BEOGRAD – Ko je u ime Studentske liste putovao u Brisel, ko je odredio članove delegacije i o čemu su predstavnici buduće parlamentarne većine razgovarali sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos? Ova pitanja otvorena su nakon što je evropski portal „Juronjuz” objavio da je četvoročlana delegacija Studentske liste u ponedjeljak, 2. novembra, boravila u sjedištu Evropske unije, gdje je, na poziv komesarke, održan sastanak o političkoj situaciji i budućnosti Srbije.

Posebnu pažnju izaziva činjenica da identitet učesnika nije saopšten ni poslije objavljivanja vijesti, iako je riječ o predstavnicima političke grupacije koja je na parlamentarnim izborima 25. oktobra osvojila apsolutnu većinu glasova i priprema se za preuzimanje vlasti.

Sastanak je održan u ponedjeljak popodne, a javnost je za njega saznala tek nakon što je Marta Kos u srijedu, 4. novembra, pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta potvrdila da je razgovarala sa predstavnicima Studentske liste. Dan kasnije, briselski dopisnik „Juronjuza” Luka Bertuci objavio je detalje susreta.

Prema njegovim saznanjima, delegaciju su činile četiri osobe, ali Evropska komisija nije željela da potvrdi njihova imena. Objašnjenje koje se navodi u izvještaju jeste da Studentska lista još nije jasno definisala svoje rukovodstvo i planove za formiranje vlade, zbog čega su njeni predstavnici nastupali kao grupa.

Ta okolnost, međutim, otvara pitanje političke odgovornosti. Ako Studentska lista još nema jasno određeno rukovodstvo, ko je ovlastio četvoro ljudi da je predstavljaju pred jednim od najvažnijih zvaničnika Evropske unije? Da li su putovali kao predstavnici buduće parlamentarne većine, kandidati za državne funkcije ili delegati studentskih plenuma? I kome su podnijeli izvještaj o razgovorima?

Za sada nema javno dostupnih odgovora na ova pitanja.

Evropska komisija potvrdila sastanak, ali ne i imena sagovornika

„Srbija ima priliku za novi početak. Nova srpska vlada ima mogućnost da okrene novi list, ojača demokratske institucije i osnovna prava i preduzme neophodne korake za napredovanje na putu pristupanja Evropskoj uniji”, izjavila je Marta Kos pred poslanicima Evropskog parlamenta.

Ona je potvrdila da je razgovarala sa predstavnicima Studentske liste i da su u središtu susreta bila pitanja demokratskih institucija i unutrašnjeg uređenja Srbije.

„Sastala sam se sa predstavnicima Studentske liste. Razgovarali smo o mnogim stvarima, između ostalog i o tome da oni kao svoj primarni zadatak vide da Srbija ponovo postane demokratska zemlja”, navela je evropska komesarka.

Prema izvještaju „Juronjuza”, predstavnici Studentske liste istakli su da su usredsređeni na uspostavljanje vladavine prava i demokratskih standarda, prije svega zbog građana Srbije, ali i zbog njene evropske perspektive.

Kosova je poručila da zahtjevi učesnika studentskih protesta odgovaraju onome što Evropska unija očekuje od Srbije.

„Demonstranti u Srbiji žele isto što i Evropska unija traži od Srbije: borbu protiv korupcije, slobodne i nezavisne medije, nezavisno pravosuđe, dobrosusjedske odnose i, naravno, strateško usklađivanje sa Evropskom unijom. Spremni smo da pomognemo novoj vladi da sprovede sve neophodne reforme”, rekla je ona.

Upravo posljednji dio ove izjave, koji se odnosi na strateško usklađivanje sa Evropskom unijom, dobija posebnu političku težinu kada se uporedi sa ocjenama drugih evropskih medija.

Iako je „Juronjuz” naveo da su razgovori bili usredsređeni na unutrašnje prilike u Srbiji, nije objavljen zapisnik koji bi pokazao da li je bilo riječi i o konkretnim spoljnopolitičkim pitanjima.

Prema zvanično objavljenom rasporedu aktivnosti Evropske komisije, delegacija Studentske liste istog dana nije imala sastanke sa drugim evropskim komesarima. To, međutim, ne isključuje mogućnost drugih kontakata u Briselu, o kojima zasad nema potvrđenih podataka.

Italijanska ANSA: Brisel ispituje novo rukovodstvo Srbije

Da interesovanje evropskih institucija za političku orijentaciju Studentske liste nije počelo njenim odlaskom u Brisel, pokazuje izvještavanje italijanske agencije ANSA.

