Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je Iran i Izrael, a posebno Izrael, da odmah obustave sve vojne akcije, upozorivši da dalja eskalacija može ugroziti stabilnost ne samo Bliskog istoka, već i globalnu bezbjednost. Njegov apel prenose državna novinska agencija „Sinhua“ i više međunarodnih izvora, uključujući ruske i zapadne medije.
Ovaj poziv upućen je nakon telefonskog razgovora Sija sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u kojem su dvojica lidera iskazala duboku zabrinutost zbog naglog pogoršanja situacije između Teherana i Tel Aviva.
„Ako Bliski istok ostane nestabilan, ni svijet neće imati mira“, poručio je Si Đinping, naglašavajući da je potrebno vratiti se za pregovarački sto, posebno po pitanju iranskog nuklearnog programa.
Kina menja poziciju – od neutralnosti do diplomatske inicijative
Tradicionalno uzdržana u konfliktima ove prirode, Kina je sada, pod pritiskom sve većeg rizika po svoje ekonomske i energetske interese, odlučila da se otvoreno angažuje. Peking je glavni kupac iranske nafte, čak 90% ukupnog iranskog izvoza završava u Kini. Istovremeno, Rusija je dobila naoružane dronove od Irana, koji se aktivno koriste u Ukrajini.
U tom trouglu uzajamnih interesa – Moskva, Teheran, Peking – svaka nestabilnost u Iranu direktno ugrožava geopolitičke planove i energetsku bezbjednost Kine i Rusije. Peking je posebno zabrinut da bi eventualna promjena vlasti u Iranu ili produženi ratni sukob oslabili njegov uticaj u regionu.
Rusija podržava Kinu – Zapad upozorava na globalnu krizu
Predsjednik Rusije Vladimir Putin stao je u potpunosti uz inicijativu Kine, nazivajući vojnu konfrontaciju „pogubnom za čitavu civilizaciju“. Rusija, poput Kine, poziva na momentalni prekid vatre i hitni diplomatski angažman, kroz multilateralne mehanizme unutar UN i BRIKS-a.
Sa druge strane, zemlje Zapada – uključujući Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju – upozoravaju Sjedinjene Američke Države da ne eskaliraju situaciju daljim vojnim akcijama. Američki mediji već navode da Pentagon razmatra upotrebu takozvanih „bunker-buster“ projektila za uništavanje podzemnih nuklearnih postrojenja u Iranu, što bi označilo početak jedne mnogo opasnije faze sukoba.
Da li će apel Sija i Putina biti dovoljan?
Zajednički apel Si Đinpinga i Vladimira Putina predstavlja pokušaj obuzdavanja najopasnijeg bliskoistočnog konflikta u posljednjoj deceniji. Iako ne postoji garancija da će strane poslušati, izražena inicijativa ovih globalnih sila signalizuje da ni Kina ni Rusija nisu više pasivni posmatrači.
S obzirom na kompleksne veze, ekonomske, vojne i ideološke, koje povezuju ove aktere, dalja eskalacija mogla bi, kao i 1914. godine, prerasti iz regionalnog u globalni požar. Zbog toga poruka iz Pekinga ne treba da ostane bez odjeka.
