Svijet je ušao u novu fazu globalne neizvjesnosti nakon što su Sjedinjene Američke Države, u koordinaciji sa Izraelom, izvele vazdušne udare na iranske nuklearne objekte, uključujući podzemni kompleks u Fordou, centar u Natanzu i vojne instalacije u Esfahanu. Dok Vašington tvrdi da je riječ o "preventivnim udarima radi globalne bezbjednosti", Teheran ovaj potez ocenjuje kao akt rata, a Moskva i Peking pozivaju na hitan prekid vatre. Nafta je u roku od 24 sata skočila preko 12%, berze tonu, a globalna diplomatija ulazi u vanredni režim.

Šta je gađano u američkom napadu i zašto?


Prema navodima The Guardian, SAD su pokrenule seriju preciznih udara u noći između 20. i 21. juna na tri ključna objekta u Iranu. Na meti su se našle:

  • Nuklearna postrojenja u Fordou, ukopana duboko u planinama;

  • Istraživački centar u Natanzu, srce iranskog nuklearnog programa;

  • Vojne skladišne baze u Esfahanu, za koje Zapad sumnja da sadrže dronove i rakete dugog dometa.


Pentagon je u zvaničnom saopštenju poručio da je napad izveden "u cilju sprečavanja neposredne prijetnje globalnoj bezbjednosti", dok je predsjednik Donald Tramp, na društvenoj mreži Truth Social, objavio da su "ključni objekti iranske nuklearne infrastrukture uništeni u potpunosti".

Iran uzvratio raketama i dronovima na Izrael


Nekoliko sati nakon udara, iranska Revolucionarna garda lansirala je seriju raketa i borbenih dronova prema ciljevima u južnom Izraelu. Izraelska protivvazduhoplovna odbrana uspješno je presrela većinu projektila, ali je potvrđeno da je nekoliko objekata u Beer Ševi oštećeno.

U Tel Avivu je proglašeno vanredno stanje. Ujutro 22. juna izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je:

„Izrael je pod opsadom, ali nećemo ostati nijemi. Ovo je trenutak istine za civilizovani svijet.“

GLOBALNA REAKCIJA Zapad brani udare, Istok upozorava


Reakcije na američki napad na Iran su uslijedile munjevitom brzinom. NATO podržava akcije kao "dio zaštite savezničkih interesa na Bliskom istoku".

Francuska, Njemačka i Velika Britanija pozivaju na hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, upozoravajući da "Iran ne smije imati nuklearno oružje, ali rešenje mora biti diplomatsko".

Rusija i Kina osuđuju udar kao „flagrantno kršenje međunarodnog prava“. Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova upozorava:

"Svijet je na korak od velikog požara. Pozivamo sve strane da odmah obustave vojne aktivnosti."

Energetska i ekonomska panika


Nakon vijesti o napadima i uzvratnim udarima, cijena nafte probila je granicu od 85 dolara za barel, što predstavlja najveći skok od početka 2023. godine. Prolaz Ormuz, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte, trenutno je pod nadzorom američke mornarice.

Berze u Njujorku, Tokiju i Frankfurtu bilježe pad od 3% do 6%. Investitori masovno bježe u „sigurne aktive“ poput zlata, koje je u jednom danu skočilo za čak 8%.

Humanitarne posledice i strah od novog rata


Zapadne zemlje su pokrenule hitnu evakuaciju diplomata i svojih državljana iz Teherana, dok je u više iranskih gradova došlo do protesta protiv rata. Iranska dijaspora u Parizu, Londonu i Istanbulu organizuje antivladine demonstracije. U Hamadanu je evidentiran i prvi veliki konvoj izbjeglica prema Iraku.

Ujedinjene nacije upozoravaju na mogućnost „humanitarne katastrofe“ u regionu, pozivajući na hitno otvaranje diplomatskih kanala.

NATO samit u Hagu kao ključna tačka


Sve oči sada su uprte u predstojeći samit NATO-a u Hagu (24–25. jun), gdje će se razmatrati:

  • Uvođenje nove strategije za Bliski istok;

  • Povećanje troškova za odbranu (do 5% BDP-a);

  • Integracija sajber-bezbjednosti u okvire kolektivne odbrane.


Svijet u sjenci velikog konflikta


Ova eskalacija, bez presedana, ponovo vraća duhove 2003. godine i invazije na Irak. Ali ovoga puta, sa više aktera, više oružja i mnogo više globalnih posledica. Digitalne mreže već preplavljuju satirični memovi, ali iza njih stoji duboka anksioznost čitave generacije koja strahuje od novog globalnog konflikta.

Svijet je ponovo na ivici. Odlučujući trenuci se dešavaju upravo sada, a odgovori političkih i vojnih elita u narednih nekoliko dana odrediće smjer čitavog čovječanstva. Da li ćemo se probuditi u multilateralnom miru ili skliznuti u veliku katastrofu, biće poznato ubrzo.