U analizi objavljenoj 26. oktobra, samo dan poslije parlamentarnih izbora, briselski dopisnik ove agencije Mikele Espozito ukazao je da Evropska unija nastoji da upozna novo srpsko rukovodstvo, koje je u velikoj mjeri nepoznato međunarodnoj političkoj javnosti.

ANSA je tada posebno naglasila da je za Brisel važno da utvrdi buduću spoljnopolitičku orijentaciju Studentske liste, uključujući njen stav prema ratu u Ukrajini.

Italijanska agencija svoju analizu objavila je pod naslovom koji ukazuje da Evropska unija proučava novo srpsko rukovodstvo i izražava spremnost da ga podrži.

U tekstu se ocjenjuje da promjena vlasti u Beogradu za evropske institucije predstavlja mogućnost za preispitivanje odnosa sa Srbijom, ali se istovremeno upozorava da ne treba očekivati lak i automatski spoljnopolitički zaokret.

ANSA je podsjetila da se Marta Kos već 26. oktobra telefonski čula sa Ilijom Srdanovićem, jednim od najistaknutijih predstavnika Studentske liste, i čestitala mu izbornu pobjedu.

„Srpski narod dao je snažan mandat za promjene. Njihovi zahtjevi za vladavinom prava, borbom protiv korupcije i slobodnim medijima predstavljaju reforme koje mogu približiti Srbiju Evropskoj uniji”, poručila je tada Kosova.

Već narednog dana, 27. oktobra, Srdanović je razgovarao i sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom.

„Prioritet je sada konstituisanje parlamenta i formiranje nove vlade bez odlaganja, kroz mirnu tranziciju i uz puno poštovanje izbornih rezultata”, naveo je Košta.

To znači da je komunikacija najviših evropskih zvaničnika sa predstavnicima Studentske liste uspostavljena neposredno poslije izbora, dok je naknadni odlazak četvoročlane delegacije u Brisel predstavljao nastavak tih kontakata na višem, neposrednom nivou.

Ipak, za razliku od telefonskih razgovora, u kojima je bilo poznato ime sagovornika evropskih zvaničnika, poslije posjete Briselu javnost nije dobila informaciju ko su bili članovi delegacije.

Francuski „Mond”: Pobjeda Studentske liste nije referendum o Evropskoj uniji

Francuski „Mond” takođe je posvetio pažnju političkim očekivanjima Brisela od nove parlamentarne većine u Srbiji.

U analizi objavljenoj 4. novembra, dopisnik iz Brisela Filip Žak navodi da izborna pobjeda Studentske liste otvara mogućnost približavanja Srbije Evropskoj uniji, ali i da evropski zvaničnici nisu sigurni kako će buduća vlast funkcionisati.

„Još je prerano reći šta će se dogoditi. Ova pobjeda Studentske liste jeste pozitivna, ali postoji toliko pitanja o tome kako će nova većina uspjeti da formira vladu i na koji način će upravljati zemljom”, rekao je za „Mond” neimenovani evropski diplomata.

Još značajniju ocjenu iznijela je Berta Lopez Domenek iz briselskog istraživačkog centra „Juropijan polisi senter”, upozorivši da se izborni rezultat u Srbiji ne može automatski tumačiti kao opredjeljivanje građana za Evropsku uniju.

Ona je ukazala da su izbori bili prije svega unutrašnjepolitičko nadmetanje između Srpske napredne stranke i Studentske liste, te da bi bilo pogrešno rezultat predstavljati kao referendum o evropskim integracijama.

Ova ocjena važna je i za razumijevanje briselske posjete. Iako evropske institucije pozdravljaju pobjedu Studentske liste i najavljuju saradnju, to ne znači da nova parlamentarna većina već ima jedinstven stav o svim političkim zahtjevima Evropske unije.

Njemački javni servis: Studentska lista neće biti lak partner Briselu

Na slične protivrječnosti upozorio je i njemački javni servis ARD, u analizi političkih posljedica izbora u Srbiji.

U tekstu objavljenom 26. oktobra, ARD je prenio ocjenu politikologa Petera Teheta da nova vlast neće nužno biti jednostavan partner evropskim institucijama.

Razlog za takvu procjenu jeste činjenica da značajan dio biračkog tijela Studentske liste ima rezerve prema Evropskoj uniji.

Njemački javni servis posebno ukazuje na nedovoljno razjašnjen politički program pokreta, čiji su predstavnici u izbornoj kampanji bili okupljeni oko zajedničkog cilja promjene vlasti, ali ne i oko svih spoljnopolitičkih pitanja.

Zato je za Brisel, kako proizlazi iz ovih analiza, važno ne samo ko će formalno preuzeti vlast u Beogradu već i kakvu će politiku buduća vlada voditi.

