubio politički značaj, zbog čega će i poslije smjene vlasti ostati važan akter u Srbiji.

„Vedomosti”: Ideološke razlike unutar pobjedničke liste

Za razliku od oštrih ocjena Stankeviča i Truhačova, ruski poslovno-politički dnevnik „Vedomosti” već 26. oktobra otvorio je pitanje sposobnosti Studentske liste da održi unutrašnje jedinstvo i pretvori izbornu pobjedu u stabilnu vlast.

U analizi Nurlana Gasimova i Gleba Mišutina, pod naslovom „Rezultati parlamentarnih izbora: Era Aleksandra Vučića u Srbiji je završena”, prenesene su ocjene naučnog saradnika Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka Jakova Smirnova.

On upozorava da pobjedničko okupljanje čine politički različite grupacije, među kojima postoje proevropski, proruski i politički neopredijeljeni akteri.

Prema njegovoj ocjeni, upravo ta raznorodnost može otežati donošenje odluka o najvažnijim državnim pitanjima.

„Konačan sastav Studentske liste dovešće, kao prvo, do toga da ona neće moći da izgradi jedinstven stav o važnim pitanjima. Kao drugo, neće moći da sastavi funkcionalnu koaliciju”, ocijenio je Smirnov.

Ruski analitičar smatra da bi nagli spoljnopolitički zaokret, bilo u pravcu Brisela ili Moskve, mogao da izazove ozbiljne podjele unutar pobjedničkog pokreta.

„Vedomosti” podsjećaju da je borba protiv korupcije bila glavna politička tema Studentske liste, dok su najosjetljivija spoljnopolitička pitanja tokom kampanje ostajala u drugom planu.

List je istovremeno objavio poseban pregled političke strukture Studentske liste, kao i analizu reagovanja zapadnih medija na izborne rezultate.

U tom pregledu ukazuje se da su evropske institucije pozdravile izborni ishod, ali i da nova vlast tek treba da pokaže kako će sprovesti obećane reforme i voditi politiku prema Rusiji, Kini i Kosovu i Metohiji.

RIA Novosti i pitanje antiruskih sankcija

Jedna od centralnih tema ruskog medijskog izvještavanja postalo je pitanje da li će Studentska lista, uprkos dosadašnjim obećanjima, prihvatiti zahtjeve Evropske unije za usklađivanje spoljne politike Srbije sa Briselom.

Ovo pitanje posebno dobija na značaju zbog ranijih izjava Aleksandra Vučića da bi nova vlast mogla da uvede sankcije Rusiji.

Međutim, predstavnici Studentske liste iznijeli su i drugačije stavove, koje su prenijeli ruski mediji.

Tako je „Vedomosti” 26. oktobra objavio izjavu profesora Jova Bakića za RT Balkan da nova vlast ne planira uvođenje sankcija Moskvi.

„Poštujemo Rusiju kao veliku silu, istorijski važnog partnera i u mnogim slučajevima zaštitnika. U spoljnoj politici zemlje neće biti nikakvih promjena”, rekao je Bakić.

On je podsjetio da je Srbija i sama iskusila posljedice međunarodnih sankcija i ocijenio da bi njihovo uvođenje Rusiji imalo negativan simbolički značaj.

Ruski mediji zabilježili su i najavu Studentske liste da će Srbija prekinuti izvoz naoružanja u zone oružanih sukoba, uključujući isporuke preko zapadnih posrednika čije oružje završava u Ukrajini.

RIA Novosti je početkom novembra prenio i stav pobjedničkog pokreta da Srbija treba da obezbijedi dugoročni ugovor o snabdijevanju ruskim gasom.

Prema tom predlogu, novi ugovor trebalo bi da precizno odredi količine, cijene, dinamiku isporuka i mogućnosti prilagođavanja u slučaju poremećaja snabdijevanja.

Ove izjave pokazuju da u javnim nastupima pobjedničke liste postoji nastojanje da se evropske integracije predstave kao proces koji ne mora nužno da podrazumijeva prekid tradicionalne saradnje sa Rusijom.

Ipak, upravo u izvodljivost takve politike sumnjaju pojedini ruski analitičari, ukazujući na moguće zahtjeve Brisela tokom pristupnih pregovora.

TASS: Zahtjevi za smjene u policiji i bezbjednosnim službama

Pored spoljne politike, ruska agencija TASS značajnu pažnju posvetila je zahtjevima Studentske liste za kadrovske promjene u najvažnijim državnim institucijama.

TASS je 29. oktobra objavio da je pobjednički pokret zatražio ostavke rukovodilaca policije i službi bezbjednosti.

Posebno je izdvojen zahtjev za smjenu direktora Bezbjednosno-informativne agencije Vladimira Orlića.

Predstavnica Studentske liste Svetlana Stanarević, prema izvještaju ruske agencije, optužila je BIA da je u prethodnom periodu više djelovala kao sredstvo zaštite interesa jedne političke stranke nego države.

„Studentska lista zahtijeva da direktor službe Vladimir Orlić odmah podnese ostavku”, navela je Stanarevićeva.

Ona je istovremeno zatražila da zaposleni u bezbjednosnim institucijama prestanu sa postupcima usmjerenim na diskreditaciju političkih protivnika i da svoje aktivnosti ograniče na zakonska ovlašćenja.

Pored BIA, Studentska lista zatražila je promjene u Vojnobezbjednosnoj i Vojnoobavještajnoj agenciji i policiji.

Ovakvi zahtjevi otvorili su pitanje načina na koji će se sprovoditi najavljena reorganizacija državnog aparata.

Za budući rad institucija posebno je važno da kadrovske promjene budu sprovedene u skladu sa zakonom i propisanim procedurama, bez obzira na političku pripadnost dosadašnjih rukovodilaca.

„Komersant”: Demontaža stare vlasti već je počela

Dnevnik „Komersant” je 4. novembra objavio opširnu analizu svog balkanskog dopisnika Genadija Sisojeva, pod naslovom „Na srpskom frontu promjene”, uz ocjenu da je u Beogradu već započeto uklanjanje kadrovske strukture koja je upravljala državom tokom prethodnih godina.

List ukazuje da formalni postupak konstituisanja parlamenta i izbora nove vlade još nije završen, ali da su politički procesi pokrenuti odmah poslije izborne pobjede.

Kao primjere navodi zahtjeve za smjene u policiji, bezbjednosnim službama, pravosuđu i drugim institucijama, kao i hapšenja pojedinih visokih funkcionera.

„Komersant” posebno piše o hapšenju načelnika kriminalističke policije Marka Krička i njegovog saradnika, kao i o slučaju vlasnika Alta banke Davora Macure.

Prema izvještaju ruskog lista, Macura je uhapšen pod optužbom da je pokušao nezakonito da iznese iz zemlje 383 miliona evra.

„Komersant” ukazuje i na posljedice oduzimanja dozvole za rad Alta banci, preko koje je poslovao značajan broj ruskih državljana u Srbiji.

Ovaj slučaj ima posebnu težinu za ruske čitaoce, jer se više ne postavlja samo pitanje političkog odnosa Moskve i Beograda, već i neposredne sigurnosti finansijskog poslovanja ruskih građana i kompanija u Srbiji.

Istovremeno, list konstatuje da započete unutrašnje promjene zasad nisu dovele do promjene zvaničnog spoljnopolitičkog usmjerenja Srbije.

Sisojev prenosi stavove predstavnika pobjedničke liste da će Beograd nastaviti evropske integracije, ali da ne planira automatsko pridruživanje antiruskim sankcijama.

Kosovo i Metohija kao moguća tačka sukoba sa Briselom

Posebno mjesto u analizama ruskih medija zauzima pitanje Kosova i Metohije.

„Komersant” podsjeća na izjavu jednog od vodećih predstavnika Studentske liste Ilije Srdanovića da će Srbija poštovati ranije postignute sporazume, pod uslovom da nisu u suprotnosti sa Ustavom Srbije.

Ruski list navodi da je ovakvo tumačenje odmah izazvalo reakciju Evropske unije, odakle je poručeno da obaveze preuzete u dijalogu Beograda i Prištine ostaju na snazi bez obzira na promjenu političkog rukovodstva.

Ovaj spor pokazuje da bi buduća vlast mogla da se suoči sa zahtjevima koje nije moguće rješavati isključivo opštim obećanjima o evropskom putu Srbije.

Iako Studentska lista u svojim javnim nastupima ističe da Kosovo i Metohija ostaju dio Srbije, pitanje konkretnih poteza prema Prištini i odnosa sa postojećim srpskim političkim predstavnicima u pokrajini ostaje jedna od tema koja će odrediti politiku nove vlasti.