Upravo u tom kontekstu dobija na značaju pitanje ko je činio delegaciju koja je razgovarala sa Martom Kos i da li su njeni članovi imali ovlašćenja da iznose stavove o budućem spoljnopolitičkom kursu Srbije.

Zahtjevi Brisela: Rusija, Kosovo i Metohija i spoljnopolitičko usklađivanje

Posjeta Studentske liste Briselu prethodila je objavljivanju godišnjeg paketa proširenja Evropske komisije, predstavljenog 4. novembra.

U izvještaju o Srbiji konstatuje se da tokom prethodnog perioda nije ostvaren suštinski napredak u pristupnim pregovorima, dok Evropska komisija od buduće vlade očekuje jasnu posvećenost demokratskim reformama, vladavini prava i evropskim vrijednostima.

Poseban značaj ima zahtjev za usklađivanje Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, što obuhvata i pitanje odnosa prema Rusiji i evropskim sankcijama.

Istovremeno, u dokumentima Evropske komisije insistira se na ispunjavanju obaveza iz dijaloga Beograda i Prištine i normalizaciji odnosa, kao jednom od uslova za napredovanje Srbije ka članstvu.

Riječ je o pitanjima koja su godinama među najosjetljivijim temama srpske politike, a o kojima unutar same Studentske liste nisu predstavljeni do kraja usaglašeni i obavezujući stavovi.

Za sada nema potvrde da su na sastanku 2. novembra njeni predstavnici prihvatili bilo kakav konkretan zahtjev Brisela, niti je objavljen dokument iz kojeg bi se moglo zaključiti da su preuzete političke obaveze.

Međutim, odsustvo takvih informacija ne umanjuje značaj pitanja šta je bilo na dnevnom redu i da li je delegacija razgovarala o pitanjima koja će biti od presudnog značaja za spoljnu politiku buduće vlade.

Ko odlučuje i ko predstavlja izbornog pobjednika

Slučaj briselske posjete otkriva i širi problem političke organizacije Studentske liste.

Pokret koji je na izborima osvojio apsolutnu parlamentarnu većinu i preuzeo odgovornost za formiranje buduće vlasti i dalje nije u potpunosti razjasnio javnosti unutrašnju strukturu odlučivanja.

Prema objašnjenju koje prenosi „Juronjuz”, upravo zato delegacija u Briselu nije nastupala sa jasno predstavljenim rukovodstvom, već kao grupa predstavnika.

To, međutim, nameće dodatna pitanja. Ako su najvažnije odluke Studentske liste predmet kolektivnog odlučivanja, da li je neko tijelo prethodno odobrilo put u Brisel? Ko je utvrdio stavove koje će delegacija zastupati i da li je po povratku podnijet izvještaj o susretu sa evropskom komesarkom?

Nije bez značaja ni činjenica da je riječ o političkoj organizaciji koja je tokom predizborne kampanje naglašavala transparentnost rada institucija i pravo građana da znaju kako se donose važne odluke.

Upravo zbog toga bilo bi logično očekivati da javnost bude obaviještena o sastavu delegacije, ciljevima njene posjete i rezultatima razgovora sa evropskim zvaničnicima.

Imena sagovornika u međunarodnim političkim kontaktima nisu sporedan protokolarni podatak, posebno kada je riječ o predstavnicima grupacije koja se priprema da preuzme upravljanje državom.

Nije neobično da predstavnici izbornih pobjednika razgovaraju sa stranim zvaničnicima prije formiranja vlade. Međutim, takvi kontakti podrazumijevaju i pitanje legitimiteta predstavljanja, naročito ako se razgovara o budućim državnim prioritetima.

Izborni pobjednik pred prvim testom političke odgovornosti

Evropski mediji, od italijanske ANSE i francuskog „Monda” do njemačkog ARD-a i „Juronjuza”, saglasni su u ocjeni da pobjeda Studentske liste otvara novu fazu odnosa Srbije i Evropske unije. Istovremeno, iz njihovih analiza proizlazi da još postoji značajna neizvjesnost o tome ko će voditi novu vladu, kako će ona funkcionisati i kakav će biti njen spoljnopolitički kurs.

Brisel je, sa svoje strane, već jasno predstavio očekivanja od buduće vlasti. Pitanje je, međutim, koliko su ta očekivanja usaglašena sa stavovima različitih političkih struja koje čine Studentsku listu.

Posjeta četvoročlane delegacije zato predstavlja i prvi ozbiljan test transparentnosti političkog djelovanja izbornog pobjednika.

Nema dokaza da su u Briselu postignuti tajni dogovori, ali postoji nesporna činjenica da su predstavnici buduće parlamentarne većine razgovarali sa evropskom komesarkom, a da javnost nije obaviještena ni o njihovim imenima.