Za Moskvu je to pitanje posebno značajno zbog dosadašnjeg ruskog stava o poštovanju Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i teritorijalnom integritetu Srbije.

Moskva za sada ne zatvara vrata saradnji

Za razliku od dijela političkih komentatora, zvanična Moskva reagovala je uzdržano na izborni rezultat.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 26. oktobra da Rusija očekuje konstruktivan pristup novih srpskih vlasti i nastavak razvoja bilateralnih odnosa.

„To donosi korist Srbiji, to je prije svega u interesu Srbije”, poručio je Peskov, govoreći o saradnji Beograda i Moskve.

On je naglasio da Rusija namjerava da nastavi da doprinosi razvoju odnosa sa Srbijom, ne uslovljavajući taj stav političkom pripadnošću budućeg rukovodstva.

Ruski mediji su prenijeli i ocjene o značajnom doprinosu Aleksandra Vučića održavanju odnosa dvije zemlje tokom prethodnih godina.

Tako se u izvještavanju o Srbiji mogu uočiti dvije različite linije: rezerve pojedinih analitičara prema političkom karakteru Studentske liste i zvanična spremnost Moskve da sarađuje sa legitimno izabranim institucijama.

Ruski gas kao ispit budućih odnosa

Pored sankcija i političkih odnosa, ruski mediji posebno izdvajaju energetiku kao jedno od najvažnijih praktičnih pitanja.

„Svobodna presa” je 4. novembra objavila vijest o namjeri Studentske liste da obezbijedi dugoročni ugovor o isporukama ruskog gasa.

U tekstu se navodi da kratkoročna produženja postojećih aranžmana ne omogućavaju dovoljnu predvidljivost za državu, privredu i energetski sistem.

Sa stanovišta buduće vlade, ovo pitanje podrazumijeva obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja i povoljnih cijena, dok za Moskvu predstavlja jedan od pokazatelja spremnosti Beograda da nastavi ekonomsku saradnju.

Ruska štampa istovremeno prati i budućnost Naftne industrije Srbije, sankciona ograničenja i pitanje vlasništva nad ruskim udjelom u kompaniji.

Upravo su energetski odnosi oblast u kojoj će političke izjave nove vlasti morati da budu pretočene u konkretne ugovore i odluke.

Studentska lista između izbornih obećanja i državne odgovornosti

Posmatrani u cjelini, izvještaji ruskih medija pokazuju da se najviše pažnje posvećuje nekolicini međusobno povezanih pitanja.

Prvo je politička samostalnost Studentske liste i njen odnos prema evropskim institucijama. Drugo se odnosi na njenu unutrašnju ideološku raznorodnost i mogućnost da različite grupacije postignu trajan dogovor o spoljnoj politici.

Treće pitanje jeste način sprovođenja kadrovskih promjena u policiji, bezbjednosnim službama, pravosuđu i medijima.

Četvrto se tiče Kosova i Metohije, odnosno obaveza koje će Brisel očekivati od novog rukovodstva i političkih granica koje će Beograd biti spreman da postavi u pregovorima.

Peto, za Moskvu neposredno važno pitanje, jeste budućnost energetskih i ekonomskih odnosa i odluka o eventualnom pridruživanju antiruskim sankcijama.

U dosadašnjem ruskom izvještavanju primjetna je razlika između analitičara koji političke promjene u Srbiji povezuju sa interesima Zapada i onih koji upozoravaju da je Studentska lista suviše raznorodna da bi joj se unaprijed mogao pripisati jedinstven spoljnopolitički pravac.

Pored oštrih kritika, ruski mediji prenose i izjave predstavnika pobjedničke liste koji se zalažu za nastavak prijateljskih odnosa sa Moskvom, odbijanje sankcija i dugoročnu saradnju u energetici.

Zato će za buduće odnose Srbije i Rusije presudni biti konkretni potezi nove vlade, prije svega u vezi sa sankcijama, gasnim aranžmanima, Kosovom i Metohijom i spoljnopolitičkim obavezama koje proističu iz procesa evropskih integracija.

Izborna pobjeda Studentske liste promijenila je politički odnos snaga u Srbiji. Da li će ona promijeniti i dosadašnju politiku Beograda prema Moskvi, pitanje je na koje ruski mediji za sada daju različite odgovore, a koje će svoje razrješenje dobiti tek kroz odluke novih srpskih institucija.